DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 34 <-- 34 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Prof. Rezso Solymos u Oesterreichische Forstzeitung (br. 6/94.) prikazao je problematiku prirodnog pomlađivanja šuma u Mađarskoj. Udio prirodnog pomlađivanja iznosi svega 10%, a prema mišljenju stručnjaka trebao bi iznositi 30%. Na pitanje što stoji na putu jačeg prirodnog pomlađivanja odgovara: — prevelik broj divljači; — suša u proteklih osam godina s posljedicom smanjenja uroda sjemena, pa hrastov žir otpada prije dozrijevanja. Nedavno se pojavilo drugo, znatno prošireno izdanje vrlo cijenjene i nadasve lijepe knjige o virusnim bolestima drveća i grmlja na engleskom jeziku, autora J. I. Coopera. U razdoblju od 14 godina, koliko je proteklo od prvog izdanja 1979. god. na 74 stranice znatno se napredovalo u istraživanjima virusa općenito kao i virusa drveća i grmlja, pa se ovo drugo izdanje 1993. pojavljuje na 224 stranice i donosi mnoštvo novih informacija o virusima ove skupine biljaka u koju su uključene ne samo šumske vrste već i ukrasne vrste grmlja i drveća. Knjiga započinje prikazom virusa kao specifičnih patogena koji se razlikuju od svih ostalih patogena drveća i grmlja, nastavlja se kraćim osvrtom na suvremeni klasifikacijski sustav i s više detalja na novi taksonomski sustav. S posebnom pozornošću i logičnim slije TEŠKOĆE PRIRODNOG PODMLAĐIVANJA ŠUMA U MAĐARSKOJ S punim urodom bukvice u Mađarskoj može se računati svake 15. godine, a svake osme do desete s djelomičnim urodom; — podmladak strada od biotičkih i abiotičkih uzročnika. U prirodnom podmlatku bukove biljke napadaju lisne uši, a hrastove, kao i sjemenjake, brojne štetotičine. Štete nanose vjetar, snijeg i led, osobito ako stradaju zaštitna stabla te u slučaju ranijeg listanja od kasnog mraza stradaju i četverogodišnje biljke; J. I. Cooper VIRUS DISEASES OF TREES AND SHRUBS, Terrestrial Ecology, Oxford, 1993, 224 pp. dom prikazane su mogućnosti detekcije i identifikacije virusa suvremenim metodama, te najnovije informacije o svojstvima važnih virusa, simptomima kojima se oni očituju te o načinu širenja i štetama koje nanose. Odličan izbor fotografija u boji znatno pomaže prepoznavanju virusnih zaraza. U ovom novom izdanju uključeni su i novootkriveni »virusima slični« patogeni. Knjiga završava općom ocjenom podataka u kontekstu epidemiologije, uključujući i razmatranja o drveću kao rezervoarima virusa za infekciju poljoprivrednih biljaka važnih u ljudskoj ishrani. Knjiga sadrži sljedeća poglavlja: Uvod, Nazivi virusa, Virusi i bolesti koje oni izazivaju, Opća svojstva virusa, Mehanizmi prirodnog širenja virusa, Serologija, Skupine virusa uzročnika — negativan je i utjecaj mehanizacije kod sječe sastojina i, iz ekonomskih razloga, skraćivanja podmladnog razdoblja. Štete od izvoza mogle bi se smanjiti korišćenjem konja. S dužim podmladnim razdobljem rješili bi se mnogi problemi, a višekratno povisile genetske osobine sastojine; — iskustva s prirodnim pomlađivanjem još su nedovoljna te bi se trebali koristiti međunarodni susreti. O. Piškorić bolesti drvenastih trajnica, Zaštita, Virusima slični simptomi koji nisu povezani s virusima, Virusne bolesti u odnosu na rodove drveća i grmlja, Zaključci. Ova vrijedna knjiga koristit će ne samo fitopatolozima nego i dendrolozima jer daje kompletnu sliku o virusnim bolestima drveća i grmlja, metodiku dijagnoze i strategiju u preventivi, te se može preporučiti i kao priručnik studij fitopatologije. Činjenica da se virusne bolesti drveća i grmlja sve više šire a štete koju nanose sve su uočljivije, potakla je neke europske države da uvedu stroge sanitarne mjere u kontroli dendroloških rasadnika kao i kontrolu pri uvozu sadnog materijala. Za našu zemlju u kojoj 35% površina pokrivaju šume ova će knjiga biti vrlo korisna i zanimljiva. Prof. dr. Ana Šatić |