DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 373.3 001 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU IZRAČUNAVANJA SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA DETERMINATION OF THE COMPARTMENT CENTRE BY THE APPLICATION OF A PERSONAL COMPUTER FOR THE PURPOSE OF WORKING OUT THE MEDIUM DISTANCE FOR DRAGGING Dragutin PIČMAN, Ivica TOMAZ* SAŽETAK: Primjenom računala pri planiranju, projektiranju i izgradnji šumskih prometnica omogućen je jednostavniji i dakako točniji način određivanja težišta odsjeka, odjela odnosno gravitacijskih područja, a time i točnije određivanje srednje udaljenosti privlačenja. Izradom digitalnih modela terena i primjenom odgovarajućih računalnih programa (AutoCad 12, Arclnfo i si.) omogućeno je najtočnije određivanje težišta navedenih površina ili težišta sječivih masa unutar pojedinog odjela ili odsjeka. Kao geodetska podloga u ovom radu poslužile su šumskogospodarske karte u mjerilu 1:5000 i 1:25000 gospodarske jedinice »Južna Garjevica« šumarije Kutina. Ključne riječi: srednja udaljenost privlačenja, digitalni model terena, težište odjela — odsjeka, šumske prometnice, optimalna mreža šumskih prometnica. 1. UVOD Određivanje točnog položaja težišta odjela kao larnog momenta površina: L o v r i ć (1964), L o v r i ć osnovnog elementa pri izradi optimalne mreže šumskih (1976), Arnautovi č (1975), Kneževi ć (1980) i prometnica predstavljalo je do sada određen problem. drugi izračunavaju klasičnim načinom. Ovdje možemo Rješavanje problema točnog određivanja težišta odjela govoriti o autorima koji se bave ili su se bavili: odnosno odsjeka možemo podijeliti prema različitim do paralelnim privlačenjem, maćim i stranim autorima. Kod metode rada koju su ko centralnim (središnjim) privlačenje, ristili pojedini autori možemo govoriti o dvije vrste od autori koji su se bavili ili se bave primjenom osobnosno grupe autora: nih računala i za tu svrhu izrađenih digitalnih modela autori koji su se bavili ili se bave proučavanjem terena (DTM - Digital terrain model): D i e t z et al. određivanja srednje udaljenosti privlačenja temeljne na (1984), Shiba&Loffler (1990), Durrstein izradi i određivanju težišta primjenom statičkog ili po (1992), Sessions (1992), Knežević (1990), Knežević&Sever (1992), Pičman (1993) i drugi. Različitost u pristupu rješavanja ove problematike Dr. se. Dragutin Pičman, Šumarski fakultet Zagreb uvjetovan je između ostalog i razvojem tehničkih po Ivica Tomaz, dipl. inž. geodezije, JP »Hrvatske šume«, Uprava šuma magala u prvom redu mislimo na elektroniku (osobna Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 22 <-- 22 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ZICAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 računala). Najnovija istraživanja na ovom području pokazuju da se točnost određivanja težišta izvodi na vrlo jednostavan način uz primjenu odgovarajućih programa izrađenih u AutoCadu i Arclnfu. U rješavanje određivanja težišta odjela — odsjeka primjenom osobnih računala koristimo kako je naprijed rečeno digitalne modele terena, koji s obzirom na svoje mogućnosti prikazivanja mogu u potpunosti simulirati postojeće stanje i na taj način omogućavaju točnost određivanja svih potrebnih elemenata vezanih za utvrđivanje položaja težišta odsjeka ili odjela. Za izradu ovakvih modela koristimo se bazama podataka koje moraju zadovoljavati određene kriterije, obzirom na dostupnost, sigurnost, brzinu pristupa itd. 2. PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA 2.1. Težište odjela — odsjeka Određivanje težišta odjela kao osnovnog elementa pri izradi optimalne mreže šumskih prometnica predstavljalo je uvijek određen problem. U šumarskoj praksi ovom elementu pridaje se određena pozornost i točnost. No, klasičan način određivanja težišta primjenom sjecišta triju dijagonala nepravilnog geometrijskog lika nikako ne može dati potrebnu točnost. Kod ovog problema kao pretpostavku uzimamo: drvna masa jednoliko je raspoređena po šumskoj površini i težište sječine predstavlja i težište odjela. Ako na ovakav način gledamo rješavanje težište odjela, onda će rezultati zadovoljiti postavljenu postavku. Stvarno gledano površina pojedinih sječina ne mora predstavljati i cijelu površinu odjela odnosno odsjeka, pa bi se u tom slučaju glede Slika 1. Prikaz površinskog momenta prvog reda prema Saligeru, Lov rić (1976) Fig. 1. Presentation of the surface Moment of the First Order According to Saliger, Lovrić (1976) 2.2 Određivanje srednje udaljenosti privlačenja Kod prostornog planiranja i projektiranja šumskih prometnica odnosno kod određivanja optimalne otvorenosti šuma potrebno je osobitu pozornost posvetiti točnosti i načinu određivanja srednje udaljenosti privlače točnosti određivanja srednje udaljenosti privlačenja kao mjerodavno trebalo uzimati težište takve sječine. Kakve rezultate bi dobili to neće biti predmetom ovog rada ali je sigurno da će se na to trebati obratiti određena pozornost i u svezi toga provesti određena terenska istraživanja. L o v r i ć (1976) obrađuje centralno (središnje) izvlačenje kod planiranja i projektiranja šumskih transportnih sustava koristeći se pri tome metodom rada Saligera (slika 1). Arnautovi ć (1975) prikazuje određivanje statičkog momenta površine na način sličan ovom prikazanom na slici 1. Isti autor za utvrđivanje troškova privlačenja koristi srednju udaljenost privlačenja i koju određuje na način prikazan slikom 2. Slika 2. Prikaz statičkog momenta površine prema A r n a u t oviću( 1975) Fig. 2. presentation of the Static Moment of the Surface According to Arnautović (1975) nja. Kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju L o v- r i ć (1976) koristi metodu rada prema Saligeru. Srednju udaljenost privlačenja između ostalih obrađuju M i h a č (1970), S i m o n o v i ć (1949), N i k o1 i ć (1972), Samset(1969),Arnautović(1975), Dietzetal. (1984), Knežević (1990), Juri k |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Pićman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 (1984), P i č m a n (1993) i mnogi drugi strani i domaći autori. Na temelju objavljenih radova Amautovića Knežević&Sever (1992) za određivanje srednje udaljenosti privlačenja primjenjuju osobno računalo i kod toga primjenjuju sljedeću formulu: i-n yimt / I l i t Tumač znakova: l — srednja udaljenost privlačenja l. — stvarna udaljenost privlačenja pojedinog tereta m — masa pojedinog tereta t — troškovi privlačenja za pojedinu udaljenost Explanation oj´ Symbols: l — medium distance of dragging I. — actual distance fo dragging a single load m. — mass of a single load t. — costs of dragging for each distance Kod određivanja stvarne i teorijske srednje udaljenosti privlačenja u metodološkom smislu možemo se služiti analitičkim i empirijskim metodama. K n e ž e- v i ć (1990) navodi da se može odrediti na tri načina: * određivanje srednje udaljenosti privlačenja analitičkim ili grafoanalitičkim putem iz geometrijskog oblika sječine, * određivanje srednje udaljenosti privlačenja u ovisnosti od razmaka puteva, * određivanje srednje udaljenosti privlačenja kao funkcije gustoće mreže puteva. U svom radu S a b a d i (1992) navodi da se kratke udaljenosti privlačenja i niski troškovi postižu samo uz velike troškove šumskih cesta i obrnuto minimalna izdvajanja za šumske ceste utječu na udaljenosti privlačenja i troškove. Kod određivanja srednje udaljenosti privlačenja P i č m a n (1993) koristi digitalne modele terena i primjenjuje osobna računala. Autor pritom koristi metode koje su prethodno koristili i usavršili mnogi autori, a između svih ovdje ćemo spomenuti radove S h i b e & L of f 1 e r a (1990), S e s s i o n s a (1992), Durrst eina( 1992)idrugih. Ako pretpostavimo da je srednja udaljenost privlačenja neke šumske površine ona udaljenost koja povezuje težište površine s jednom od šumskih prometnica (šumska cesta, traktorska vlaka), onda je određivanje težišta jedan od najhitnijih elemenata za postizanje najveće točnosti. Osnovna pretpostavka ove tvrdnje leži u tome što smatramo da se optimalno gospodarenje nekom šumskom površinom s obzirom na otvaranje postiže kod optimalne otvorenosti šuma. Ako se privlačenje obavlja na nategnutom terenu onda se kod obračuna srednjih udaljenosti mora odrediti tzv. korekcijski čimbenik, odnosno srednji nagib terena za svaku pojedinu površinu (odjel ili odsjek). 2.3. Digitalni model terena Brzim razvojem elektronike digitalni model terena isto kao i informacijski sustav koji sadrži i obrađuje zemljopisne podatke (GIS) postaju sve dostupniji i prisutniji u šumarskoj znanosti i praksi. To omogućava automatsko povezivanje sa mrežom odnosno bazom podataka, pa se stoga dosadašnji mukotrpni ručni rad u potpunosti može izbjeći. Digitalni model terena (čija kratica na engleskom jeziku glasi DTM — Digital terrain model) prema Diirrsteinu( l 992) predstavlja zapravo topografski prikaz terena izrađen u obliku mreže obrojčanih četverokuta, kod kojeg svaka točka mreže predstavlja koordinate terena (x, y, z). Ovakav model moguće je prema austrijskoj tvrtki TDV (1993) izraditi i pomoću mreže trokuta poznatih koordinata (x, y, z). Prema Fritsch&Pfannensteinu(l 992) postoje tri osnovna načina transformacije osnovnih podataka u određen kvalitetan prikaz digitalnog modela terena: * nepravilna mreža trokuta, * pravilna mreža, * istovremeno korištenje pravilne i nepravilne mreže. Detaljno objašnjenje pojedinih načina izrade i prikazivanje daje u svom radu Kuša n (1994). Osobnim se računalom može izraditi mreža točaka tako da mu se da skup pravila koja točno određuju npr. maksimalni uspon koji transportno vozilo može savladati. S druge strane u takvim digitalnim modelima terena mogu se označiti čimbenici okoliša, kao npr. nesigurne padine koje se moraju izbjegavati, vodene površine i si. Da bi cjelokupan sustav mogao u potpunosti izvršiti svoj zadatak u ovakve modele terena mogu se ugraditi troškovne funkcije, kako bi se izračunali fiksni i varijabilni troškovi. U svakoj točki digitalnog modela terena uspostavlja se veza sa susjednom točkom mreže i na taj se način postiže jednakomjerno djelovanje po cijeloj površini, što daje željenu kakvoću prikaza. P i č m a n (1993) kod određivanja ekonomske opravdanosti izgradnje šumskih prometnica koristi digitalne modele terena cijele gospodarske jedinice »Bistranska gora«, gdje za odjele 5 i 19 3D model terena. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Pičman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 Blok diagram terena r´:-^T^i´.´Jt Pritaz Plana Procjena topografskih karakteristika: podaci o nadmorskoj visini (prosječnanadmorski visba, odstupanja od ta visino), razlikovni čjrđef (nagb. izgbdi dr.), prostorni člnlte|t (momant, spaktaridr.) na ekranu Crtanje biock cRagrama na ekranu ili ptoteru 03^ a Histogram DTM podataka f{ H 0 Program operaefa za DTM \ / / Kore iaajska karta za dva DTM plana Izračunavanje područja drenaža nadmorska visina - nagb RASTER PODATAKA i skica vodenih tokova CIzračunavanje perspektive \ i& V V *WSŠ Pretvaranje rastera podataka Pretvaranje podataka o vektoru | 8 ^IIP I u podatke o vektoru u raster podataka ^ Stereo pretvarač nagi 4t ^ Izrada slojnica na ekranu ili ploteru " -I PODACI O VEKTORU Mjerenje udafenosti i perimetriranje na površini osnovne karte Digitalizirani prikaz slojnica (OSNOVNA KARTA) Slika 3. Prikaz, nastajanja digitalnog modela terena i obrade podat "ka TERDAS programa, S h i b a & L off l e r (1990) Fig. 3. Presentation of an Attempted Digital Model for Terrain and Data Processing, TERDES Programme Shiba and Loffler (1990) Proučavajući problematiku izgradnje šumskih prometnica promatramo između ostalog i kretanje otvorenosti šuma određenog šumskog područja ili gospodarske jedinice. Pri tome uvijek polazimo od tvrdnje daje sječiva količina drva jednakomjerno raspoređena na cjelokupnoj površini odjela ili odsjeka. U ovom je radu kao najmanja šumska površina (jedinica) poslužio je odjel s odsjecima određene površine izražene u (ha). Cijela problematika određivanja srednje udaljenosti privlačenja u ovom se radu odnsi na područje brdskih (prigorskih) šuma u kojima su odjeli nepravilnog oblika, različitih površina odsjeka, različitog nagiba terena (inklinacija), različite geološke podloge i ostalog. Određivanje točnog položaja težišta takvih odjela predstavlja zapravo problematiku koja će se u ovom radu izučavati. Kako smo naveli jednoličan raspored sječive drvne mase po površini odjela određuje u ovom slučaju težište sječive površine i biti će isto kod težišta određenog odsjeka. U svojim radovima Knežević, Pičman& Jakovac(1991) određuju optimalnu gustoću traktor skih vlaka u odjelu u kojem je točno određen položaj svakog stabla predviđenog za sječu, a kasnije je praćeno kretanje svakog trupca koji se privlačio po slobodnoj šumskoj površini ili tzv. zajedničkim linijama privlačenja. Raspored sječina (sječivog drva) na određenom predjelu odnosno odjelu predviđena je Osnovnom gospodarenja gospodarske jedinice. Kod odjela koji se sastoje od nekoliko odsjeka ovakvo određivanje težišta klasičnim načinom predstavlja vrlo veliki problem. Točnost izrade zasniva se na nizu kako smo ranije naveli subjektivnih odnosa. Sve mogućnosti koje se mogu pojaviti pri rješavanju ovog problema u ovom se radu neće obrađivati, dok će se najveća pozornost pokloniti onom dijelu istraživanja koje se odnosi na stvarno stanje i određene šumske prilike. Kod određivanja otvorenosti šuma bilo mrežom šumskih cesta (primarna otvorenost) ili mrežom traktorskih vlaka (sekundarna otvorenost) možemo slobodno reći da se određuju tri veličine: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Pičman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU .. . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 2D model 3D model Slika 4. Odjel 64 izrađen u 3D i 2D modelu Fig. 4. Compartment 64 worked Out in a 3-D and 2-D Model Slika 5. Odjel 64 s rasporedom odsjeka u mjerilu 1:10 000 prema šumsko-gospodarskoj karti Fig. 5. Compartment 64 with Lay-out of Sub-Compartments to the Scale 1:10,00 According to the Forest-Management Map |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Pičman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 sadašnja otvorenost (odjela ili cijele gospodarske jedinice), otvorenost dobivena na osnovi planirane izgrad 3. PODRUČJE Za određivanje težišta potrebnih za izračunavanjesrednje udaljenosti privlačenja odabrano je područje Moslavačke gore koje je karakterizirano mnogim vodotocima i orografskim elementima. Istraživanje je prove- Površina odjela prema Osnovi gospodarenja Compartment Area According to Management Basis NAGIB nje šumskih prometnica u vremenskom trajanju neke gospodarske osnove, optimalna otvorenost. ISTRAŽIVANJA deno u gospodarskoj jedinici »Južna Garjevica« i u njoj je odabran i obrađen odjel 64. Površina odjela iznosi 48,38 ha i podijeljena je na odsjeke: a, b, c, d, e. POVRŠINA UDALJENOST TEČAJNI ODSJEK TERENA MASA PRIRAST ha (°) m m3 mVha a 14,43 45 400 1000 3,23 b 13,89 45 450 3202 9,53 c 15,22 30 200 2999 9,50 d 1,92 45 400 653 8,55 e 2,92 60 300 642 14,07 UKUPNO 48,38 350 8496 GODIŠNJI DRVNA Tablica — Table 1. DESETGODIŠNJI ETAT 3 m 1226 431 517 96 108 2378 Napomena: Podaci korišteni pri izradi ove tablice uzeti su iz Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Južna Garjevica« u razdoblju 1986 — 1995. Površina ove gospodarske jedinice prostire se južnim obroncima planine Garjevica, koja predstavlja središnje uzvišenje Moslavine. Gospodarska jedinica omeđena sa četiri rijeke zapad (Zelina), sjever (Česma), istok (ilova) i jug (Sava). Moslavačka gora — »Garjevica« u sednjem je vijeku nazvana i »Zaprta gora« bila je podijeljena među više plemenskih župa koje postepeno prelaze u posjede plemićkih obitelji. Na temelju Zakona o segregaciji iz 1875. dio vlastelinskih šuma prelazi u vlasništvo općina bivših kmetova, kako bi oni mogli na vrijeme namiriti svoje potrebe za drvom. Prva uređivanja šuma za dijelove područja »Južna Garjevice« izrađena su u tzv. »francuski posjed« 1925., a prva cjelovita Osnova gospodarenja za ovu jedinicu izrađena je za razdoblje 1951 — 1970. g. Kako smo naveli gospodarska se jedinica pruža južnim obroncima Moslavačke planine »Garjevica« nadmorske visine 125—488 m. središnji dio gorja izgrađen je iz paleozojskih granita i gnajsa zrnate građe. Utjecajem različitih čimbenika (podloga, biljni pokrov i dr.) nalazimo sljedeće tipove tla: distrični silikatni koluvij, euteričko smeđe tlo, distrično smeđe tlo, srednje paleozolsko tlo i pseudoglej. Biljne zajednice (prema Osnovi gospodarenja) na cijelom području g.j. podijeljene su u sljedeće: a — šuma kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum illvricum) i podvrsta šuma hrasta kitnjaka s grabom i bukvom (Querco carpinetu illvricum var. Fagus sulvatica), b — šuma kitnjaka s bekicom (Luzulo - Quercetum petraeae), c — šuma crne johe (Carici bryoides - Alnetum). Nadmorskim visinama iznad 250 m prevladavaju bukove šume sveze Fagetum illvricum i to na dubljem svježijim tlima zajednice Asperula - Fagetum, a na plitkim tlima strmih strana i na kiselim podlogama Blechnum - Fagetum i Luzula-Fagetum. Na cijelom području gospodarske jedinice prema istraživanjima Šumarskog instituta iz Jastrebarskog (Osnova gospodarenja) postoje sljedeći ekološko-gospodarski tipovi: II-D-10, II-D-20, II-E-10, II-E-11, II.E 30. Na osnovi podjele gospodarske jedinice na uređajne razrede na području istraživanja 64 odjela imamo sljedeće uređajne razrede: 64 a - panjača bagrema 64 b - hrast kitnjak 64 c - hrast s bukvom 64 d - bukva s hrastom 65 e - bukva s kitnjakom |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 27 <-- 27 --> PDF |
D. Pićman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 4. CILJ ISTRAŽIVANJA Provedena istraživanja imaju za cilj da omoguće odbir najtočnije inačice određivanja težišta kao osnovnog elementa za točno određivanje srednje udaljenosti privlačenja. Postavljanje mreže elementarnih površina kvadratnog oblika veličine 1 ha na terenu predstavlja vrlo veliki problem. Postaviti ovakvu mrežu i odrediti težište svake površine, a zatim udaljenost privlačenja od težišta do vlake, dat će upravo onu srednju udaljenost koja se najviše približava stvarnoj — terenskoj. Kao cilj istraživanja postavljeno je određivanje točnosti podataka na kartama (šumsko-gospodarskoj i topografskoj). Zbog nemogućnosti korištenja točnijih podataka korištene su karte u mjerilu 1:5000 s ekvidistancom 5 m s time da su granice odsjeka i odjela preslikane iz šumskoggospodartske istog mjerila. Kao osnovna geodetska podloga poslužile su najnovije državne karte izrađene 1990. godine. Dakle, iz svega navedenog vidimo, da je cilj istraživanja odrediti najpovoljniji i najtočniji položaj težišta odsjeka, kako bi se mogla na osnovu toga dobiti optimalna srednja udaljenost rada. Prema opisu područja istraživanja vidljiva je razlika u nagibu terena tzv. inklinaciji (od 30 — 60°). Upravo taj poprečan nagib terena ima izravnu vezu s uzdužnim nagibom šumskih cesta (P i č m a n, 1993). Prema D i e t z u et al. (1984) određivanja svih elemenata potrebnih za određivanje otvaranja može se provesti primjenom računala, što predstavlja jedan potpuno novi pristupu izučavanju ove problematike. Određivanje srednje udaljenosti privlačenja u ovom radu obrađena je primjenom osobnog računala, a kao usporedba poslužili smo se podacima o srednjoj udaljenosti privlačenja prema važećoj Osnovi gospodarenja a ona iznosi: 64a = == 400 m 64b = ==450m 64c == 200 m 64d ==400m 64e == 300 m Uzevši u obzir nagib terena, navedene udaljenosti privlačenja su u svakom slučaju prevelike. Prema mnogim autorima i provedenim istraživanjima (S a b a d i 1992) optimalna udaljenost između dvije vlake iznosi oko 100 — 200 m, što između ostalog ovisi i o duljini užeta na vitlu. Srednja udaljnost privlačenja po terenu ovisi o razmaku puteva i gustoći prometnica određene mreže šumskih prometnica. Prema Severu&Kneževiću (1992) pod srednjom udaljenosti privlačenja drva podrazumijeva se ona vrednovana udaljenost na kojoj bi se posječeno drvo s jedne sječine trebalo micati. To treba nastupiti onda kada su troškovi privlačenja jednaki troškovima kada bi isto drvo privlačili s raznih mjesta u sječini do privremenog stovarišta. 5. METODA RADA Kako je naprijed navedeno ovaj rad ima za cilj odrediti najtočniji položaj težišta šumskih površina kao jednog od osnovnih elemenata prijeko potrebnih za točnost određivanja i izračunavanja optimalne otvorenosti šuma. Obrada podataka i izrada svih karata izvršena je na osobnom računalu uz primjenu tzv. periferne jedinice digitalizatora uz primjenu AutoCad 12 R programa. Sva obrada snimljenih podataka digitalnih karata izvršena je u Arclnfo programu. Kao osnovnu metodu rada odabrali smo centralno (središnje) privlačenje kod kojeg je potrebno odrediti težište pojedinog dijela odjela ili odsjeka. Planiranje i projektiranje mreže traktorskih vlaka izvršeno je na šumsko-gospodarskoj karti u mjerilu 1:5000, zatim je izvršeno određivanje težišta klasičnim načinom, a na osnovi toga izračunate su srednje udaljenosti privlačenja. Kao novina primijenjeni su DTM i pomoću njih su izračunate srednje udaljenosti privlačenja. Obzirom na razvedenost vodenih tokova i konfiguracije terena projektirane su mreže traktorskih vlaka čije su nul linije trasa različitog nagiba (12,5%, 15%, 17,5% i 20%). Ovi nagibi su odabrani zbog mogućnosti praćenja ukupnih duljina vlaka po odsjecima i za cijeli odjel, a time smo ujedno proveli usporedbu otvorenosti odjela dobivenu prema ovim nagibima. Manji nagib nul linije dao je preveliku šumsku površinu pod vlakama (više od 5%) što smatramo vrlo neekonomičnim. Povećanjem površine traktorskih vlaka »uništava« se šumsko tlo i smanjuje se njegova proizvodnost. Projektiranje traktorskih vlaka izvršeno je koristeći se tzv. indirektnom metodom polaganja nul linija. Ova se metoda rada zasniva na planiranju i projektiranju budućih trasa šumskih prometnica na odgovarajućim šumskogospodarskim ili nekim drugim kartama s ucrtanim slojnicama. Planirana mreža traktorskih vlaka povezuje se s točkama poznatih koordinata što omo |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Pieman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 gučuje lakše rekognosciranje terena i točnije postavlk = korak šestara e = ekvidistanca janje projektirane mreže. Pri ovoj metodi rada određuje n = nagib nul linije nul linija se određuje primjenom tzv. koraka šestara, M = mjerilo karte prema formuli: k = divider span , 100 e n = zero line inclination, k = rr~ M = map scale n M U cilju što točnijeg određivanja zadanih elemenata državnoj karti, izmjerene klasičnim načinom, kretale su se u izrađene su četiri inačice mreže traktorskih vlaka odgovaragranicama od 5129 do 5226 m što je prikazano u tablici 2. jućeg projektiranog nagiba (12,5 — 15,0 — 17,5 i 20,0%). točnosti očitanja i izmjere veličina kod određivanja klasičnim Ukupne duljine traktorskih vlaka projektirane na Osnovnoj načinom uzeta je na 1,0 m. Ukupne duljine projektiranih traktorskih vlaka u odjelu 64 obrađene klasičnim načinom Total Lengths of designed tractor skidding roads in Compartment 64 Worked Out by a Classical Method Tablica — Table 2. PROJEKTIRANI NAGIB TRAKTORSKIH VLAKA ODSJEK 12,5% 15,0% 17,5% 20.0% UKUPNE DULJINE TRAKTORSKIH VLAKA (m) a 1540 1616 1488 1886 b 1545 1566 1511 1609 c 1315 1470 1499 1165 d 170 135 160 103 e 590 439 521 436 UKUPNO 5160 5226 5129 5199 Ukupne duljine projektiranih traktorskih vlaka u odjelu 64 obrađene primjenom osobnog računala Total Lengths of designed tractor skidding roads in Compartment 64 Worked Out by of Personal Computer Tablica — Table 3. PROJEKTIRANI NAGIB TRAKTORSKIH VLAKA ODSJEK 12,5% 15,0% 17,5% 20,0% UKUPNE DULJINE TRAKTORSKIH VLAKA (m) a 1509.76 1623.60 1509.11 1915.00 b 1343.45 1493.28 1501.26 1643.30 c 1237.67 1400.02 1435.64 1216.93 d 169.96 144.57 114.92 102.59 e 534.77 441.47 534.20 408.89 UKUPNO 479.61 5103.03 5095.13 5286.71 U tablici 3 prikazani su podaci o duljinama traktorŠumsko- gospodarska karta poslužila je kao model skih vlaka različitog nagiba, uz primjenu DMT te su za izradu digitalizirane karte prikazane na slici 6, koja sve udaljenosti određene na dvije decimale (teoretska je poslužila kao osnova za sve izvršene izmjere, postatočnost je 8 decimala). Ukupne udaljenosti traktorskih vljanje elementarnih površina, određivanje težišta i vlaka izmjerene na ovakav način kretale su se u graniostaloga. cama od 4795,61 do 5286,71 m. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Pieman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91 — 103 Slika 6. Digitalizirana šumsko-gospodarska karta za odjel 64 Fig. 6. Digitalized Forest-Management Map for Compartment 64 6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Sam način rada odnosno metoda rada objašnjena je su ucrtane inačice otvaranja traktorskim vlakama rau petom poglavlju, tako da su svi rezultati istraživanja zličitog uzdužnog nagiba, dobiveni iz digitalnog modela terena odjela 64 u kojeg |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Pieman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91 — 103 12,5 % 15,0 % 17,5 % 20,0 % Slika 7. Mreža traktorskih vlaka u odjelu 64 izrađena za četiri različitog uzdužnog nagiba Fig. 7. Network of Tractor Skidding Roads in Compartment 64, Worked Out for Fout Different Longitudinal Inclinations Iz podataka prikazanim u tablici 4 u kojoj su raspored traktorskih vlaka u inačici s uzdužnim nagiobrađene udaljenosti privlačenja dobivene na osnovi bom od 17,5% i tablični rezultati daju optimalno projektiranih traktorskih vlaka vidimo da prostorni rješenje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 31 <-- 31 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Prikaz ukupne duljine traktorskih vlaka, gustoće vlaka, srednje duljine privlačenja za projektirane inačice Presentation of the Total Length of the tractor Dragging Road, Density of the Dragging Road, Medium Length of Dragging for Projected Variants Tablica — Table 4. SREDNJA SREDNJA GUSTOĆA DULJINA DULJINA DULJINA TRAKTORSKIH ODJEL POVRŠINA VLAKA PRIVLAČENJA PRIVLAČENJA VLAKA (ODSJEK) DO VLAKE PO VLAKAMA ha m m/ha m (1) NAGIB TRAKTORSKIH VLAKA 12,5% 64 a 15,69 1509,76 96,22 48,25 535,60 64 b 15,94 1343,45 84,82 55,93 375,84 64 c 12,98 1237,67 95,352 38,01 212,86 64 d 2,46 169,96 69,08 28,01 118,82 64 e 3,42 534,77 159,00 58,71 690,95 UKUPNO 50,49 4795,61 94,98 45,78 385,67 (2) NAGIB TRAKTORSKIH VLAKA 15,0% 64 a 15,69 1623,69 103,49 48,15 514,01 64 b 15,94 1493,28 93,68 44,70 329,13 64 c 12,98 1400,02 107,86 23,83 212,11 64 d 2,46 144,57 58,77 31,21 112,18 64 e 3,42 441,47 129,08 26,42 718,61 UKUPNO 50,49 5103,03 101,07 34,86 377,21 (3) NAGIB TRAKTORSKIH VLAKA 17,5% 64 a 15,69 15,09,11 96,18 45,40 397,95 64 b 15,94 1501,26 94,18 42,24 288,53 64 c 12,98 1435,64 110,60 24,59 168,32 64 d 2,46 114,92 46,71 27,74 47,47 64 e 3,42 534,20 156,20 60,75 595,52 UKUPNO 50,49 4795,61 94,98 45,78 385,67 (4) NAGIB TRAKTORSKIH VLAKA 20,0% 64 a 15,69 1915,00 122,05 31,32 424,12 64 b 15,94 1643,30 103,09 42,13 287,78 64 c 12,98 1216,93 93,75 29.67 156,87 64 d 2,46 102,59 41,70 29,04 50,36 64 e 3,42 408,89 119,56 68,63 573.75 UKUPNO 50,49 5286,71 104,71 40,16 298,58 To znači da projektiranje traktorske vlake svojim položajem odnosno rasporedom najpovoljnije pokrivaju šumsku površinu. S druge strne vidljivo je da su udaljenosti privlačenja kod 17,5% u odnosu na 20,0% neznatno manje, što nam daje za pravo zaključiti daje ova (III) inačica najpovoljnija. Kada promatramo optimalne udaljnosti privlačenja iz Osnove gospodarenja gdje srednja udaljenost privlačenja iznosi 350 m, vidi mo da srednja duljina privlačenja po vlakama iznosi 299,56 m (300 m). Određivanje težišta odjela i odsjeka u ovom samo radu radili metodom najmanjih elementarnih površina kvadratnog oblika i površine 1 ha. Koristeći osobno računalo u mogućnosti smo odrediti težište svake pa i najmanje površine s koje će se drvo privlačiti do vlake i isto tako po vlaci. Simuliranjem terenskih prilika |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 32 <-- 32 --> PDF |
D. Pieman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 koristeći se DTM približava nas stvarnom stanju na šumskog proizvodnog tla koje se nalazi pod vlakama. terenu, te je prenošenje projektiranih veličina s karte na Kako traktorske vlake predstavljaju sekundarnu mrežu teren jednostavnije i lakše u odnosu na dosadašnji rad. šumskih prometnica te one nisu trajni objekti, ova će se Jedan od pokazatelja dobre položenosti i veličine površina šumskog tla pod traktorskim vlakama tijekom odnosno duljine traktorskih vlaka predstavlja i površina idućeg razdoblja polagano smanjivati. Površina šumskog proizvodnog zemljišta pod vlakama Area of forest Productive Land Under Skidding Roads Tablica 5. POVRŠINA ŠUMSKOG UZDUŽNI NAGIBTRAKTORSKIH UKUPNA DULJINA ZEMLJIŠTA POD VLAKA TRAKTORSKIH VLAKA TRAKTORSKIM VLAKAMA % m % 12,5 4795,61 3,32 15,0 5103,03 3,54 17,5 5095,13 3,53 20,0 5288,71 3,67 Mreža projektiranih traktorskih vlaka sa 17,5% nagii za gustoću traktorskih vlaka koja se kreće u granicaba daja je u ovsim istraživanjima srednju duljinu privma od 94,98 do 104,71 m/ha, dok za odabranu inačicu lačenje do vlake u iznosu od 40,14 m što je za ove iznosi 100,91 m/ha. terenske prilike izvrstan rezultat. To isto možemo reći 7. ZAKLJUČAK Izrada ovoga rada imala je za cilj da se ukaže na svih traktorskih vlaka u ovoj inačici iznosila je 5095,13 vrlo velike mogućnosti primjene osobnih računala u m. Ako promatramo rezultate dobivene za 20,0% nagisvrhu određivanja srednjih udaljenosti privlačenja, a ba vidimo da je ukupna duljina traktorskih vlaka time i na iznalaženju optimalnih rješenja kod otvaranja 5286,71 m a srednja udaljenost privlačenja 298,58 m. šumskih površina. Korištenjem digitalnih modela tereOvi rezultati upućuju na zaključak da se optimalna na omogućeno je da se težište svake i najmanje šumske otvorenost traktorskim vlakama za istraživani objekt površine približi stvarnom stanju. Pravilno položena dobiva kod nagiba od 17,5%. mreža traktorskih vlaka za inačicu od 17,5% omogućiSmatramo da ovakva obrada podataka dobivena na la je optimalnu pokrivenost šumske površine 3,53% osnovi digitalnih modela terena može dati točniji i zauzetog proizvodnog šumskog tla. pravilniji prostorni raspored, a time i točnije i jedSrednja udaljenost privlačenja od 299,56 m (300 m) nostavnije određivanje optimalne otvorenosti šuma. je u odnosu na plansku kraća za 50 m, a ukupna duljina i. LITERATURA A r n a u t o v i ć, R., (1975): Određivanje srednje daljine privlačenJ e 1 i č i ć, V., (1971): Planiranje i određivanje gustoće mreže ja, Narodni šumar 4-6, Sarajevo, s. 137-151. šumskih puteva, Simpozij »Šumarstvo i prerada i njihov značaj za razvoj nerazvijenih područja, Sarajevo D i e t z, P., W. K n i g g e, & H. L 6 f f 1 e r, (1984): Walder schlieBung, eine Lehrbuch fiir Studium und Praxis unter J u r i k, L., a kolektiv (1984): Lesne cesty, Priroda, Bratislava, besonderer Beriicksichtigung des Waldwegebaus, Verlag ČSSR. Paul Pare y, Hamburg und Berlin, s. 1-196. Knežević,!. , (1980): Utjecaj strukture sastojine na optimalnu D u r r s t e i n, H., (1992): Detailed road planning using microcom gustoću mreže šumskih prometnica u prebornim šumama puters, Proceedings IUFRO Workshop on Computer Sup Gorskog kotara, Mehanizacija šumarstva 5, 3-4, Zagreb, s. ported Planning of Roads and harvesting, Feldafing, Ger 107-122. many, p. 57-66. K n e ž e v i ć, I., (1990): Utjecaj gospodarenja i vrste sječe na Fritsch, D., &A. Pfannenstein, (992): conceptual Models ekonomičan raspored šumskih prometnica u prebornim for Efficient DTM Integration into GIS; Conference Pro šumama, disertacija, Šumarski fakultet, Zagreb, s. 1-199. ceedings, EGIS´92, Munich, Vol. 1:702-710. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 33 <-- 33 --> PDF |
D. Pieman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 Knežević , I., D. Pičman&H . Jakov a c, (1991): Utjecaj N i k o 1 i ć, S., (1972): Teorijska osnova ustanovljavanja optimalne načina gospodarenja na optimalnu gustoću šumskih promet- gustine mreže šumskih komunikacija, Šumarstvo, 5-6, Beonica u prebornim šumama Gorskog kotara, Mehanizacija grad. šumarstva 16, 1.4, Zagreb, s. 16-19. . . r _ _. „ „ T, T , ,,™,N Pi č mam, D., (1993): Utjecaj konfiguracije terenai hidrografskih Knežević, I., D. Picman&H. Jakova c, (1991): .,., , , . j , XT . . . . .. . . - .. . - , , prilika na ekonomsku opravdanost izgradnje optimalne Neravnomjernost intenziteta siece odiela - čimbenik pn . . ... . ,. x , . -, , . . _>. . j , : , . . mreže šumskih prometnica, disertacna, Šumarski fakultet utvrđivanju srednje udaljenosti privlačenja u prebornim 7 h i 117 a&re s šumama Gorskog kotara, Mehanizacija šumarstva 16, 1-4, ´´ Zagreb, s. 20-24. S a b a d i, R., (1992): Ekonomika šumarstva, skripta, Školska K n e ž e v i ć, I., & S. S e v e r, (1992): Računalom podržano knjiga, Zagreb, s. 197-225. određivanje optimalne gustoće traktorskih vlaka pri stalnoj „ T ,,„„,, T, . , , < . .-,,. ~ .„ , ... . n -5 / S e s s 1 o n s, J., (1992): Using network analysis for roads and gustoći kamionskih cesta, Mehamzaciia šumarstva 17,3-4, , , i, ,- ,.„^,^,„ , , , ^ Zaereb 41-51 harvest planning, Proceedings IUFRO Workshop on Computer Supported Planning og Roads and Harvesting, Feldaf- K u š a n, V., (1994): digitalni model terena i njegova primjena, m g Q erman v D 36-41 Zbornik referata sa seminara za geodetske i šumarske stručnjake zaposlene u J. P. Hrvatske šume, Zagreb, s. 63-80. S e v e r, S., & I: K n e ž e v i ć, (1992): Computer-aided L o v r i ć, N., (1964): Određivanje srednje daljine prijenosa kod determination of optimal forest road density in mountanous centralnog privlačenja pomoću težišta, Šumarski list 11-12, areas> Proceedings IUFRO Workshop on Computer Sup- Zgreb, s. 496-506. ported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing, Ger- L o v r i ć, N., (1976): Mogućnost primjene centralnog izvlačenja "´ "´ kod planiranja i projektiranja šumskih transportnih sustava, S h i b a, M., & H. D. L o f f 1 e r, (1990): computer Application Disertacija, Šumarski fakultet, Zagreb, s. 1-200. for Environmental Impact Evalution in teh Opening-up M i h a č, B., (1970): Mehanizovani utovar i istovar drveta, Sara- Planning process, Proceedings XIX IUFRO World Conjevo. gress, montreal, Canada, p. 214-225. SUMMARY: The main problem studied in this paper was the accuracy of determination of forest area centres by the application of known methods and by means of a personal computer. Determination of medium dragging distances represents one of the facotrs neeed to determine, as accurately as possible, the working cost for building a network of drag roads. In other words the accessibility of forests should be based on a correct regional design and planned network of forest drag roads with optimal density. In fact, by reducing to a minimum level the costs of dragging and transport, drag road construction and their maintenance, it is possible to reach an optimal solution for the problem of road accessibility. This paper describes one of the possible ways of determining the medium distances from the central dragging point by the application of a personal computer. The aim of the study was, for the realized orographic, hidrographic, stand characteristics and other properties of a particular forest land, to process one existing compartment (Compartment 64 of the Managemental Unit »Južna Garjevica«). Digital models of terrain were worked out on the terrain were worked out. On the basis of existing forest-managment and topogaphic maps. By meansof this digital modelof maps. By meansof this digital model of terrain the forest area was shown in 3-D, namely 2-D, projection and included the projected network of the tractor skidding roads of different longitudinal inclination. Projected variants of the skidding road: 12.5 -15.0 - 17.5 and 20.0% take up 3.32 3.67% of the productive forest land area. The medium dragging distance, according to the Basis of Management, should be 350 m, while with this investigation we arrived at a value of 299.56 m as the most suitable, that is optimal variant of 17.5%. The density of skidding roads ranged between 94.98 up to 104.81 m/ha, and the optimal one was selected maesuring 100.91 m/ha. With the application of a personal computer it is possible to fullz simultate existing conditions in the field, reaching a high degree of accuracz, and in this way, during the data processing, existing situation in reality. The accuracy of work is unquestionable and consequently it can be concluded that further elaboration and usage of personal computers in the aformentioned field should be continued. Furthermore, it is expected that in the process of further practical application new simple, and even more accurate methods than these presented in this paper, will be realized. |