DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 41 <-- 41 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 431.9:18 (497.13 - Jadransko područje) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43 UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA S OTOCIMA TIJEKOM 1994. GODINE INFLUENCE OF WEATHER CONDITIONS ON THE OCCURRENCE OF FOREST FIRES ALONG THE ADRIATIC COAST AND ISLANDS DURING 1994 Tomislav DIMITROV* SAŽETAK: U članku su prikazane vremenske prilike i njihov utjecaj na pojavu šumskih požara u priobalnom dijelu Jadrana s otocima od 1. travnja do 30. rujna 1994. Sušna razdoblja, prikazana kroz meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara, uvjetovala povećanje čestina u klasama velike i vrlo velike opasnosti u srpnju i kolovozu, što je utjecalo na veći broj šumskih požara većih razmjera. Uz učinkovito djelovanje unajmljenih protupožarnih zrakoplova Canadair CL-215,6 protupožarnih helikoptera »MI-8«, koji su djelovali u parovima iz zračnih luka Krk, Split i Dubrovnik, kao i novi ustroj Hrvatske vatrogasne zajednice, znatno je smanjena sagorjela površina po jednom šumskom požaru. UVOD Vlada Republike Hrvatske u ožujku je ove godine III. Aktivnosti u uspostavi učinkovita sustava za na temelju članka 3. stavka 5. Zakona o zaštiti od gašenje požara. požara, donijela Program aktivnosti u provedbi poseb U drugom je poglavlju Državni hidrometeorološki nih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku zavod Republike Hrvatske naznačen kao nositelj za Hrvatsku u 1994. godini. datka da od 1. travnja do 1. listopada izračunava Program se sastoji od tri poglavlja, i to: dnevne meteorološke indekse opasnosti od šumskih I. Osiguranje normativnih i općih postavki za požara (IOP), a za katastrofalnih šumskih požara poostvarivanje programa zaštite od požara, red IOP-a u obvezi je dostavljati i vrlo kratkoročnu prognozu (nowcast) za područje zahvaćeno velikim II. Provođenje preventivnih aktivnosti u uklanjanju šumskim požarom, s posebnim osvrtom na promjenu opasnosti od nastajanja i širenja požara i tehnoloških smjera i brzine vjetra. eksplozija s naznakom nositelja zadataka, i ŠUMSKI POŽARI TIJEKOM 1994. GODINE Na temelju podataka Odjela informatičkog sustava požara smanjen je 33,3%, a ukupno je spaljena površina smanjena 308%. Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske Prema toj evidenciji i citiranu razdoblju, u tablici za razdoblje od 1. travnja do 30 rujna 1994. godine, 1. dat je iskaz većih šumskih požara (iznad 100 ha na području priobalnog dijela Jadrana naše zemlje za spaljene površine po jednom požaru) za priobalni dio bilježeno je 140 šumskih požara (spaljeno je 4520 ha). Jadrana s otocima, s klasom opasnosti na dan nastanka Prema istom razdoblju u prošloj godini, broj šumskih šumskog požara. * Tomislav Dimitrov, dipl. inž. DHMZ RH, Zagreb, Grič 13 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 42 <-- 42 --> PDF |
T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43 Veći šumski požari na priobalnom dijelu Jadrana u 1994. godini Larger forest fires over the coastal Adriatic area during 1994 Tablica 1. Županija Mjesto Datum nastanka požara Spaljena površina u ha Indeks opasnosti od požara Istarska Istarska Istarska Opatija Pazin Pula 23. srpnja 1, kolovoza 1. kolovoza 125 550 150 velika velika vrlo velika Istarska Buzet 21. srpnja 800 velika Zadarsko-kninska Zadar 8. kolovoza 360 vrlo velika Splitsko-dalmatinska Splitsko-dalmatinska Zaostrog Vis 4. rujna 31. svibnja 100 160 velika umjerena Dubrovačko-neretvanska Dubrovačko-neretvanska Dubrovačko-neretvanska Mljet Slano Ston 30. lipnja 24. srpnja 2. kolovoza 156 567 170 velika vrlo velika vrlo velika Analiza po vrstama vegetacije samo za gore evidenrica odnosi 13%, na bjelogorice 6%, a na manje vritirane veće šumske požare pokazuje, da se na spaljene jedne vrste raslinja kao što je makija, garig, šiblje i površine više vrijednih vrsta raslinja kao što je crnogosi., otpada čak 81%. Tablica 2. Iskaz ukupnog broja šumskih požara i spaljene površine po županijama priobalnog dijela Jadrana Županija Broj šum.požara No of forest fire Spaljena površ. u ha Burned area za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna 1994. Survey total no of forest fires and burned area per county over the coastal Adriatic area during from 1. April to September 1994. Istarska Primorsko-goranska Ličko-senjska Zadarsko-kninska Šibenska 68 7 1 10 4 2 384.9 13.8 0.8 516.5 12.7 Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska 31 19 468.7 1 122.1 Ukupno: Total 140 4 520.0 VREMENSKE PRILIKE U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA I METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI OD POŽARA Glede činjenice da je čestina većih šumskih požara tološkom pregledu srpanj je u pogledu temperaturnih nastala u srpnju i kolovozu, a čestina manjih šumskih prilika za priobalni dio Jadrana, općenito bio ekspožara u lipnju i rujnu, glavne značajke sinoptičke tremno topao i sunčaniji od prosjeka. U pogledu mjesituacije i vremenskih prilika u našoj zemlji dat će se sečnih količina oborina priobalni dio Jadrana spadao za samo spomenuta četiri mjeseca. je u kategoriju »sušno« i »vrlo sušno«. U lipnju se vrijeme često mijenjalo. Nakon više Kolovoz je u cijeloj Hrvatskoj bio vrlo topao mjeprodora hladnih fronti koje su uzrokovale lokalne plju-sec, što je uostalom i njegova karakteristika. Međutim, skove, grmljavine i kiše (4, 10, 13, 17 i 20. lipnja), kada u situacijama dugotrajnog razdoblja stabilnog i ogranci zapadnoeuropske anticiklone u razdobljima izsunčanog vremena na pregrijano kopno i more dođe među prolaska fronti donijeli su sunčano i toplo vrijehladniji zrak, tada atmosfera postane izrazito nestabilme. Druga značajna odlika vremena u lipnju je početak na. Tako je 18. kolovoza jako nevrijeme s pijavicom vrlo toplog razdoblja koje je nastavilo i u srpnju, što ili »tromba marina« (vrtlozi manjeg prostornog razmjeje vezano uz pritjecanje toplog zraka iz južnih krajeva, ra) u popodnevnim satima zahvatilo Bibinje kod Zate uz najduže dane u godini s najviše sunčanih sati. dra, a 25. kolovoza i kod Novog Vinodolskog. Ti su prodori međutim brzoprolazni, pa ne ostavljaju dulji Tijekom srpnja do njegove polovice prevladavalo učinak na smanjenje požarne opasnosti. je nestabilno vrijeme, ali je na Jadranu bilo sunčano i toplo. Do kraja mjeseca anticiklona je blokirala proU prvoj polovici rujna prevladavalo je toplo uz laze hladnih fronti preko naše zemlje pa je stoga kraj dosta sunčanog vremena, s jednim prodorom hladne mjeseca srpnja bio vrlo topao i sunčan. Prema klima-fronte i mjestimičnim oborinama. U drugoj je polovici |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 43 <-- 43 --> PDF |
T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43 mjeseca nad našim područjem bilo ciklonalno polje, članaka o šumskim požarima, klase velike i vrlo velike pa je u takvoj sinoptičkoj situaciji vrijeme bilo vrlo opasnosti u definiranju meteorološkog indeksa, odraz promjenljivo s mjestimičnim oborinama zbog više prosu najvećeg stupnja isušivanja mrtvog šumskog gorivog dora hladnih fronti. materijala, a time i na njegovu zapaljivost. Uvjetovano Takav razvoj sinoptičke situacije u spomenuta četiri čestinama klase velike i vrlo velike opasnosti u srpnju mjeseca utjecao je na dnevne varijacije stupnja opasnoi kolovozu, rezultiralo je povećanjem pojava većih sti od šumskih požara, odnosno, na smanjenje ili pošumskih požara u tim mjesecima što je vidljivo iz tavećanje rizika za nastanak šumskih požara na području blice 1. Takvo stanje uzrokuju tijekom svake sezone kojeg reprezentira meteorološka postaja. To je vidljivo dokazana klima požarna područja na tlu Dalmacije i iz tablica 4, 5, 6 i 7, u kojima je dan njihov iskaz u Istre, koja u mjesecima srpnju i kolovozu uvjetuju danima za pet definiranih područja priobalnog podmaksimum isušivanja mrtvog gorivog materijala na ručja naše zemlje. Kao što se zna iz ranijih publiciranih šumskom i poljoprivrednom zemljištu. Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za lipanj 1994. Forest fire danger classification (in days) for June 1994. Tablica 4. SJEVERNO Područje SJEVERNA SREDNJA JUŽNA ISTRA HRVATSKO Klase DALMACIJA DALMACIJA DALMACIJA PRIMORJE Vrlo mala opasnost 8 5 3 3 3 Mala opasnost 7 10 3 7 4 Umjerena opasnost 14 15 18 16 20 Velika opasnost 1 6 4 3 Vrlo velika opasnost Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za srpanj 1994. Forest fire danger classification (in days) for July 1994. Tablica 5. SJEVERNO Područje SJEVERNA SREDNJA JUZNA ISTRA HRVATSKO Klase DALMACIJA DALMACIJA DALMACIJA PRIMORJE Vrlo mala opasnost 1 Mala opasnost 2 1 Umjerena opasnost 14 4 1 1 Velika opasnost 14 19 13 24 10 Vrlo velika opasnost 8 17 6 20 Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za kolovoz 1994. Forest fire danger classification (in days) for August 1994. Tablica 6. SJEVERNO Područje SJEVERNA SREDNJA JUŽNA ISTRA HRVATSKO Klase DALMACIJA DALMACIJA DALMACIJA PRIMORJE Vrlo mala opasnost 1 2 Mala opasnost 5 5 1 1 Umjerena opasnost 5 3 6 4 2 Velika opasnost 15 8 5 9 6 Vrlo velika opasnost 5 13 20 17 22 Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za rujan 1994. Forest fire danger classification (in days) for September 1994. Tablica 7. Područje Klase ISTRA SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE SJEVERNA DALMACIJA SREDNJA DALMACIJA JUŽNA DALMACIJA Vrlo mala opasnost Mala opasnost Umjerena opasnost Velika opasnost Vrlo velika opasnost 14 16 14 16 1 12 16 1 2 10 14 4 1 6 12 11 41 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA Nadalje, u tablici 8. vidljivo je da je čestina klase vrlo velike opasnosti od 128 dana u sezoni 1994. za pet regija, iznad prosjeka za iskazano razdoblje od 1985. — -1993. godine. Dok je u 1993. godini zabilježen zabrinjavajući podatak od 66.3 ha spaljene površine po jednom šumskom požaru za razdoblje 1. travanj — 30. rujan (uz 161 dan u klasi vrlo velike opasnosti), U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43 za isto razdoblje u 1994. godini zabilježen je, s obzirom na sadašnji stupanj organiziranosti protupožarne zaštite, podatak od 32,3 ha po jednom šumskom požaru (uz 128 dana u klasi vrlo velike opasnosti), što očito pokazuje da je učinak suzbijanja nastalih šumskih požara bio zadovoljvajući. Iskaz spaljene površine po 1 šumskom požaru od 1985. do 1994. godine Survey of burnt area per forest fire from 1985 to 1994 Broj Spaljena Godina požara površina ha No of Burnet Year fires area 1985. 386 17.351 1986. 205 2.770 1987. 202 3.260 1988. 206 8.002 1989. 197 6.412 1990. 317 17.699 1991.* 140 3.538 1992.* 224 10.667 1993.* 210 13.913 1994.** 140 4.520 * Manjkaju podaci s okupiranih područja naše Republike, kao i iz zona ratnih djelovanja neprijatelja, pa podatke iz ovih godina nije uputno uspoređivati s nizom podataka iz ranijih godina. ** Za 1993. i 1994. šumski su požari analizirani za razdoblje 1. travanj — 30. rujan. Učinkovitost suzbijanja nastalih šumskih požara u 1994. godini može se pripisati boljoj organizaciji cjelokupnog vatrogastva. Vatrogasne postrojbe policijskih uprava MUP-a RH aktivno su sudjelovale u suzbijanju šumskih požara, kao i postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih udruga. Unajmljena su dva Canadaira CL-215 s mješovitim kanadsko-hrvatskih posadama. Hrvatske su zrakoplovne posade bile iz redova HRZ i PZO Ministarstva Tablica 8. Prosjek Čestina spaljene klase vrlo površine velike po požaru opasnosti u ha u danima Average Frequency of burnt of classes area per of very high forest fire danger in days 45.0 130 13.5 68 16.1 66 38.8 104 32.5 12 55.8 145 25.3 79 47.6 144 66.3 161 32.3 128 obrane. Sporazumom između Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane korišteni su i helikopteri MI 8 koji su u parovima djelovali iz zračnih luka Split, Dubrovnik i Pula. Osim toga iz Kanade su doputovala i dva eksperta za problematiku suzbijanja požara gospođa Cliff Smith i M. W. Macquarrie, koji su u našoj zemlji boravili tijekom cijele sezone i obišli cijelo područje priobalnog dijela Jadrana u svrhu davanja stručnih uputa o učinkovitoj uporabi spomenutih protupožarnih zrakoplova. ZAKLJUČAK Na temelju sinoptičke situacije i vremenskih prilika koje su zabilježene od 1. travnja do 30. rujna 1994. godine na priobalnom dijelu Jadrana, a uvjetovano time i sušnih razdoblja u mjesecima srpnju i kolovozu, može se zaključiti da je požarno vrijeme u sezoni 1994. godine bilo u granicama normale glede razdoblja 1985. - 1993. Čestina klase vrlo velike opasnosti od 128 dana za spomenuto razdoblje iznad je prosjeka, ali je boljom organizacijom vatrogastva i učinkovitim suzbijanjem nastalih šumskih požara protupožarnim zrakoplovima, uveliko smanjena ukupno spaljena površina, a time i prosjek spaljene površine po jednom šumskom požaru na priobalnom dijelu naše zemlje. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 45 <-- 45 --> PDF |
T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43 LITERATURA Bertović, i drugi, (1987): Osnovne zaštite šuma od požara, rujan 1994., Odio informatičkog sustava MUP-a RH CIP, Zagreb. 1994, Zagreb. DHMZ, (1994): Bilten iz područja meteorologije, hidrologije vlad a Republike Hrvatske: Program aktivnosti u provedbi i zaštite čovjekova okoliša 6/94, 7/94, 8/94 i 9/94. posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Re- MUP RH, (1994): Podaci o šumskim požarima za priobalni publiku Hrvatsku u 1994. godini, sjednica od 17. dio Republike Hrvatske za razdoblje 1. travanj — 30. ožujka 1994. Zagreb. SUMMARY: This paper deals with weather conditions and their influence on the occurrence of forest fires along the Adriatic Coast and islands from 1st April up to 30th September 1994. Dry periods indicated by the meteorological index of forest fire risk resulted in an increase of sectors in classes of great and very great risk in July and August, contributing to a larger number of forest fires of greater dimensions. The combined efficient operation of hired anti-fire airplanes Canadair CL-215, six anti-fire helicopters Ml-8, operating in pairs from airports at Krk, Split and Dubrovnik, together with the new organization of Croatia Fire Brigade Association, considerably reduced the burned area per forest fire. ORGANIZACIJA ŠUMARSKE SLUŽBE 1747. G. U GRADIŠKOJ PUKOVNIJI Čim su Turci bili istjerani iz Slavonije, već 1691. god., Graničari, osim kordunske službe morali su obrađivati oficirsku zemlju, a ekonomskim upraviteljima davati desetinu. Obaveza na obradu zemlje prestala je 1747., a na desetinu 1700. General Hildburgshausen izdaje 1747. god. za Gradišku pukovniju naredbe o organizaciji šumarske službe. Imenovano je 5 šumara s plaćama u naravi, t.j. u drvima. 1764. god. uređena je žirovina, lov, ribolov i točenje pića. Oficiri nisu smjeli točiti piće. 1764. god. izdane su naredbe, da svaka graničarska kuća treba predati 3 svračje i 30 vrapčijih glava u sjedište svoje satnije. 1780. god. izdana je naredba da svaki šumar treba ubiti 6 vukova, a selo 2. 1784. god. car Josip II. zabranio je zvoniti radi razbijanja oblaka. 1804. god. organiziraju se seoski hambari, u koje bi se hrana skupljala kao rezerva. 1816. god. je bila glad, te su ti hambari dobro poslužili. 11. IV. 1848. god. Graničari su oslobođeni vršenja carske tlake (rabote). 29. X. 1850. god. uveden je strogi monopol na duhan. |