DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Research area Na području Šumarije Zadar, GJ Musapstan odjel 12 i 16, područje je našega rada. U oba odjela postavljene su pokusne plohe od 1 ha (100 x 100 m), u kojima smo istraživali. Na svakoj pokusnoj plohi odredili smo strukturne elemente sastojine, broj stabala, temeljnicu i volumen. Na pokusnim plohama klupirana Diapozitiv prikazuje pokusnu plohu kulture pinije i alepskog bora. Šumarija »Zadar«, šumarski predjel »Musapstan«. Snimio: A. Tomašević, 1976. godina. su sva stabla iznad 9 cm prsnog promjera te izvršena izmjera njihovih visina. Ova mjerenja obavili smo u dva navrata i to u četrdesetoj (40.) godini starosti, 1976. god. i u pedesetpetoj (55.) godini starosti, 1991. god. Temeljem ovih izmjera došli smo do određenih rezultata koje donosimo u ovome radu. Slika u boji prikazuje panoramski pogled na kulture primorskih borova (alepski, pinija i primorski bor) i običnog čempresa. Šumarija »Zadar«, šumski predjel »Musapstan«. Snimio: A. Tomašević, 1976. godina. GEOLOŠKA PODLOGA T TLO Geological parent material and soil Geološku podlogu čine masivni vapnenci donje krede, što smo utvrdili u odjelima 12 i 16 GJ »Musapstan «, na kojima se razvila crvenica, lesivirana, koluvijalna, glinasta. (Škorić 1979.) Stjenovitost površine oko profila približno je oko 40%, dok je prema rubnim dijelovima zaravni znatno veća i približno iznosi 90%. U cijelom profilu utvrdili smo sastojke teške gline, dobru poroznost tla te aluvijalni horizont svjetlije boje. Ph vrijednosti u vodi kreću se od 5,6—7,5, a u n-KCl-u od 4,6—6,9. Zahvaljujući zaštitnoj ulozi borovih kultura pH-vrijednosti opadaju u odnosu na gole površine u istoj gospodarskoj jedinici i kreću 7,3—7,6 u vodi i u n-KCl-u od 6,7-7,0. (Tomašević 1991.) FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST Phytocoenological association U fitocenološkom smislu istraživane kulture nalaze se na području šume hrasta medunca i bijelog graba. U ekološkom smislu to je toplija zona medunčeve šume (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.) (Rauš 1987). Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i pinija (Pinus pinea L.) su vrste koje prevladavaju na mediteranu. U našim prilikama alepski bor dolazi do 400 m n. v. i uspijeva na najlošijim tlima. Pinija je vrsta saplunara, ali i pravog krasa (A. Tomašević, Šum. list 6-8/93.) i prati maslinu i seže do 100 m n. v. rasprostranjenost pinije prikazana je u karti 1, a alepskog bora u karti 2. (Vidaković 1993.) |