DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 29 <-- 29 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 453:(413+414) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31 FEROMONSKE KLOPKE - SUVREMENA BIOTEHNIČKA METODA U INTEGRALNOJ ZAŠTITI ŠUMA OD POTKORNJAKA FEROMONE TRAPS - MODERN BIOTECHNICAL METHOD IN INTEGRATED BARK BEETLE MANAGEMENT Boris HRAŠOVEC SAŽETAK: U radu se iznose osnovni podaci o principu djelovanja, načinu i vremenu postavljanja te ulozi feromonskih klopki za lov potkornjaka u uvjetima modernog šumarstva. Već niz godina ova je metoda široko prihvaćena u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, a u Hrvatskoj se također već ukorijenila. Bazirana na saznanjima iz opće entomologije te fiziologije, endokrinologije i etologije kukaca, ova metoda predstavlja primjer moguće manipulacije populacijama štetnih i po šumu opasnih kukaca u svrhu smanjenja njihova broja. Najvažnije je da pritom ne djelujemo nepovoljno niti na jednu drugu skupinu živih bića u šumi, već usko selektivnim zahvatom uklanjamo prekobrojnu i time opasnu entomofaunu. Osim ograničenih mogućnosti suzbijanja potkornjaka još je veće značenje ove metode u praćenju njihova rojenja i intenzitetu pojave. BIT DJELOVANJA FEROMONSKE KLOPKE How pheromone trap works Djelovanje feromonskih klopki bazira se na pojavi podesno, fiziološki oslabljelo stablo. Tada dolazi do koja je zamijećena kod nekih vrsta kukaca, a posebice pojave koja je otkrivena prije nešto više od dvadesetak kod porodice potkornjaka (Scolytidae). Kod ovih se godina, zahvaljujući kojoj potkornjaci mogu preživjeti vrsta razvio poseban oblik prilagodbe na stanišne u uvjetima kada ima malo bolesnih stabala i kada su uvjete raspršenog rasporeda stabala podesnih za njihov ona raspoređena raštrkano po sastojini. Ista pojava razvoj. Još uvijek u znanosti postoji nedoumica o inipomaže im u velikoj mjeri u brzom rastu populacije cijalnom napadu i širenju potkornjaka u sastojini. Sikada postaju opasni članovi ekosustava i šumari moraju gurno je da su to kukci sekundarnog karaktera i da poduzimati opsežne mjere sa svrhom njihova suzbijase uspješno mogu naseliti tek na prethodno fiziološki nja. oslabljelo stablo (od praktički bilo kojeg abiotskog ili Uspješnim ubušivanjem potkornjaka u koru i drvo biotskog čimbenika). Upitan je način njihova pronalastabla, u srednjem crijevu kukca biosintetski nastaju ska takvih stabala u sastojini. Pokušaji znanstvenika kemijske tvari koje lako hlape iz izbačenih ekskremeda objasne ovu pojavu, kreću se od istraživanja mirinata (»piljevine« koja sipi iz ubušnog otvora) i šire se snih komponenti koje u zrak ispuštaju bolesna stabla, zrakom (Slika 1.). Ostatak populacije koji »luta« sastoa kukci ih mogu prepoznati, pa do mjerenja ultrazvučjinom u potrazi za prikladnom hranom i odlagalištem nih i elektromagnetskih zračenja koje kukci mogu rejaja tada dobiva mirisni putokaz prema traženom cilju gistrirati te na taj način odabrati podesno stablo za i vrlo se brzo i precizno pridružuje »izvidnici« koja svoj razvoj. Sasvim je drukčija hipoteza »slučajnog naneprestano producira markirajuću tvar i odašilje je u pada«, pri čemu se zimska imaga izvuku iz svojih okoliš. Broj uspješnih ubušivanja u oslabljelo stablo skrovišta, razlete po šumi i nasumce pokušaju ubušiti vrlo brzo raste, a samim tim intenzivira se širenje u prva stabla na koja slete. Pritom ih veliki broj u mirisne tvari koja djeluje na većem prostoru i ubrzo tome ne uspije i ugine. Sudbina čitave populacije ovisi više nema slučajnog ubušivanja i rasipanja individua, o manjem broju »sretnih« primjeraka koji slete na već svaki potkornjak neovisno o spolu točno znade 27 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 30 <-- 30 --> PDF |
B. Hrašovec: FEROMONSKE KLOPKE - SUVREMENA BIOTEHNIČKA METODA U INTEGRALNOI ZAŠTITI ŠUMA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31 Slika 1. Žestok napad crnogoričnog ljestvičara {Xyloterus lineatus) na vjetrom izvaljenim jelovim stablima. Heavy attack of striped ambrosia beetle (Xyloterus lineatus) on windfelled fir trunks. gdje se u sastojini nalaze prikladna stabla za njihov razvoj. Ova pojava mirisne komunikacije nepobitno je dokazana, a kemijski nositelj informacije dobiva naziv feromon (u znanstvenim krugovima nekada kairomon, a danas sve češće semiokemikalija). Kod potkornjaka feromoni predstavljaju orijentacijsku tvar na koju po zitivno reagiraju podjednako ženke i mužjaci pa ih se naziva populacijskim ili agregacijskim feromonima. Postoje i drugi principi nastanka feromona kao i njihova različita djelovanja na ponašanje kukaca, no jedinstveno im je da djeluju u izuzetno malenim koncentracijama, da su često specifični na razini vrste i da ih kukci mogu nepogrešivo razabrati u obilju drugih tvari. Vrlo je važna pritom činjenica da kukci nisu svjesna bića te da im je hijerarhijski najvažniji osjet mirisa. To ima za posljedicu da na feromone reagiraju jednoznačno što ih čini upravljivima i predvidivima u ponašanju. Primijenjenoj znanosti ovime se nudi mogućnost manipuliranja populacijama potkornjaka. Kontroliranim ispuštanjem feromona na prikladno odabranim mjestima u sastojini, šumari su dobili novu metodu kontrole njihove pojave i brojnosti te zaštite ugroženih stabala odvlačenjem glavnine populacije potkornjaka u postavljene klopke. 1 Zanimljivo je spomenuti da je prag osjetljivosti kukaca na mirisne tvari izuzetno nizak te da je elektroantenografskim mjerenjima utvrđena percepcija u količini od samo nekoliko molekula. Osim izuzetne osjetljivosti izraženo je i svojstvo species-specifičnosli tj. pojave da jedna vrsta može točno prepoznati miris pripadnika svoje vrste bez obzira na prisutnost mnogih drugih mirisa. Ovo je svojstvo posebno uočljivo kod reda leptira (Lepidoptera) gdje je mehanizam mirisne komunikacije kukaca nešto drukčiji nego kod potkornjaka. OSNOVNE IZVEDBE FEROMONSKIH KLOPKI Basic designes of bark beetle U našoj operativi, a i u većini zemalja koje se koriste ovom metodom kontrole štetnika najbolje je poznata tzv. »Bakkeova« klopka2 (Slika 2.) Vrlo jednostavnog oblika i praktična za uporabu, ova se klopka i danas rabi pretežno za lov smrekinog pisara (Ips typographies). U novije vrijeme sve su češće klopke četvrtastog oblika (Slika 3.) koje se sve više upotrebljavaju kako za smrekinog pisara tako i za lov šestozubnog smrekinog potkornjaka (Pityogenes chalcographus) i crnogoričnog ljestvičara (Xyloterus lineatus). Oba oblika klopki izrađuju se od plastike što ih čini prikladnim za terensku uporabu i otpornim na djelovanje atmosferilija. Što se tiče boje plastike, postoje izvedbe u bijeloj i sivoj, odn. crnoj boji, s time da pretežu tamno obojene klopke čija je učinkovitost ulova veća, posebice na svjetlijim položajima. Na crne klopke smanjen je i dolet korisne parazitske entomofaune. U unutrašnjost klopke (ako postoji šupljina kao u slučaju ove dvije klopke) stavlja se njen najvažniji dio — feromonski dispenzer3, koji se ne smije otvarati već se tkaninasti uložak (obično zelene ili bijele boje) zajedno s neoštećenom polietilenskom vrećicom ulaže " Nazvana tako po Norveškom znanstveniku A. Bakkeu, pioniru istraživanja ove vrste na potkornjacima sjeverne Europe. Plastična polietilenska vrećica u kojoj se nalazi komadić tkanine natopljen feromonom. u unutrašnjost klopke. Molekule feromona polako hlape prodirući kroz polietilensku stijenku koja djeluje kao gusto sito, sprečavajući prebrzo hlapljenje i gubitak djelotvornosti aktivne tvari. Privučeni mirisom, potkornjaci slijeću na površinu klopke, ulaze u unutrašnjost i padaju na dno gdje ostaju konzervirani do obilaska osobe zadužene za sabiranje imaga i vođenje brige oko postavljanja i održavanja klopki. Kao konzervans se može koristiti slabo hlapiva borna kiselina (u praksi ima i dobrih iskustava s deterdžentom razmućenim u vodi). Redovnim obilaskom klopki (svakih nekoliko dana), može se dobiti realna slika dinamike njihova rojenja, dok je za potrebe evidencije gustoće njihove populacije dovoljna i manja učestalost sakupljanja ulovljenih imaga. Uredno sakupljena imaga potrebno je izbrojati (najčešće se koristi volumetrijska metoda — odnos broja imaga po jedinici volumena), a po potrebi osušiti ili konzervirati u 75% alkoholu i poslati nadležnoj službi. Klopke se mogu postavljati pojedinačno (najčešće u našoj praksi) ili u skupinama oblika slova »Y«, čime se postiže optimum iskorištenja klopke posebno u uvjetima visokih gustoća populacija potkornjaka (Slika 4.). Važan je i odabir mjesta postavljanja klopke, odnosno udaljenost do obližnjih stabala. Treba paziti da klopka oko koje se roji veliki broj potkornjaka ne postane |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 31 <-- 31 --> PDF |
B. Hrašovec: FEROMONSKE KLOPKE - SUVREMENA BIOTEHNIČKA METODA U INTEGRALNOJ ZAŠTITI ŠUMA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31 Slika 2. Feromonska klopka cjevastog oblika (»Bakke-ova« ili »Norveška« klopka). »Bakke« or »Norwegian« type funneltrap desig. uzrokom napada istih tih potkornjaka radi premale udaljenosti između klopke i stabala. Ta se udaljenost kreće od 5 m u starim sastojinama, do preko 15 m u mlađim (u situaciji povećane opasnosti i preko 40 m!). Kada se radi o klopki kojom štitimo složaj trupaca od napada potkornjaka drvaša (recimo crnogoričnog ljestvičara) udaljenost od složaja mora iznositi do 50 m. Mjesto na kojem ćemo postaviti klopku u svrhu utvrđ ivanja brojnosti potkornjaka također ne bi trebalo biti pod neposrednim sunčevim osvjetljenjem, jer se radi tamne boje klopke feromonski dispanzer previše zagrijava i hlapljenje feromona je prebrzo. Gustoća postavljanja klopki kod praćenja populacija potkornjaka varira od njihove brojnosti i ugroženosti sastojina prema njihovom napadu (monokulture nasuprot mješovitim crnogorično-bjelogoričnim sastojinama), a kreće se od 50 m na više. U našim uvjetima, gustoća postavljanja klopki je daleko manja jer je i opasnost od jačeg napada potkornjaka manja, ali u uvjetima dugotrajnog stresa (npr. sušnih godina), te kroničnog slabljenja Slika 3. Feromonska klopka marke »Theysohn«. »Theysohn« pheromone trap. Slika 4. Način postavljanja »Theysohn« klopki u sastavljenu klopku oblika zvijezde odn. slova »Y«. Combined use of three »Theysohn« traps in »Y« position. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 32 <-- 32 --> PDF |
B. Hrašovec: FEROMONSKE KLOPKE - SUVREMENA BIOTEHNIČKA METODA U INTEGRALNOI ZAŠTITI ŠUMA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31 vitaliteta stabala i posebice u akutnim stresnim situa- lja se potreba za postavljanjem dodatnih klopki i lovnih cijama (snjegoizvale, snjegolomi, vjetroizvale i dr.) jav- mjesta. GLAVNE VRSTE POTKORNJAKA PRAĆENIH NA LOVNIM KLOPKAMA Main species of bark beetles monitored by pheromone traps U Hrvatskoj se kao i većem dijelu Europe feromonskim klopkama prate tri osnovna potkornjaka, štetnika obične smreke i jele. Iako kao zemlja jugoistoka Europe jednim dijelom imamo osobenu problematiku u smislu nama svojstvenih i važnih štetnika (posebice jele kao najvažnije ekonomske četinjače), radi tehničkih poteškoća oko skupih analiza i sinteza feromonskih preparata, pratimo one vrste koje su najzanimljivije Europskim šumarima. Sigurno je da bi od posebnog interesa bilo praćenje kretanja gustoće populacije ne kih drugih vrsta potkornjaka, a metoda korištenja feromona u svrhu zaštite vrijednih vrsta nizinskih šuma brzo bi našla procjenu svoje učinkovitosti (npr. kod skupine hrastovih potkornjaka iz rodova Xyloterus i Xyleborus koji uzrokuju znatne novčane gubitke na najvrednijim drvnim sortimentima). Donosimo ovdje neke osnovne naputke oko postavljanja i manipulacije klopkama za tri vrste crnogoričnih potkornjaka koje se trenutno prati u Republici Hrvatskoj (Tablica 1.). Osnovni podaci o postavljanju feromonskih klopki za praćenje populacija potkornjakau Hrvatskoj (preuzeto sa komercijalnih pakovanja preparata i iz literaturnih izvora). Basic data on pheromone trap management while monitoring bark beetles populations in Croatia (taken from commercial leaflets and scientific references). Tablica 1 Vrsta potkornjaka Naziv agregacijskog feromona Vrijeme postavljanja klopke (obnavljanja feromonskog dispenzera) Vrsta klopke Udaljenost od obližnjih stabala Broj potkornjaka u 1 ml Smrekin pisar (Ips typographus) PHEROPRAX© I rojenje: konac ožujkatravanj II rojenje: konac lipnjasrpanj Cijevasta. četvrtasta, po tri četvrtaste u položaj "Y" lOm u zdravoj sastojini 15 m u ugroženoj sastojini (20-40 m u stresnim uvjetima) 1ml s 40 imaga šestozubi smrekin potkornjak (Pityogenes chalcographus) CHALCOPRAX© I rojenje: konac ožujka-travanj II rojenje: konac lipnjasrpanj Četvrtasta, po tri četvrtaste u položaj "Y" 5-10 m u starijioj sastojini 10-15 m u mladoj sastojini 1ml s 400 imaga Crnogorični Ijestvičar (Xyloterus Imeatus) UN0PRAX© I rojenje: konac veljačeožujak II rojenje: konac svibnjalipanj Četvrtasta, po tri četvrtaste u položaj"Y™ 40 m u unutrašnjost sastojine, do par metara od stabala (npr. na površini predviđenoj za sječu) 30-50 m od složaja trupaca koje štitimo 1ml s 130 \maaa ZAKLJUČAK Conclusion potrebno je naglasiti da uporaba feromonskih klopki usprkos svojoj uspješnosti i izvanrednoj prikladnosti u uvjetima zaoštravanja unošenja štetnih tvari u okoliš ipak ne rješava u potpunosti probleme zaštite šuma od napada potkornjaka. Ona omogućuje relativno jednostavan i jeftin uvid u prostoran i vremenski raspored određenih vrsta potkornjaka, ali ne uspijeva precizno odrediti njihovu gustoću populacije. Vrijeme i intenzitet rojenja mogu se u potpunosti i točno odrediti kao i još neki parametri populacije (seksualni indeks, fertilitet, i dr.) no ulovom samo ciljanih vrsta gubimo spoznaju o ostalim štetnim i pritajenim vrstama potkornjaka koji žive u šumskom ekosustavu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 33 <-- 33 --> PDF |
B. Hrašovec: FEROMONSKE KLOPKE - SUVREMENA BIOTEHNIČKA METODA U INTEGRALNOJ ZASTITI ŠUMA.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31 Tako se i ovdje potvrđuje pravilo integralne upou koja će se ubušiti ne samo potkornjaci za koje imamo sintetske surogate — feromone, već i ostatak vrsta rabe svih dostupnih metoda u borbi protiv štetnog medu kojima u nadolazećim vremenima može doći do djelovanja kukaca. U slučaju potkornjaka to znači na-masovnije pojave nekih koje nisu do sada činile zna stavak prakse obaranja određenog broja lovnih stabala čajnije štete. LITERATURA References Christiansen, E., Waring, R. H. & A. A. Berryman Titovšek, J. (1993): Pršiće in žuželke — moteči dejavniki (1987): Resistance of Conifers to Bark Beetle Attack: na gozdnem drevju v Sloveniji, Zbornik gozdarstva Searching for General Relationships, Forest Ecology in lesarstva, 42:67-84. and Management, 22:89-106. Titovšek, J. (1994): Gradacije škodljivih gozdnih insektov v Sloveniji. Zbornik gozdarstva in lesarstva, Drumont, A., Gonzalez, R., Nathalie de Windt, 43:31-76. Gregoire J. C, De Proft M. & E. Seutin (1992): Semiochemicals and the integrated manageZahradnik, P., J. Liska & J. Žd´arek (1993): Feromony ment of Ips typograpus (L.) (Col. Scolytidae) in Belhmyzu v oehrane lesa, Ministerstvo zemedelstvi Čegium, Journal of Applied Entomology, 114:333—337. ške republiky. Češka zemedelska tiskarna, Praha. Weslien, J. (1992): Monitoring Ips typographus (L.) popu Niemeyer, H. (1992): Monitoring Ips typographus and lations and forecasting damage, Journal of Applied Pityogenes chalcographus (Col., Scolytidae) in Lower Entomology, 114:338-340. Saxony and Schleswig-Holstein, Journal of Applied Entomology, 114:98-102. Grupa autora (1992): Oberwachtung und Bekampfung von Borkenkafern der Nadelbaumarten, Auswertungs und Titovšek, J. (1993): Lubadarji lahko uničijo gozdove. Informationsdienst fiir Ernahrung, Landwirtschaft ZDIT — Gozdarska založba, DELO, Ljubljana. und Forsten, G. Kaiser, Essen. SUMMARY: Bark beetles play important role in various types of forest ecosystems. Though they are secondary in their capability to attack forest trees, when favourable conditions occur they can build massive outbreaks and cause significant damage. Croatian foresters have used all available 1PM measures including world-wide use of pheromones for monitoring and suppressing outbreaks of most important conifer bark beetle species. Explanation of chemical stimuli communication among bark beetles is given in this paper. Basic designs and most widely used pheromone traps in Croatia are funneltraps based on Bakke´s trap. Hollow rectangular traps (Theysohn) are sometimes also been used. Fundamental data on managing pheromone traps for three bark beetle species is given in a tabular way. Being species-specific in their activity, pheromone traps have certain drawbacks in forest protection measures because they trace only several nowadays important pests. This is why classical methods (trap log fellings) should not be abandoned but used together with modern pheromone techniques in future. |