DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 34 <-- 34 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA 1895. GODINE Utamanjivanje zareznika s munjevitim svjetlom. U Planerskom držav. šumskom okružju u Maklenburgu pokušali su po viesti »Anzeiger fiir Elektrotechnik«, da se munjevitim svjetlom (električnim svjetlom) razasvietle pojedine šumske djelove u svrhu istriebljivanja leptira od borovog prelca. Jedna u šumu dopremljena pomjestna parulja (locomobila) pojila je dinamički stroj, koji je okretao gibljivog munjevitog odražača svjetla. Svjetlo je primamilo zareznike k lučištu. Na ovo lučište umješteno je žarilo, koje je u njegovu blizinu doletevše zareznike ubilo. Žarilo svjetli oko 20 kilom, daleko, a djeluje na živuća bića u udaljenosti od 9 kilom. Stroj radi sa silom struje od 30 Ampere kod 35 Voltovih razprežnosti, te proizvada svjetljivost od 10.000 svieća. Ovaj pokus uspio je vrlo povoljno. (Br. 12., str. 517) Sada i kod nas rietko drvo. Prigodom boravka ugar. ministra na Plitvičkih jezerah iznenadiše se gosti, što su ondje našli šumicu tisovine (baxus baccata). Tisovine ima samo još u perivojih ili u visokih nepristupnih gorah, ponješto ima tisovine kao uštrkano stablo u šumah imovne obćine ogulinske i otočke, te u šumah našeg Gorskog kotara. I kod Plitvičkih jezerih posjekli su seljaci tisu većim dielom, praveći iz tisovine žlice, lule i ino posudje. Još je preostala tisova šumica blizu Plitvičkih jezera od kakovih 100 stabala, jer je skoro nepristupna. I na našem Kalniku ima tisovine, ali je već i to drvo vrlo riedko. (Zabilježene su i tise kod nadbiskupskog dvora u Zagrebu — promjera 230 cm, u vrtu gdje Appel u Varaždinu - promjera 240 cm i u perivoju O. pl. Pongratza u Čućincu kod Vinice - promjera 322 cm starosti preko 500 god.) Slavonska hrastovina iz holandske Indije. Dr. O. Čech piše u »Oesterr. Forst- und Jagd-Zeitung« br. 1. t. g. sliedeće: »Da je slavonsko hrastovo drvo na glasu u cielome svietu i da se osobito cieni njegova vrstnoća za željezničke podvakjke (švelere) dovoljno svjedoči ta okolnost, što odpravna tvrdka Drag. F. Wolffa u Pretoriji (u južnoj Africi) priopćuje, da za gradnju željeznica u južnoj Africi holandsko-indijski drvotršci uvažaju indijsk e hrastove podvaljke pod imenom »slavonski hrastovi podvaljci«, ali ta indijska roba u dobroti daleko zaostaje za originalnom robom iz Slavonije«. (Br. 1., str. 116) Biljke i drveće u narodnom gatanju glede rodnosti godine. Naš narod gata po biljkah i drveću, kako će roditi godina t. j . da li će stanovita godina biti plodna ili neplodna. Zanimati će to naše šumare, pa ćemo o tom ovdje njekoliko primjera navesti, nebi li se višegodišnjim motrenjem saznati dalo, da li se ovo narodno gatanje obistinjuje. Ako dobro resi lieska i crna joha, onda će dobro roditi pšenica, a ko ne resaju, onda neće. Ako kukurijek s proljeća dobro urodi, onda će bit mnogo kukuruza, a ako kukurijek u proljeće neima ploda, onda će i kukuruz slabo roditi. Ako glog dobro cvjeta, onda će uroditi proja i heljda. Ako kupina urodi, onda će biti dosta i heljde. Ako grab dobro resi, onda će dobro uroditi i raž, a ako grab malo resi, onda će i raži slabo biti. (br. 6. str. 266.) |