DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 48 <-- 48 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Kako u 31. knjizi Glasnika za šumske pokuse samo jedan rad — znanstveni članak zauzima sedam stranica, na ostalih osam otpada 434 stranice ili prosječno po članku 55 stranica. Ispod prosjeka, s minimumom od 31 stranice, četiri su članka pa prema tome, daljnja četiri iznad prosjeka s maksimumom od 85 stranica; dakle svaki od njih je zapravo jedna knjiga. 1. Sadržaj 31. knjige: Pernar , R.: Način i pouzdanost određivanja oštećenosti hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) na infracrvenim (ICK) aerosnimkama str. 34, Bojanin, S. & Bruci, V.: Proizvodnja industrijskog drva (sječa, izrada i transport) str. 57, Rauš, D., Vukelić, J., Španjol, Ž. & Duričič , T.: Istraživanja sukcesije crnikovih šuma na trajnoj pokusnoj plohi (br. 36) na Rabu str. 41, Vrgoč, P.: Fraxinus rotundifolia Mill., Pinus nigra ssp. austrica (Hoess) Vid. i Carpinus orientalis u bonsai kulturi str. 63, Rauš, D.: Promocija i odjek u tisku monografije »Šuma u Hrvatskoj« str. 31, Pičman, D.: Utjecaj konfiguracije terena i hidrografskih prilika na ekonomsku opravdanost izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica str. 85, Pentek , I.: Pejzažne značajke Pazinske jame s gledišta oblikovanja vegetacije okoliša Pazina str. 73, Majer, Ž.: Ritske šume Hrvatskog podunavlja i njihova prirodna obnova str. 43, Čavlovič, J.: Linearno programiranje u planiranju i gospodarenju jednodobnim šumama str. 7. Sadržaj članaka i rezultati istraživanja Istraživanje načina i pouzdanosti određivanja oštećenosti hrasta lužnjaka na infracrvenim kolornim (ICK) aero- GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Knj. 31. Zagreb, 1994. snimkama Perna r je proveo na području šumskog bazena Spačva i u okolici Lipovljana. Rezultat: Primjenom izrađenog ključa za određivanje stupnjeva oštećenosti dobivaju se podaci koji se ne razlikuju od teretričkih podataka, pa se ova metoda može koristiti i u praksi. Na kraju autor naglašava da je »ovim radom prikazana samo jedna od mogućnosti primjene fotoinerpretacijskih metoda u šumarstvu, koje treba dalje sustavno istraživati«. Članak Bojanina i Bručija o proizvodnji industrijskog drva tj. drva kao sirovine za proizvodnju celuloze, drvenjače i ploča (suha destilacija nije navedena) zapravo je udžbenik o sječi, izradi i transportu tog sortimenta. Autori su obradili: — sječu i izradu u zrelim sastojinama, — sječu i izradu u prorednim sastojinama, — strojeve za obaranje i strojeve za obaranje i slaganje te izvlačenje, — izvođenje radova na sječi i izradi, — usitnjavanje biomase iz proreda, — guljenje kore oblog drva, — transport privlačenje, izvoženje, utovar i istovar, prijevoz kopnom i vodom te — uskladištenje industrijskog drva uz pogon za preradu. Veći dio članka D. Rauša i sur. obrađuje klimatska obilježja i vegetacijske specifičnosti otoka Raba, a manji dio rezultat desetgodišnjeg (1983—1993) razvoja sastojine šume hrasta crnike i crnog jasena (Orno- Quercetuum ilicis H-ć 1958) na trajnoj pokusnoj plohi br. 36. Razvoj je pak tekao a) po broju stabala godine 1983. 1993. hrast crnika 5460 4154 crni jasen 725 519 ostalo 13388 7535 UKUPNO 19573 12208 b) po drvnoj masi godine 1983. 1993. hrast crnikacrni jasenostale vrsteUKUPNO 82,7 1,8 15,1 99,6 105,48 m3 3,31 m3 0,45 m3 109,24 m3 Površina pokusne plohe jedan je ha, pa su prema tome i ti podaci za jedan hektar sastojine. Starost sastojine je 40 godina, a porijeklo izdanačko tj. za sada uzgojni oblik niske šume. Smanjivanje broja stabala rezultat je isključivo prirodnog izlučivanja. Preporuk a autora: »Neopravdano je mediteranske šume hrasta crnike sječi u kratkim ophodnjama »čistim sječama«, već ih treba ostaviti da se prirodno razvijaju s ophodnjama 100 — 120 godina i stručnim gospodarskim mjerama provoditi njegu, prorede i plodnu sječu, te ih prirodnim putem pomladiti i prevesti u visoki uzgojni oblik«. Za analogne sastojine hrasta crnike u Francuskoj M. Ducre y (v. S. 1. 1992. str. 484) konstatira da debljinski prirast postiže maksimum u desetoj godini ali da je još uvijek značajan i za stabala u starosti između 30 i 40 godina; ali i da je biološki optimum za takav način teško odrediti. P. Vrgoč, objavio je u Šumarskom listu (br. 1/1991) da se bavi uzgojem drveća u bonsai kulturi, a članak u Glasniku za šumske pokuse zapravo je škola tog načina uzgoja drveća. Uvodno je prikazao povijest ovog načina uzgoja, slijedi »način oblikovanja japanskog minijaturnog drveća«, uvjete za uzgoj u posudama i konačno ocjena kvalitete kultiviranih primjeraka. Na kraju osvrnuo se na rezultate istraživanja o uspješnosti uzgajanja u bonsai kulturi u naslovu članka navedenih vrsta. U ovoj knjizi Glasnika prekinuta je tradicija da Glasnik ne bilježi značajne publikacije. Tradiciju je prekinuo D. Rau š s člankom »Promocija i odjek u tisku monografije »Šume u Hrvatskoj«. |