DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 34     <-- 34 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Prof. Rezso Solymos u Oesterreichische
Forstzeitung (br. 6/94.) prikazao
je problematiku prirodnog pomlađivanja
šuma u Mađarskoj. Udio prirodnog
pomlađivanja iznosi svega 10%, a
prema mišljenju stručnjaka trebao bi
iznositi 30%. Na pitanje što stoji na
putu jačeg prirodnog pomlađivanja odgovara:


— prevelik broj divljači;
— suša u proteklih osam godina s
posljedicom smanjenja uroda sjemena,
pa hrastov žir otpada prije dozrijevanja.
Nedavno se pojavilo drugo, znatno
prošireno izdanje vrlo cijenjene i nadasve
lijepe knjige o virusnim bolestima
drveća i grmlja na engleskom jeziku,
autora J. I. Coopera. U razdoblju od
14 godina, koliko je proteklo od prvog
izdanja 1979. god. na 74 stranice znatno
se napredovalo u istraživanjima virusa
općenito kao i virusa drveća i grmlja,
pa se ovo drugo izdanje 1993. pojavljuje
na 224 stranice i donosi mnoštvo
novih informacija o virusima ove skupine
biljaka u koju su uključene ne
samo šumske vrste već i ukrasne vrste
grmlja i drveća.


Knjiga započinje prikazom virusa kao
specifičnih patogena koji se razlikuju
od svih ostalih patogena drveća i
grmlja, nastavlja se kraćim osvrtom na
suvremeni klasifikacijski sustav i s više
detalja na novi taksonomski sustav. S
posebnom pozornošću i logičnim slije


TEŠKOĆE PRIRODNOG
PODMLAĐIVANJA ŠUMA
U MAĐARSKOJ


S punim urodom bukvice u Mađarskoj
može se računati svake 15. godine, a
svake osme do desete s djelomičnim
urodom;


— podmladak strada od biotičkih i
abiotičkih uzročnika.
U prirodnom podmlatku bukove
biljke napadaju lisne uši, a hrastove,
kao i sjemenjake, brojne štetotičine.
Štete nanose vjetar, snijeg i led, osobito
ako stradaju zaštitna stabla te u slučaju
ranijeg listanja od kasnog mraza stradaju
i četverogodišnje biljke;


J. I. Cooper
VIRUS DISEASES OF TREES
AND SHRUBS,
Terrestrial Ecology, Oxford,
1993, 224 pp.
dom prikazane su mogućnosti detekcije
i identifikacije virusa suvremenim metodama,
te najnovije informacije o svojstvima
važnih virusa, simptomima kojima
se oni očituju te o načinu širenja
i štetama koje nanose. Odličan izbor
fotografija u boji znatno pomaže prepoznavanju
virusnih zaraza.


U ovom novom izdanju uključeni su
i novootkriveni »virusima slični« patogeni.
Knjiga završava općom ocjenom
podataka u kontekstu epidemiologije,
uključujući i razmatranja o drveću kao
rezervoarima virusa za infekciju poljoprivrednih
biljaka važnih u ljudskoj ishrani.


Knjiga sadrži sljedeća poglavlja:
Uvod, Nazivi virusa, Virusi i bolesti
koje oni izazivaju, Opća svojstva virusa,
Mehanizmi prirodnog širenja virusa,
Serologija, Skupine virusa uzročnika


— negativan je i utjecaj mehanizacije
kod sječe sastojina i, iz ekonomskih
razloga, skraćivanja podmladnog razdoblja.
Štete od izvoza mogle bi se smanjiti
korišćenjem konja. S dužim podmladnim
razdobljem rješili bi se mnogi problemi,
a višekratno povisile genetske
osobine sastojine;


— iskustva s prirodnim pomlađivanjem
još su nedovoljna te bi se trebali
koristiti međunarodni susreti.
O. Piškorić
bolesti drvenastih trajnica, Zaštita, Virusima
slični simptomi koji nisu povezani
s virusima, Virusne bolesti u odnosu
na rodove drveća i grmlja, Zaključci.


Ova vrijedna knjiga koristit će ne
samo fitopatolozima nego i dendrolozima
jer daje kompletnu sliku o virusnim
bolestima drveća i grmlja, metodiku
dijagnoze i strategiju u preventivi,
te se može preporučiti i kao priručnik
studij fitopatologije.


Činjenica da se virusne bolesti drveća
i grmlja sve više šire a štete koju nanose
sve su uočljivije, potakla je neke europske
države da uvedu stroge sanitarne
mjere u kontroli dendroloških rasadnika
kao i kontrolu pri uvozu sadnog
materijala. Za našu zemlju u kojoj 35%
površina pokrivaju šume ova će knjiga
biti vrlo korisna i zanimljiva.


Prof. dr. Ana Šatić