DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 46 <-- 46 --> PDF |
OBLJETNICE SPOMENICA (uz obljetnice) MIHOVILA GRAČANINA Izdavač Hrvatsko agronomsko društvo Prof. dr. Mihovil Gračanin bio je profesor tloznanstva, na Gospodarskošumarskom fakultetu u Zagrebu u razdoblju od 1928. do 1952. godine, kada je premješten »po službenoj potrebi u Savjet za poljoprivredu i šumarstvo NR Hrvatske«. Rješenje o uklanjanju prof. Gračanina s profesorske dužnosti je bez ikakvog obrazloženja, bilo isključivo političke naravi, jer je smatrao da »zatvoreni jednopartijski društveno-politički sustav omogućuje čitavom nizu minus — varijanta .. . da nekoga onemogući ili ukloni radi ostvarenja određenih ciljeva«. Stoga je tek u drugom izdanju Šumarske enciklopedije 1980. godine našao mjesto, a potom i u Šumarskom listu 1981. godine prigodom njegove smrti. Izvan šumarskih krugova prethodila je Spomenica k 70-oj obljetnici njegovog rođenja zamišljena i ostvarena po grupi štovatelja i sljedbenika »svoga velikog učitelja«. Nakon dvadeset godina, odnosno u samostalnoj Hrvatskoj Hrvatsko agronomsko društvo i Hrvatsko društvo za proučavanje tla iz zaborava izvlače lik i djelovanje Mihovila Gračanina podsjećaju na njegovo značenje u području tloznanstva ne samo u Hrvatskoj nego uopće. Poticaj je prihvaćen i poduprt od Agronomskog fakulteta, Šumarskog fakulteta. Poljoprivrednog instituta u Križevcima, Šumarskog instituta Jastrebarsko, Matice Hrvatske te HAZU i Rektorata Sveučilišta. Rezultat je izdavanje »Spomenice« i održavanje znanstvenog skupa. Ostvarivanje prihvaćene ideje povezuje se s 90-om obljetnicom rođenja i 10-om obljetnicom smrti Gračanina. Za pripremu obilježavanja ovih godišnjica izabran je odbor od četiri člana: Prof, dr. Ferdo Bašić, Prof. dr. Stjepan Bertović, Dr. Jakob Martinović i Prof. dr. Ivo Miljković, predsjednik. SADRŽAJ SPOMENICE Spomenica je objavljena kao sastavni dio br. 1-2/1994. Agronomskog glasnika što je »u znatnoj mjeri pridonijelo realizaciji izlaženja Spomenice« stoji u Zagreb, 1994. Proslovu. Inače Spomenicu je sufinanciralo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske te niz drugih institucija a među kojima i Šumarski institut Jastrebarsko. U Spomenicu nas uvodi Proslov iza kojeg slijedi slika Prof. dr. M. Gračanina s autogramom. Pod naslovom »Prof. dr. Mihovil Gračanin domoljub i znanstvenik (1901-1981)« Organizacijski odbor ukratko je prikazao Gračaninov život. Slijede članci: Jelka Anić i I. Miljković: Genetske specifičnosti mineralne ishrane sorata jabuka — »na temelju šestogodišnjeg istraživanja biljno hranidbenog kapaciteta tla u plantažama jabuka na pseudogleju u Hrvatskoj«, autori su došli do zaključka da postoje razlike i između pojedinih sorata jabuka te da je »folijama dijagnoza pouzdanija za ocjenu stupnja opskrbljenosti jabuka hranjivim elementima nego analiza tla. F. Bašić, M. Mcsić i A. B u tora c: Teške kovine u tlima općine Glina. — »Temeljni je cilj istraživanja utvrditi sadržaj teških kovina u oraničnim tlima općine Glina i na taj način ocijeniti pogodnost tala toga područja za uzgoj povrća koje bi služilo za proizvodnju hrane za dojenčad«. Rezultati istraživanja: Sadržaj kadmija i olova je nešto povećan u odnosu na prirodno stanje ali u granicama karakterističnim za čista ili neopterećena tla. Onečišćenja su veća u nižim pozicijama nego u zoni odnošenja tla erozijom tla vodom. Po ostalim elementima (Hg, Cu, Zn, As) tla su čista. Autori predlažu »kalcifikaciju tih tala kao pouzdan, djelotvoran i racionalan put za smanjenje mobilnosti svih teških kovina u kiselim tlima istraživanog područja«. U literaturi navedeni su i članci s tematikom teških metala objavljenih u Šumarskom listu 1980, 1990. i 1991. godine te Martinović — Vranković sa skupa održanom u Cazinu 1986. kao i B. Prpića Opširniji prikaz o M. Gračaninu slijedi u Šumarskom listu. et al. objavljenog u publikaciji Kongress Bodenschutz, Arge Alp und Alpen — Adria, Miinchen 1987. S. Bertović: Podneblje i ostale prirodne osobitosti u okolišu meteorologijske postaje Lividraga (Gorski kotar). Rad je »posvećen uspomeni na poštovanog profesora dr. inž. Mihovila Gračanina i njegovo životno geslo: Budi svoj!« To je i naslov Šenoine pjesme objavljene u Vijencu 1874. godine iz koje Bertović citira zadnju kiticu koja završava s »BIO SI SVOJ!« Da, prof. Gračanin bio je svoj i zato je 1952. godine morao napustiti profesuru na zagrebačkom, tada, Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Za članak preporuka nabaviti fotokopiju. Z. Gračanin: Tla — ugrožen dio čovjekova okoliša. »Iako tla«, prva je rečenica članka, »pripadaju prijeko potrebnim osnovicama čovjekova života na zemlji već i kao nositelji praktički cjelokupne poljoprivredne i šumske proizvodnje« ipak »globalno gledano sam opstanak i funkcije tala nisu nikada bili tako ugroženi kao danas!« Ugroženost se očituje u: eroziji tla, antropogenom doprinosu u aktiviranja klizišta, spuštanjem tla prouzročenog djelovanjem čovjeka, onečišćenjem nanosa rijeka kao opasnost za tla nizinskih područja i acidifikacijom. N. Kom 1 eno vi ć: Unos olova u šume Hrvatske te njegov utjecaj na uspijevanje crnog bora i hrasta lužnjaka. — »Tetraetil olovo pokazalo je negativan učinak na rast crnog bora i kitnjaka za razliku od olovnog nitrata koji nije pokazao takvo djelovanje. Oba oblika olova izrazito su negativno utjecala na sadržaj klorofila te karatenoida.« P. Kovačević: Analiza numeričke obrade površina kartografskih jedinica na karti bonitete tala Hrvatske. J. Martinović: Periodična karakterizacija acidifikacije šumskih tala na kršu Hrvatske. Autor je prikazao »prve bilančne podatke promjene pH vrijednosti tla na području krša zapadne Hrvatske (Primorje, Gorski kotar i NP Plitvička jezera) za razdoblje 1965. do |