DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Pičman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 Blok diagram terena r´:-^T^i´.´Jt Pritaz Plana Procjena topografskih karakteristika: podaci o nadmorskoj visini (prosječnanadmorski visba, odstupanja od ta visino), razlikovni čjrđef (nagb. izgbdi dr.), prostorni člnlte|t (momant, spaktaridr.) na ekranu Crtanje biock cRagrama na ekranu ili ptoteru 03^ a Histogram DTM podataka f{ H 0 Program operaefa za DTM \ / / Kore iaajska karta za dva DTM plana Izračunavanje područja drenaža nadmorska visina - nagb RASTER PODATAKA i skica vodenih tokova CIzračunavanje perspektive \ i& V V *WSŠ Pretvaranje rastera podataka Pretvaranje podataka o vektoru | 8 ^IIP I u podatke o vektoru u raster podataka ^ Stereo pretvarač nagi 4t ^ Izrada slojnica na ekranu ili ploteru " -I PODACI O VEKTORU Mjerenje udafenosti i perimetriranje na površini osnovne karte Digitalizirani prikaz slojnica (OSNOVNA KARTA) Slika 3. Prikaz, nastajanja digitalnog modela terena i obrade podat "ka TERDAS programa, S h i b a & L off l e r (1990) Fig. 3. Presentation of an Attempted Digital Model for Terrain and Data Processing, TERDES Programme Shiba and Loffler (1990) Proučavajući problematiku izgradnje šumskih prometnica promatramo između ostalog i kretanje otvorenosti šuma određenog šumskog područja ili gospodarske jedinice. Pri tome uvijek polazimo od tvrdnje daje sječiva količina drva jednakomjerno raspoređena na cjelokupnoj površini odjela ili odsjeka. U ovom je radu kao najmanja šumska površina (jedinica) poslužio je odjel s odsjecima određene površine izražene u (ha). Cijela problematika određivanja srednje udaljenosti privlačenja u ovom se radu odnsi na područje brdskih (prigorskih) šuma u kojima su odjeli nepravilnog oblika, različitih površina odsjeka, različitog nagiba terena (inklinacija), različite geološke podloge i ostalog. Određivanje točnog položaja težišta takvih odjela predstavlja zapravo problematiku koja će se u ovom radu izučavati. Kako smo naveli jednoličan raspored sječive drvne mase po površini odjela određuje u ovom slučaju težište sječive površine i biti će isto kod težišta određenog odsjeka. U svojim radovima Knežević, Pičman& Jakovac(1991) određuju optimalnu gustoću traktor skih vlaka u odjelu u kojem je točno određen položaj svakog stabla predviđenog za sječu, a kasnije je praćeno kretanje svakog trupca koji se privlačio po slobodnoj šumskoj površini ili tzv. zajedničkim linijama privlačenja. Raspored sječina (sječivog drva) na određenom predjelu odnosno odjelu predviđena je Osnovnom gospodarenja gospodarske jedinice. Kod odjela koji se sastoje od nekoliko odsjeka ovakvo određivanje težišta klasičnim načinom predstavlja vrlo veliki problem. Točnost izrade zasniva se na nizu kako smo ranije naveli subjektivnih odnosa. Sve mogućnosti koje se mogu pojaviti pri rješavanju ovog problema u ovom se radu neće obrađivati, dok će se najveća pozornost pokloniti onom dijelu istraživanja koje se odnosi na stvarno stanje i određene šumske prilike. Kod određivanja otvorenosti šuma bilo mrežom šumskih cesta (primarna otvorenost) ili mrežom traktorskih vlaka (sekundarna otvorenost) možemo slobodno reći da se određuju tri veličine: |