DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Doduše, to nije uobičajeni način prikaza izašle publikacije, ali govori Stjepana Mesića, tada predsjednika Sabora Republike Hrvatske, Dr. Ivana Majdaka ministra poljoprivrede i šumarstva, dipl. inž. šum. Ivana Tarnaja, zastupnika u Saboru, a napose Akademika Dušana Klepca s raznih stajališta ocjenjuju ovu monografiju. Preneseni su i prikazi iz dnevnika Večernji list i Novi list, tjednika Vikend te časopisa Hrvatska vodoprivreda uz pismo »taksatora u mirovini« dipl. inž. Milana Drndelića. D. Rauš glavni urednik monografije, naglašava »bio samo uporan« (da se monografija ostvari te da je ona) »naš doprinos domovinskom ratu«. Reproducirana je i Povelja Zagrebačkog velesajma, osnivača nagrade JOSIP JURAJ STROSSMAYER, glavnom uredniku Dr. D. Raušu i nakladnicima Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Javnom poduzeću »Hrvatske šume«. Budući čitatelj Glasnika upitat će se zar se hrvatske šumarske publikacije (Hrvatske šume ili Šumarski list) nisu osvrnule na monografiju? Nije možda spomenuta stoga što su u prikazu objavljenom u Šumarskom listu (br. 3—5/1993.) navedeni i neki nedostaci preko kojih se nije moglo prijeći u jednoj objektivnoj analizi. »Izgradnja šumskih prometnica traži mnogo znanja iz različitih struka i grana znanosti, kako bioloških tako i tehničkih. Izgradnja dobro prostorno raspoređene mreže šumskih prometnica različitih vrsta i kategorija nije nimalo jednostavan posao. U današnje vrijeme sa stajališta zaštite čovjekova okoliša šumske ceste izvrgnute su većoj kritici *) Dodjela ove nagrade zabilježena je u Šumarskom listu br. 3-5, str. 122. 1993. Radovi kao glasilo Šumarskog instituta Jastrebarsko izlaze polugodišnje pa prema tome Vol. 29. s dva broja predstavlja jedno godište. 1. Prvi broj sadrži 10 izvornih znanstvenih članaka i dva prethodna priopćenja. Znanstveni su radovi: F. Mrva: Urod češera, klijavost sjemena i rast sadnica europskog ariša iz klonskog arhiva. — Ispitivano je sjeme iz klonskog arhiva ariša Šumarskog innego prije i samim time rad na njima opterećen je »dodatnim faktorom«. Nažalost, poznato je kako se ni jedna šumska cesta ne može izgraditi a da se ne učini barem mala šteta na okolišu. Mislimo da pravilnim rasporedom, količinom, vrstama, kategorijama i položajem šumskih cesta ne činimo ono negativno što iz svega proizlazi«. To su prve rečenice D. Pičmanau raspravi o izgradnji optimalne mreže šumskih prometnica. Nakon teoretskog razmatranja prikazano je rješenje za gospodarsku jedinicu »bistranska gora« na zapadnoj strani Medvednice. Ivan Pen tek, dugogodišnji upravitelj Šumarije u Pazinu, odužio se, ili je zadužio svoj grad ovom radnjom u 31. knjizi Glasnika za šumske pokuse. U njemu je »za buduća pokoljenja . . . zapisao određeno iskustvo radnog vijeka od osamnaest godina, od kojih šesnaest na poslovima uređenja parkova i pejzaža«. Svako iskustvo vrijedno je zabilježiti, jer takve »zabilješke« omogućuju kasnijim radnicima da koriste pozitivna iskustva. Kako je Pentek jedan od rijetkih stručnjaka koji objavljuju svoja iskustva, to zaslužuje puno priznanje. Pazinska jama (fojba) ponor je rječice Pazinčice iznad kojeg se s jedne strane uzdiže 102 m visoka stijena na kojoj se nalazio dio grada Pazina i autor priopćuje o dosadašnjim istraživanjima jame. Slijedi pregled geološke građe šire okolice (u tekstu navedena »pregledna karta« nije priložena mome primjerku knjige), klimatološke značajke Pazinštine, pedološke karakteristike, hidrološke prilike Pazina, vegetacijske Pazinštine, prikaz faune i pregled prošlosti Pazina. U drugom dijelu rada analizirano je postojeće stanje a u tre- RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko Vol. 29, br. 1. i 2. Jastrebarsko 1994. stituta Jastrebarskog, osnovanog 1971. i dopunjenog 1975. godine. »Dobiveni rezultati iz ovih istraživanja jasno pokazuju da u populaciji selekcioniranih klonova iz živog arhiva nije prisutan negativan učinak »inbreedinga« koji bi se odrazio bilo u smanjenim količinama sjemena, bilo u klijavosti sjemena ili pak u depresivnom rastu sadnica.« B. Liović: Djelovanje herbicida na drvenaste vrste u priobalnom jadranskom području. - O učinkovitosti herćem su dane smjernice za radove o čuvanju i njezi te specifični zahvati kako bi se pojedini objekti pripremili za odmor i rekreaciju. Detaljniji osvrt na predložene smjernice premašuju opseg ovoga prikaza. Na kraju rada dat je prilog od 10 stranica nacrta za izradu natpisnih ploča, stepenica, ograda, mostića, putokaza i klupa; građevni materijal za sve te objekte je drvo. »Svrha ovog rada«, izjavljuje Ž. Ma- j e r, »bila je da se ustanovi je li moguća prirodna obnova ritskih šuma vukovarskih ada i ritova, posebno u šumi crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slav. 1952)«. Odgovor je da »rezultati istraživanja broja pomlatka pokazuju da se nakon prve vegetacije javlja znatan broj stabalaca koja potječu iz žilja, panjeva ili sjemenja (37 561 kom/ha). Osim crne i bijele topole te bijele vrbe javljaju se pajavac, dud, američki jasen. . . . Najbolju izbojnu snagu iz ozljeđenog žilja ima bijela topola, slabiju crna topola, dok bijela vrba nema mogućnosti izbojne snage iz žilja.« Jedan od zaključaka J. Čavlovića je da se »uz primjenu računala linearnim programiranjem mogu vrlo brzo riješiti različiti problemi pri planiranju i gospodarenju jednodobnim šumama kada se za dani problem definira model linearne jednadžbe.« Kao primjer uzeo je nizinsku hrastovu šumu Šumarije Slatine od 1000 ha i 80 godinu staru na II. bonitetu i 500 ha grabove panjače 20 godine stare. Masa hrastove sastojine u I. dobnom razredu po ha iznosi 521 m3, II. dobnog razreda 738 m3 itd. do mase Vi. dobnog razreda 1193 m3 a VII. dobnog razreda 1260 m3! O. Piškorić bicida za usmrćenje drvenastih vrsta zapravo ne treba sumnjati pa je težište bilo ispitivanje djelotvornosti u odnosu na troškove održavanja propupožarnih prosjeka u zimzelenim šumama čistim od vegetacije. Kako, odgovor je u ovom izvještaju. Sanja Novak-Agbaba, B. Liović i Dinka Matošević: Novi fungicidi u suzbijanju pepelnice na hrastovom podmlatku. — »Na osnovi rezultata ovih istraživanja može se zaključiti |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 50 <-- 50 --> PDF |
da se uporabom sistemičnih fungicida može postići visoka zaštita hrastovog podmiatka od pepelnice i u šumskim uvjetima.« . . . Posebno se ističu fungicidi Anvil 5 SC i Alto 320 SC«. M. Ocvirek i S. Orlić: Prilog istraživanjima kultura i uspijevanja obične breze (Betula pedula Roth) u području bujadnica i vriština Hrvatske. — Lokalitet »Lokve« u Šumariji Duga Resa na smeđe kiselom tlu. Sadene su biljke uzgojene u tuljcima, Nisula roli i s golim korijenjem. Sedmogodišnja stabalca s golim korijenjem i iz Nisula roli postigle su prosječni promjer 4,1 cm i visine prva s 376 cm, a druga 460 cm, ali sadnice u Nisula roli bile su stare 2 godine pa su po prosječnom godišnjem visinskom prirastu u prednosti biljke s golim korjenom: 53,7 cm : 50,75 cm, a i % preživljavanja bio je veći: u sedmoj godini 85 : 72. S. Orlić: Razmak sadnje i razvoj obične smreke u kulturama. — Kultura u starosti od 33 godine, pokus je osnovan po 1963. godine, gustoće sadnje 1,5 x 1,5 m ili 4 440 sadnica po ha imala je najveću drvnu masu — 436,44 m3 od čega stabala preko 15 cm prsnog promjera 222,58 m3. Kod sadnje od 1 250 sadnica po ha (razmaka 4 x 2 m) udio stabala preko 15 cm pp bio je po masi 99%, ali je pad promjera bio veći nego na stablima gušće sadnje. V. ViličićiVl. Krejči: Oštećenja drvenastog šumskog raslinja koja izaziva divljač u ekološko-gospodarskom tipu II-G-10 (šuma hrasta lužnjaka i običnog graba). - Ispitivanja su obavljena na 25 lokaliteta u Upravama šuma Bjelovar, Karlovac i Zagreb. Rezultat: »Obgrizanjem mladih sastojina se dovodi u pitanje uspješna obnova i razvitak kvalitetnih lužnjakovih sastojina pa ih je potrebno štititi dok ne izmaknu dohvatu zuba srneće i jelenske divljači (ali) oštećivanje ostalih drvenastih vrsta nije od naročitog značenja ni s uzgajivačkog ni s ekološkog motrištra jer se njime bitno se narušava stabilnost ekosustava tipa II-G-10«. 4 B. May er: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defolijacije na sezonsku dinamiku prirasta radijalnog prirasta i sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoškom lugu. — »Provedenim istraživanjima dobiveni su novi kvantitativni pokazatelji o nedostatku vlage u tlu kao vodećem činitelju sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama hrasta lužnjaka.« N. Komlenović: Utjecaj gnojiva »Osmocote plus« na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus nigra Arn.) — Pokus u kontejnerskoj sjetvi. »Osmocote« je pozitivno djelovao u dozi 3 kg po 1 m supstrata u prvoj godini, a u drugoj bila je potrebna prihrana. Dodaje li se superfosfat tada prihrana s Osmocoteom nije potrebna. N. Komlenović, B. Mayer i P. Rastovski: Sadržaj teških kovina u tlima Jastrebarskog. — Ispitivanja su obavljen na 38 lokaliteta ne samo pod šumom nego i livadnim te vinogradskim tlima na dubinama 0—5 i 5—15 cm ne samo teških kovina (Pb, Zn, Cu, Mn i Fe) nego i N, te P i K oksida, reakcije, kao i udjeli humusa i gline. Na jednoj lokaciji bankine uz cestu u gornjem sloju utvrđeno je 186 mg/kg Pb a na drugoj bankini čak 300 mg/kg; u vinogradskom tlu visok je udio Cu, u jednom slučaju čak 675 mg/kg u gornjem sloju a 425 mg/kg u donjem sloju, dok npr. u kulturi običnog bora i europskog ariša te količine iznose 3 i 2 mg/kg. Zanimljivo je da se na profilu od Sv. Jane do žitnice Pb i Zn nalaze više u šumskom nego u poljoprivrednom tlu. J. Medvedović: Prehrambeni potencijal za divljač u šumama hrasta lužnjaka i graba Sjeverne Hrvatske. — Masa biljaka (17 vrsta grmašica i 108 vrsta prizemnog rašća) »u svježem stanju bila je prosječno 847,02 kg/ha odnosno na zraku osušene 234,62 kg/ha (a) šumskog sjemenja u suhom stanju 1 105 kg/ha te listinca 1 672 kg/ha. Prethodna su priopćenja: 1. Primjena citogenetskih i biokemijskih analiza u utvrđivanju oštećenosti šuma hrasta lužnjaka T. Littvayaiz Šumarskog instituta Jastrebarsko te Vlatke Zoldo š iz Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s četiri suradnika s istog Fakulteta. 2. Utjecaj horizontalne projekcije krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirast V. Novotnya, V. Krejčija, M. BenkaiT. Dubrave a. — Prethodno je priopćenje, jer bi »daljnim istraživanjima bilo potrebno istražiti i utjecaj dužine i volumen krošanja na debljinski prirast stabala«, rezultati prikazanog istraživanja pokazuju da se »s povećanom širinom krošanja povećava i debljinski prirast«. 2. Drugi broj sadrži šest izvornih znanstvenih radova i tri pregledna članka. Izvorni znanstveni radovi su: B. Mayer i G. Bušić: Detaljna pedološka karta šumsko-gospodarske jedinice »Varaždinske podravske šume« sa stanjem dvadeset godina nakon iz gradnje HC Varaždin. — Površina ove gospodarske jedinice iznosi 1410 ha, a proteže se od slovenske granice na zapadu do Varaždina na istoku poput necjelovitog pojasa dužine 25 km. Pedološki je obrađen svaki odsjek i tako dana sigurna podloga za uzgoj šuma. Sastavni dio članka je i pedološka karta u boji kategorija za šumsku proizvodnju. Kako se odrazila akumulacija na vodni režim u zaključku rada stoji: »Nakon izgradnje hidrocentrale Varaždin s Ormoškom akumulacijom došlo je do stabilizacije podzemnih voda u ekološkom profilu tla uz akumulaciju i koji kilometar uzvodno od nje sa smirenijim oscilacijama vodostaja unutar jednog metra. Suprotno tome, najniže razine podzemne vode s većim oscilacijama utvrđene su u širem okolišu odvodnog kamala oko strojarnice HC Varaždin«. M. Ocvirek: Kontejnerska proizvodnja četinjača. — »Za jednogodišnji ciklus uzgoja (europskog ariša, običnog bora i obične smreke) povoljniji su bili rani termini sjetve i presadnje, dok su kod dvogodišnjeg uzgoja bili jednako povoljni i kasniji (ljetni) i rani (proljetni) termini .. . Na temelju provedenih analiza predlažu se optimalne dužine uzgoja: za Bosnaplast 12 jedna puna vegetacija, za Bosnaplast 18 do dvije vegetacije, a za nisulu jedna i pol do dvije vegetacije«. Dakle ne »proizvodnje četinjača« nego proizvodnja sadnica četinjača. T. Littvay : Varijabilnost nekih kvantitativnih svojstava običnog bora (Pinus sylvestris L.) uzgojenog iz sjemena gama zrakama. — Godine 1961. na pokusnom polju Goič Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo Šumarskog instituta Jastrebarsko, a koja se nalazi u 35. odjelu g. j . Jastrebarske prigorske šume posađene su biljke običnog bora, crnog bora, obične smreke, europskog ariša i japanskog ariša proizvedene sjetvom ozračenog sjemena gama zrakama Co60. U starosti sastojine — nasada običnog bora od 26. godina utvrđena je drvna masa, zatim postotak preživljavanja biljaka i broj grana na sedmom metru od vrha u 1986. godini. U usporedbi s kontrolnim nasadom konačan je zaključak da se »metoda oplemenjivanja zračenjem nije pokazala efikasnom« tj. nisu utvrđene značajnije razlike između biljaka — stabala iz tretiranog i netretiranog sjemena. S. Orlić: Rezultati istraživanja kompatibilnog uzgoja domaćih i stranih vrsta četinjača na bukovoj stojbini. — |