DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 165.4.001/2 (Juglans L.) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26


MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (Juglans regia L.)
— Neki rezultati i smjernice istraživanja —


BREEDING MODEL OF PERSIAN WALNUT (Juglans regia L.)
— Some results and research trends —


Franc MRVA*


SAŽETAK: Cjelokupni fond orahovih stabala u Hrvatskoj je u velikoj
većini generativnog porijekla i gotovo je u cijelosti u privatnom posjedu.
Karakteristika uzgoja je jedan ekstenzivan voćarski način bez primjene nekih
agrotehničkih mjera. Voćarska i šumarska praksa ostala je u skromnim okvirima
razmnožavanja komercijalnih sorti oraha, a da njihova ekološka adaptivnost
u različitim uvjetima nije ispitana. Domaće populacije oraha nude
mogućnost izbora kvalitetnih stabala obzirom na rast, otpornost na bolesti i
štetnike, niske temperature te kvalitetne plodove. U radu se daje pregled
rezultata na selekciji, vegetativnom i generativnom razmnožavanju. Razvijen
je model oplemenjivanja koji uključuje primarnu i sekundarnu selekciju. Prikazani
su rezultati klijavosti oraha u tlu s prethodnim močenjem plodova i
prvi nalazi fenologije listanja u rasadničkom testu. U prvom poljskom testu
potomstva polusrodnika (Half sib progeny test) analiziran je debljinski i
visinski rast. Podaci su dani u tablicama i grafički prikazani.


Ključne riječi: Obični orah, selekcija, model oplemenjivanja, matičnjak
plemki, test potomstava, močenje plodova, rast, fenologija listanja.


UVOD - Introduction


Osnovna karakteristika uzgoja običnog oraha (Ju-
glans regia L.) u Hrvatskoj je uglavnom jedan ekstenzivan
voćarski način, što znači bez primjene nekihagrotehničkih i zaštitnih mjera, s primarnim interesomza uzgoj plodova. Gotovo cjelokupni fond orahovihstabala u privatnom je posjedu pretežito u seljačkimgospodarstvima, a u manjoj mjeri i u naseljima gradovai manjih mjesta (kućni vrtovi, voćnjaci). Porijeklo velike
većine tih stabala je iz sjemena. On se i danasponajviše širi na taj način. Prema ocjeni američkogeksperta za jezgričavo voće L. H. Mac Danielsa(1960) koji je proučavao problematiku oraha na području
republika bivše Jugoslavije s aspekta plodova, uvećini slučajeva orahova stabla rode sitnim plodovimaslabe kvalitete. Vrlo je vjerojatno da se među stablimadomaćih oraha nalaze varijeteti - sorte iz drugih država,
jer se pouzdano zna da su u razdoblju poslijeprvog svjetskog rata zabilježena unošenja sorti iz Italije,
Mađarske, Austrije i drugih zemalja. Danas jevrlo teško nešto od toga identificirati. Dobar broj stabala
je zbog osjetljivosti na mrazeve i niske tempera-


Dr. se. Franc Mrva, Šumarski institut, 41420 Jastrebarsko.


ture propao, druga su se iskrižala s domaćim orasima
i takvo se sjeme spontano širilo putem glodavaca i
ptica, a neka su stabla posječena. Moramo naglasiti
da se u razdoblju poslije drugog svjetskog rata fond
oraha znatno smanjio masovnom sječom najljepših i
najdebljih stabala. Trajna konjuktura za drvom oraha
dovela je ponegdje do njegovog punog istrebljenja. To
je značajan gubitak za genofond oraha jer su stara
stabla mjerilo adaptivnosti i izdržljivosti na brojne ekološke
i biotičke pritiske te predstavljaju najbolje polazište
za selekciju i oplemenjivanje. Iako tržište i danas
traži orah, teško ga nalazi jer današnji fond čine većinom
mlađa stabla koja ili nisu za sječu ili pak ukoliko
dimenzije odgovaraju zahtjevima tržišta interes posjednika
za uzgoj plodova takvu sječu odgađa,


Na području Hrvatske orah je najviše raširen na
brežuljkastim terenima Koprivnice, Bjelovara, Daruvara,
Kutine i Siska, a u istočnoj Slavoniji u okolici
Vukovara. U nešto manjoj mjeri orah je zastupljen u
sjevero-zapadnoj Hrvatskoj i to pretežno u voćarsko-vinogradarskom
području. Svi ovi makrolokaliteti pred


15




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 18     <-- 18 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.)..
stavljaju jednu vrlo široku i heterogenu populaciju orahovih
stabala, više ili manje adaptiranih na specifične
prilike staništa. U takvoj populaciji mogu se naći, kao
rezultat slučajnog križanja i rekombinacije gena, tipovi
oraha dobre kvalitete stabla, otporni na štetnike i bolesti,
hladnoću i mrazeve s relativno dobrom kvalitetom
plodova. Ovakve matične populacije poslužile su
u mnogim zemljama kao osnova za primarnu selekciju.
Mnoge svjetski poznate sorte elekcionirane u odred
enim klimatskim i edafskim prilikama pokazale su izvrsne
rezultate i u drugim zemljama u sličnim ekolo


Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26


škim uvjetima. Tako npr. svjetski poznata sorta »Franquette
« selekcionirana u Francuskoj na području Grenobla
dala je prema Mac Daniels u (1960), izvrsne
rezultate u Sjevernoj Kaliforniji i Oregonu. U Sloveniji,
gdje je unesena u okolici Maribora, koji je na
istoj geografskoj širini s Grenoblom, ova sorta prilično
obećava. Drugi pak primjer, poznate bugarske sorte
»Šejnovo« i »Drenovo« selekcionirane u aridnom području
Bugarske, pokazale su u humidnom području
srednje Hrvatske znatno veću osjetljivost na niske temperature
u odnosu na adaptirane — domaće selekcije.


SADAŠNJE STANJE U SELEKCIJI I OPLEMENJIVANJU ORAHA
Present condition of selection and tree breeding of walnut


Rad na selekciji i oplemenjivanju udomaćenog
oraha u Hrvatskoj nema veće tradicije. Voćarska i
šumarska praksa (U.š. Sisak) ostala je u relativno
skromnim okvirima razmnožavanje stranih komercijalnih
sorti oraha visoke vrijednosti plodova, a da ekološka
adaptivnost tih sorti u različitim klimatskim i edafskim
uvjetima nije ispitana (Mrva 1984).


Sa šumarskog stajališta rad na selekciji oraha započeo
je 1966. godine. Za polaznu osnovu upotrebljeni
su rezultati ankete provedene na području srednje Hrvatske
u okviru istraživačke teme (1966-1969): »Uzgoj
pitomog oraha u šumama«. Voditelj teme bio je do
1968. godine prof. dr. se. M. Anić (t 1968), a nakon
toga prof. I. Dekanić . Glavni suradnik u eksperimentalnom
dijelu istraživanja bio je ing. L. Sim on čić,
tadašnji direktor Sjemenarne i rasadnika u Mengešu.
Prema toj anketi stabla su odabirana na osnovi
većeg broja karakteristika i fenotipski opisana na posebnom
formularu. S određenog broja stabala skupljeni
su plodovi, izmjereni i ocijenjeni glede kvalitete koja
se zahtijeva od komercijalno dobrog ploda. Uzorci od
po 100 kom. plodova po stablu bili su posijani u Mengešu,
a iz sjetve je dobiven različit broj biljaka po
uzorku. Na biljkama je proučavan rast i prirast, vrijeme
tjeranja (listanja) i otpornost na mrazeve. Iz ovih
opažanja uslijedile su preporuke za uži izbor onih stabala
koja bi odgovarala za šumski uzgoj kao i onih
koja bi se koristila za proizvodnju plodova (Mrva
1984, prema dostupnim podacima pok. ing. Z. Samošćanca).


U Šumarskom institutu, Jastrebarsko rad na selekciji
započeo je 1976. godine. S obzirom na postojanje
određene osnove iz prijašnjih istraživanja, rad je bio
usmjeren na:


- pronalaženje i ocjenu anketiranih stabala iz užeg
izbora;
— i novi izbor stabala.
Od približno 30 stabala iz užeg izbora ankete pronađeno
je 25 stabala (5 je posječeno), 2 su se trula
srušila, a 6 stabala je ispušteno iz daljnje evidencije
radi slabe kvalitete debla i plodova te lošeg zdravstve


nog stanja. Od 17 preostalih stabala, 3-4 stabla pokazivala
su veliku osjetljivost na mraz i nisu se mogla
uspješno koristiti za razmnožavanje cijepljenjem, jer
su plemke bile redovito oštećivane mrazom.


Izbor novih stabala obavljen je na 15 različitih lokaliteta
srednje Hrvatske na kojima je izabrano 21
stablo. Glavni kriteriji selekciju bila je kvaliteta stabla
i plodova te zdravstveno stanje. Zbog velikih šteta od
mrazeva, naročito proljetnih, u razdoblju 1979-1982.
godine, selekcija je preusmjerena na tipove koji kasnije
tjeraju. Iako su takva stabla vrlo rijetka, ispitivanjem
velikog broja poljodjelskih gospodarstava pronađena
su na različitim lokalitetima 4 stabla za koja se može
pouzdano reći da pripadaju tipu kasnog oraha (Mrva
1984). Ta su stabla vrlo interesantna za daljnji rad
bilo za neposredno razmnožavanje vegetativnim ili generativnim
putem.


Najjednostavniji način da se razmnoži odnosno reproducira
selekcionirano stablo (genotip) željenih svojstava
su metode vegetativnog razmnožavanja:


— makropagacija (cijepljenje, reznice),
— mikropropagacija (kultura stanica i tkiva).
U komercijalnom razmnožavanju kulturnih sorti
oraha, a jedanko tako i u oplemenjivanju, dominantna
je metoda cijepljenja. Iako ima pokušaja pa i nekih
rezultata u mikropropagaciji, oni su za sada u eksperimentalnoj
fazi i još nemaju praktički značaj. Cijepljenje
selekcioniranog materijala započeto je 1977. godine
sa svrhom osnivanja prvih klonskih nasada u kojima
bi se pratilo i ocijenilo ponašanje klonova u rastu,
otpornosti na štetnike i bolesti, niske temperature te
plodonošenje. Krajnji cilj bio je testiranje sorti i masovno
razmnožavanje testiranih selekcija bilo za šumski
uzgoj bilo za uzgoj plodova. Početno cijepljenje obuhvatilo
je 17 anketiranih stabala i nastavljeno iz godine
u godinu cijepljenjem novoselekcioniranih stabala sve
do 1990. godine. Od početno slabijih rezultata cijepljenja
(19%), uspjeh je poboljšavan iz godine u godinu
do zadovoljavajućeg rezultata od 57%. No već u prvim
godinama cijepljenja pojavile su se teškoće jer su
plemke od slekcioniranih stabala primarne plemke)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 19     <-- 19 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.).„ Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26
bile vrlo neujednačene kvalitete. Kod nekih su stabala
plemke bile vrlo dobre, kod drugih slabe i tanke, pa
je stoga bilo potrebno prije osnovati matičnjak klonova
za proizvodnju kvalitetnih plemki i tek onda pristupiti
proizvodnji cjepova za klonske nasade (testove). Prve
sadnje u matičnjak, koji je bio lociran u rasadniku
Volinja, 4 km od Hrvatske Kostajnice obavljene su
1979. godine, a potkraj 1983. godine u matičnjaku je
bilo zastupljeno 27 klonova s 270 cjepova. Cijepljenja
su sukcesivno nastavljena do uključivo 1990. godine i
s početkom rata prekinuta. Proizvedeno je oko 1500
cjepova za sadnju u planirane klonske testove. Nažalost,
ne raspolažemo nikakvom informacijom ni o matičnjaku
ni o proizvedenim ej epovima. Teško je bilo
što pretpostavljati ali iz matičnjaka, ukoliko bi ostao
očuvan, mogli bi se ponovno proizvesti cjepovi za klonske
testove, naravno sa zakašnjenjem od 5 godina.


Kod generativnog razmnožavanja ne reproducira se
istovjetan genotip matičnog selekcioniranog stabla već
se potomci obično javljaju u većoj ili manjoj skali
varijabilnosti pa zato i razmnoživači kulturnih sorti
oraha izbjegavaju takav način. Međutim za oplemenji-


MATERIJAL I METODE


Priprema uzoraka plodova za sjetve obavljene u
1979, 1980. i 1981. godini obavljena je, kao što smo
spomenuli u prethodnom poglavlju bez uobičajenog
postupka hladne stratifikacije (2—4°C), kojim se stimulira
dobro i ujednačeno klijanje. Umjesto toga iskušan
je postupak močenja sjemena u vodi, koji se u Odjelu
za oplemenjivanje i sjemenarstvo standardno primjenjuje
kod sjetve nekih vrsta četinjača. U pripremi uzoraka
od 18 selekcioniranih stabala za prvu sjetvu 1979.
godine plodovi su močeni 48 sati u običnoj vodi koja
se mijenjala, potom su lagano bili prosušeni i tretirani
prije sjetve bakrenim vapnom i volatonom. Sjetva
je obavljena u drvenim klijalištima, koja su bila ispunjena
slojevitim sjetvenim supstratom. Na dno klijališta
stavljen je sloj stajskog gnoja debljine 5 cm, povrh
njega humusno bujadično tlo debljine 4 cm i zatim
smjesa šumskog humusa listača i bujadičnog humusnog
tla debljine 5—6 cm. Sjetvene brazdice bile su ispunjene
tresetom u koji su utisnuti plodovi u razmacima
od 14 cm, a isti razmak bio je i između redova. Sjetva
je pokrivena slojem smjese šumskog humusa i bujadičnog
tla debljine 3—4 cm, a povrh toga i tankim slojem
ariševog četinka radi zaštite od isušavanja. Ovaj sjetveni
test osnovan je u 4 blok-ponavljanja sa 120 plodova
od svakog selekcioniranog stabla, osim u dva
slučaja gdje je taj broj bio nešto manji. Sjetva je obavljena
25. i 26. 04. 1979. godine sa stalnom kontrolom
održavanja vlažnosti supstrata, te mjerama zaštite (Zineb
i Ortocid). Dobar mjesec nakon sjetve registrirano
je prvo nicanje biljaka, a zatim su u razmacima od
jedne sedmice uslijedile još 4 zabilježbe rezultata. U
proljeće slijedeće godine (19. 04.) 1-godišnje sadnice


vanje oraha upravo takav način ima veliki značaj jer
nudi mogućnost da se kao rezultat rekombinacije gena
u populaciji heterozigotnih individua, koji međusobno
izmjenjuju gene slučajnom oplodnjom mogu javiti u
potomstvu selekcionirah stabala novi tipovi — boljih
svojstava nego što su matična stabla. Upravo iz tog
razloga razvijen je u Šumarskom institutu Jastrebarsko
kombinirani model oplemenjivanja o kojem će još kasnije
biti govora.


Generativno razmnožavanje započeto je 1979. godine
kada je obavljena prva sjetva. Sjetve su nastavljene
u 1980. i 1981. godini sa svrhom da se osnuju
prvi testovi potomstva polusrodnika (half-sib progeny
test) u kojima će se proučavati genetička varijabilnost
glede rasta, otpornost i na bolesti i štetnike, te kvalitetu
plodova. Sve su sjetve obavljene na isti način bez
uobičajene prethodne stratifikacije plodova, a priprema
sjetve, uzgoj biljaka u rasadniku, prva fenološka
opažanja (u rasadniku), te rast sadnica u prvom generativnom
testu polusrodnika prikazat će se u slijedećim
poglavljima.


- Material and methods
(1342 kom.), presađene su na otvoreno na razmake
60x30 cm. Jarci za presadnju pognojeni su stajskim
gnojem. Nakon jednogodišnjeg uzgoja iskopano je 400
sadnica za prvi test potomstava polusrodnika koji je
osnovan u proljeću 1981. godine isto tako u 4 ponavljanja
s 15 potomstava na lokalitetu Zabrdica, Šumarije
Sokolovac. Na kraju iste godine 3-godišnje sadnice u
testu su izmjerene (primjeri pri tlu i visine), a ponovne
izmjere promjera (u prsnoj visini) i visina obavljene
su u jesen 1994. godine (SI. 1). Potrebito je naglasiti
da je u ovom nasadu prevršavanje dobre većine biljaka
obavljeno 1982. i 1983. godine na visini iznad 2 m


SI. 1 Prvi generativni nasad oraha u Zabrdici kraj Sokolovca.
(Foto: F. Mrva)
Fig. 1 The first generative plantation of Persian walnut in
Zabrdica near Sokolovac. (F. Mrva)


!7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 20     <-- 20 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.).. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26
(2,2 - 2,3 m) radi pravilnog i ujednačenog razvoja s početkom 4. vegetacijske sezone na svim preostalim
krošanja. Fenološka istraživanja listanja obavljena su biljkama koje nisu bile unesene u pokus. Fenofaze
1982. godine još u rasadničkoj fazi uzgoja u Institutu listanja registrirane su u dva navrata.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


Močenje sjemena i klijavost u tlu. Ova metoda ubrzano kliju da bi u završnoj zabilježbi postigli najvišu
pripreme sjetvenih uzoraka oraha pokazala je da se i klijavost. Tri uzorka najslabije početne energije klijabez
prethodne hladne stratifikacije (2—4°C) mogu povosti
dala su vrlo niske konačne rezultate. Sva ta tri
stići vrlo dobri rezultati klijavosti koji su naročito pouzorka
pripadaju krupnoplodnim orasima koji nisu dogodni
za znanstvena istraživanja, a mogu se koristiti bro zatvoreni, pa je vjerojatno i prije močenja došlo
za komercijalne sjetve. U Tablici 1 i Grafikonu 1 do značanjog isušivanja jezgre, a time i buduće klice.
prikazana je energija klijanja za 18 sjetvenih uzoraka. Raspon završne klijavosti (Tablica 1 i Grafikon 2) od
Od datuma sjetve (25. i 26. 04. 1979.) protekla su 10,9% do 91,7% sa prosjekom od 67,9% za 18 stabala
četiti i pol tjedna da bi se mogla izvršiti prva zabilježba vrlo je dobar, naročito ako se uzme u obzir da su
rezultata. Najbolju početnu energiju pokazali su uzorci ovdje zastupljena tri krupnoplodna uzorka, koji već
pod rednim brojem 6 i 18, a najslabiju pod brojem 5, samim padom sa stabla na tvrdu podlogu mogu napuk7
i 8. Taj trend su više manje održali i nakon slijedeća nuti. Kad bi se ova tri uzorka izuzela iz sjetve konačni
dva tjedna zabilježbi. U trećoj zabilježbi neki uzorci rezultat bio bi 78% što je odlično za tako veliki broj
slabije početne klijavosti (redni brojevi 15, 16 i 17) uzoraka. (Ovi nalazi dosad nisu publicirani).


Energija klijanja u tlu, u vodi močenih oraha 48 sati na sobnoj temperaturi, za 18 uzoraka
selekcioniranih stabala nakon 2-mjesečne kontrole vlažnosti u klijalištu


Soil germination rate 48 hours water soaked nuts at the room temperature for
18 selected tree samples after 2 months of moistening control in a seed bed Tablica 1


Red.
br.
Ord.
No.
Oznaka
stabla
Tree
mark
Broj oraha
u sjetvi
No. of nuts
in sowing
Energija klijanja Broj
biljaka
Germination rate — No. of plants
29. 05. 4.06. 11.06. 18. 06. 29. 06.
Broj isklijalih
oraha
No. of. nuts
germinated
/o
Percent
Opaska
Remark
1. J-100 120 11 28 37 7 7 90 75,0
2. J-214 120 1 11 43 22 3 80 66,7
3. J-217 120 9 56 35 2 1 103 85,8
4. J-302 120 1 24 41 21 3 90 75,0
5. J-304 120 0 4 7 6 7 24 20,0 Krupni plodovi
Big nuts
6. J-502 120 19 53 27 5 0 104 86,7
7. J-506 110 0 0 5 3 4 12 10,9 Krupni plodovi
Big nuts
8. J-507 120 0 3 3 6 7 19 15,8 Krupni plodovi
Big nuts
9. J-508 100 3 28 16 9 2 58 58,0
10. J-511 120 3 35 19 5 4 66 55,0
11. J-512 120 7 41 35 11 2 96 80,0
12. J-513 120 6 23 39 14 4 86 71,7
13. J-514 120 8 37 36 6 2 89 74,1
14. J-515 120 4 39 36 , 9 7 95 79,1
15. J-517 120 5 29 52 19 5 110 91,7
16. J-518 120 2 30 65 6 5 108 90,0
17. J-519 120 7 50 37 11 1 106 88,3
18. J-521 120 14 51 38 7 0 110 91,7
2310 100 542 571 169 64 1446 67,9


Plodovi skupljeni u 9. i 10. mjesecu 1978. godine
Nuts collected in September and October, 1978 th


Sjetva obavljena; 25. i 26. travnja 1979. godine
Sowing performed; 25th and 26th, April 1979 th




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 21     <-- 21 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.)... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26


100


—J-100
-J-214
J-217
-*-- J302
-K-J-304
-J-502
-r—J-506
J-507
-—J-508
-J-511
O—J-512
J-513
J-514
.*: J-515
— J-517
J-518
J-519
—- J-521


4 5 6 7 10


VRIJEME KLIJANJA U SEDMICAMA
Time to germinate in weeks


Graf. 1 - ENERGIJA KLIJAVOSTI U VODI MOCENIH ORAHA BILJEŽENA TJEDNO
U RAZDOBLJU OD 2 MJESECA U KLIJALISTU S KONTROLOM VLAZENJA


Graph 1 - Germination rate, water soaked nuts, weekly recorded during the two month
period in a seed bed with moisture control.


19




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 22     <-- 22 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.)... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26
Graf. 2 - KLIJAVOST U TLU, U VODI MOCENIH ORAHA 48 SATI, NA SOBNOJ TEMPERATURI, ZA 18 UZORAKA
SELEKCIONIRANIH STABALA NAKON 2 MJESEČNE KONTROLE VLAŽNOSTI U KLIJALIŠTU


Graph 2 - Soil germination percentages 48 hours water soaked nuts at the room, temperature for 18 selected tree
samples after 2 months in a seed bed with moisture control.


Rast biljaka u testu potomstva. Promjeri 3-godišnjih
biljaka u potomstvima polusrodnika ne pokazuju
veće razlike u srednjim vrijednostima osim u dva slučaja,
kod brojeva J-508 i J-512. Ova dva potomstva
pripadaju tipu kasnotjerajućeg oraha. Nakon 13-godišnjeg
rasta J-508 i dalje zadržava svoju poziciju, dok
se J-512 više manje izjednačuje sa 4 druga potomstva.
Najbolji debljinski rast pokazuje potomstvo stabla /304,
a zatim slijedi još 5 potomstava (Tablica 2 i Grafikon
3). Moramo naglasiti da je u cijelom nasadu
1982. i 1983. godine bilo izvršeno prevršavanje na
visini iznad 2 m pa je to moglo imati određeni utjecaj
na debljinski rast. Visinski rast trogodišnjih biljaka
pokazao je jasno zaostajanje kasnih oraha u prosječnim
vrijednostima.


Najbolji visinski rast pokazala su potomstva s oznakama;
J-100, J-514, J-519 i J-304, koji je u toj dobi
imao i najbolji debljinski rast. Nakon 13-godišnjeg
rasta ovaj trend se je ponešto izmjenio. Najbolju srednju
vrijednost pokazao je broj J-511 i nešto manju
J-521 (Tablica 2 i Grafikon 4). Sve te visine bi bile
znatno drukčije da nije bilo prevršavanja. No bez obzira
na to, dobivene vrijednosti otkrivaju genetički potencijal
pojedinih stabala, što je za šumski uzgoj od
posebnog interesa.


Fenologija tjeranja. U repliciranom rasadničkom
testu potomstava s 3-godišnjim sadnicama (1+2) obavljena
su na početku 4. vegetacijske sezone fenološka
opažanja listanja. Prvo opažanje fenofaza obavljeno je


20. svibnja 1982. godine, a deset dana kasnije (1. i 2.
06.) i drugo opažanje i to prema sljedećoj skali:
1-pup potpuno zatvoren — miruje — listići pupa smeđi
2-pup zatvoren bubri — listići pupa zeleni
3-pup u početnom otvaranju
4-pup potjerao, mladica do 3 cm
5-pup potjerao, mladica 3—5 cm
6-pup potjerao, mladica > 5 cm


Za 13 potomstava koja ne pripadaju tipu kasnog
oraha može se reći da su u oba opažanja imala razvijene
mladice iznad 5 cm. Jedino kod dvaju potomstava
J-515 i J-517, zabilježene su u 3. replikaciji i fenofaze


4. i 5. ali samo kod prvog opažanja. Potpuno druga
slika je za dva potomstva kasnog oraha J-508 i J-512
gdje su pri prvom opažanju za većinu biljaka zabilježene
fenofaze 1 i 2 (pupovi zatvoreni), a samo kod
dviju biljaka fenofaze 3 i 5 (J-512). Kod tog broja
zabilježene su i kod drugog opažanja nakon 10 dana
gotovo u svim replikacijama jedna ili dvije biljke u
fenofazi 3. Kod izrazito kasnog oraha J-508 velika
većina biljaka je bila u drugom opažanju u fenofazi
2, a manji broj u fenofazi 1. Kod tog broja bile su
pojedine biljke i u fenofazi 6. Ovo istraživanje provedeno
na ukupno 889 biljaka ili prosječno 220, po replikaciji
pokazalo je da je većina potomstava imala
vrlo ujednačen ritam pupanja i tjeranja mladica za
razliku od potomstava kasnog oraha koji su pokazali
sporiji rast i razvoj mladica i znatno veće razlike u
fenofazama. Ovaj nalaz jasno govori da je razvijanje
varijabilnosti u testovima potomstava vrlo korisno za
nalaženje novih tipova oraha, a model oplemenjivanja
ove vrste opravdan.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 23     <-- 23 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REG1A L.)..,
Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26


Srednje vrijednosti promjera i visina biljaka u repliciranom testu polusrodnika
za 15 potomstava iz dva mjerenja


Diameter and height mean values of plants in a replicated half-sib test
for 15 progenies, after two-time measurements Tablica 2


Srednje vrijednosti — Mean values
Red. Oznaka


1981.
1994.


br. potomstva Opaska
Ord. Progeny Remark


Broj biljaka Promjer cm Visina cm Broj biljaka Promjer cm Visina cm


No. mark


No. of. plants Diameter cm* Height cm No. of plants Diameter cm* Height cm


1. Soj-1 28 2,03 92,8 28 8,21 409,0


J-100


2. Soj-2 28 1,98 81,6 28 7,28 372,4 J-214


3. Soj-3 28 1,96 77,1 28 8,53 446,4 J-217


4. Soj-4 28 2,01 80,8 28 8,28 436,8 1-302


5. Soj-6 28 2,09 85,9 28 9,78 458,0 1-304


6. Soj-9 16 1,42 37,3 16 6,37 331,9 1-508


7. Soj-10 20 1,97 80,4 20 9,35 498,0 1-511


8. Soj-11 27 1,55 57,4 28 7,67 408,2 1-512


9. Soj-12 27 1,79 66,2 28 7,92 393,9 1-513


10. Soj-13 28 2,09 99,0 28 7,82 390,3 1-514


11. Soj-14 28 1,77 64,1 28 7,71 406,4 J-515


12. Soj-15 27 1,71 64,4 28 9,10 432,8 1-517


13. Soj-16 28 2,00 77,5 28 9,17 437,5 1-518


14. Soj-17 28 2,10 89,1 28 9,50 468,6 1-519


15.
Soj-18 28 1,85 69,6 28 9,67 484,3 1-521
Osnivanje pokusa: Proljeće — Spring — 1981 st
Trial established: * Promjer pri tlu
Prvo mjerenje: 4 November, 1981 st Diamaters at ground level
The first measurement:
Drugo mjerenje 23 September, 1994 th
Second measurement:


Graf. 3 - SREDNJE VRIJEDNOSTI DEBLJINSKOG RASTA IZ DVA MJERENJA ZA 15 POTOMSTAVA POLUSRODNIKA
Graph 3 - Mean valnues of diameter growth from twice measurements for 15 half-sib progenises




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 24     <-- 24 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.).. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26
Graf. 4 - SREDNJE VRIJEDNOSTI VISINSKOG RASTA IZ DVA MJERENJA ZA 15 POTOMSTAVA POLUSRODNIKA
Graph 4 - Mean values of height growth from twice measuremento for 15 half-sib progenies


MODEL OPLEMENJIVANJA - Breeding model


Kao što se u primarnim populacijama oraha bilo
autoktonog bilo aloktonog podrijetla stvara rekombinacijom
gena u slučajnoj oplodnji mnoštvo različitih
genotipova koji mogu biti ishodište za selekciju željenih
varijeteta ili sorti, tako se još više može očekivati da
će se među potomcima (genotipovima) selekcioniranih
stabala u tzv. »breeding populacijama« pronaći novi
tipovi željenih svojstava. To je bio jedan od glavnih
razloga da se standardni model oplemenjivanja, koji
najviše koristi materijal iz primarne selekcije, Dopuni
i generativnim razmnožavanjem selekcioniranih stabala
jer se na taj način znatno proširuje selekcijska osnova.


U testovima potomstava nalazi se na jednom mjestu
mnoštvo tipova u različitim stupnjevima varijabilnosti


RASPRAVA


Prikazani model oplemenjivanja je u svojoj standardnoj
liniji koja se temelji na primarnoj selekciji i vegetativnom
razmnožavanju genotipova iz naših domaćih
populacija oraha u dobroj mjeri okrnjen. Sav klonski
materijal proizveden razmnožavanjem selekcioniranih
stabala cijepljenjem je zbog ratnog stanja nedostupan.
Velika materijalna osnova oplemenjivanja kao
što su matičnjak klonova za proizvodnju kvalitetnih
plemki i 1500 cjepova za osnivanje klonskih testova
je sada u znaku neizvjesnosti. Vremenski gubitak od
5 godina je nenadoknadiv. Sretna je okolnost da je
manji broj cjepova od nekih klonova presađen u klonski
arhiv oraha u Šumarskom institutu, Jastrebarsko.


obzirom na rast, cvatnju i plodonošenje, otpornost
prema bolestima i štetnicima i dr., niskim temperaturama,
duljini veg. sezone i gdje se mogu uspješno
istraživati razni problemi. U prirodi se mogu naći pojedina,
osamljena stabla oraha koja donose plodove
iako u blizini nema stabala koja bi ih mogla oprašiti.
Iako je orah u načelu stranooplodna (alogamna) vrsta
sa složenim mehanizmom cvatnje, ipak se mogu naći


tipovi koji se mogu razmnažati i bez oplodnje (apomik


sija). U testovima potomstava mogu se sve takve po


jave lakše istraživati i identificirati. Predočeni osnovni


model (SI. 2) prikazan shematski je vrlo plastičan jer


se može i dopunjavati (npr. hibridizacijama i dr.).


- Discussion
Obzirom da je tlo u arhivu teško, biti će potrebne
2-3 godine da se mjerama intenzivne gnojidbe i njege
potakne bolji rast biljaka s kojih bi se mogle uzimati
kvalitetne plemke. Zbog tog velikog gubitka nakon
dugogodišnjeg rada potrebno je intenzivirati rad na
sekundarnoj selekciji genotipova u testovima potomstava
i njihovom testiranju metodama vegetativnog razmnožavanja
(cijepljenje, reznice kulture tkiva i stanica).
Za vegetativno razmnožavanje Šumarski institut
ne raspolaže odgovarajućim uvjetima i prostorom u
kojem bi se mogao uspješno cijepiti orah. Staklenik
u Institutu pogodan za cijepljenje četinjača, nije pogodan
za razmnožavanje oraha koji traži strogo kontro




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 25     <-- 25 -->        PDF

OSNOVNI MODEL OPLEMENJIVANJA ORAHA
U ŠUMARSKOM INSTITUTU, JASTREBARSKO


THE BASIC MODEL OF WALNUT BREEDING IN
FOREST RESEARCH INSTITUTE, JASTREBARSKO


SELJAČKA GOSPODARSTVA


- SELEKCIJSKA OSNOVA
Peasant property


PRIMARNA FENOTIPSKA
SELEKCIJA
Primary phenotype
selection


VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE


GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE


-TESTIRANJE-
Vegetative test


Generative propagation


propagation


OSNIVANJE MATIČNJAKA


OSNIVANJE POLJSKIH


GENERATIVNI ARHIV


PLEMKI


TESTOVA POLUSRODNIKA


KASNOG ORAHA


Clonal bank for scion


Field half-sib


production Generative archive


progeny tests


of late flushing types


KLONSKI SEKUNDARNA SELEKCIJA


KLONSKI


POLJSKI ŽELJENIH FAMILIJA I GENOTIPOVA


ARHIV


TESTOVI Selection seconolaru of desirable


Clonal


Field clonal genotypes and famylies


archive


test


GENERATIVNO


KOMERCIJALNA PROIZVODNJA TEST CIJEPLJENJA


RAZMNOŽAVANJE


TESTIRANIH TIPOVA ZA KOMERCIJALNU TEST


TIPOVA MALOG VARIJABIL


Commercial production of PROIZVODNJU SORTI MIKRO-RAZMNOŽAVANJA


IZ PRIMARNE SELEKCIJE tested varieties Graftiability test of Micropropagation Generative propagation
commercial varieties testing of varieties of small variability from
primary selection


KOMERCIJALNA (MASOVNA) PROIZVODNJA
ZA ŠUMARSTVO I DRUGE KORSNIKE
Commercial production for forestry
and other beneficiaries




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 26     <-- 26 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.)...
Hrane uvjete temperature i zračne vlage. Specijalna
množina s automatskim sustavom regulacije omogućila
bi uspješan daljnji rad na vegetativnom testiranju selekcioniranih
varijeteta i promoviranja vlastitih sorti oraha.


Rezultati klijavosti oraha u tlu s prethodnim močenjem
u vodi pokazuju da se ta metoda može uspješno
primijeniti, ne samo za neke vrste četinjača, već i za
predsjetvenu pripremu uzoraka oraha. Za standardnu
stratifikaciju oraha potrebna su barem 3 mjeseca čuvanja
na temperaturi od 2-4°C (Hartman, Kester
1968). Močenje plodova ima veliku prednost jer se
uzorci mogu vrlo brzo pripremiti za sjetvu. Ova me


ZAKLJUČAK


Model oplemenjivanja oraha u Šumarskom institutu
Jastrebarsko omogućuje rad na sekundarnoj selekciji
genotipova željenih svojstava jer se osnivanjem testova
potomstava iz primarne selekcije znatno proširuje selekcijska
osnova.


Predsjetvena priprema močenja plodova oraha, 48
sati na sobnoj temperaturi, pokazala je da se ova brza
metoda može koristiti, ne samo za pripremu znanstvenih
uzoraka već i za praktične potrebe.


Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26


toda jedino kod krupnih plodova nema zadovoljavajuće
rezultate.


Analize rasta (promjera i visina) potomaka selekcioniranih
stabala u testu potomstava pokazale su da
između potomstava postoje razlike i u debljinskom i
u visinskom rastu. Kasni tipovi oznaka zaostaju u rastu
za većinom drugih potomstava. Općenito uzevši može
se reći da bi rast za dob od 16 godina trebao biti
znatno bolji o čemu će se napisti poseban rad.


Fenološka istraživanja listanja su jedino unutar kasnog
oraha značajno varirala u fenofazama, dok su
kod većine drugih potomstava fenofaze bile gotovo
iste.


— Conclusion
Razlike u debljinskom i visinskom rastu između
potomstava selekcionirah stabala u prvom testu potomstava
pružaju mogućnost selekcije tipova za šumski
uzgoj.


Fenološko istraživanje listanja pokazalo je kod većine
potomstava veliku podudarnost i gotovo isti ritam
fenofaza, jedino je u potomstvima kasnog oraha zabilježena
veća varijabilnost fenofaza.


SMJERNICE ISTRAŽIVANJA - Research trends


1.
Intenzivirati rast i razvoj nasada mjerama gnojidbe
(tla i folijarno), agrotehničkom obradom i zalijevanjem
radi što bržeg postizavanja sklopa krošanja
koji je neophodan, ne samo za stvaranje povoljne
mikroklime već i za optimalno oprašivanje i oplodnju.
2.
Proučavati pojave cvatnje obzirom na složeni mehanizam
tvorbe cvjetova kod oraha (protandrija, protaginija
i dr.) radi identifikacije genotipova, naročito
onih koji su perspektivni za sortni uzgoj.


3.
Ocijeniti osjetljivost i otpornost tipova na bolesti i
štetnike radi identifikacije otpornih genotipova.
4.
Izgraditi vrlo brzo modernu množinu za cijepljenje
oraha s automatskom regulacijom temperature i
zračne vlage, jer je to bitan preduvjet za testiranje
perspektivnih varijeteta - sorti u sposobnosti razmnažanja
cijepljenjem.
LITERATURA - References


Borojević, S., i K., (1971): Genetika, Kulturni centar
Novi Sad, str. 197.


Daniels, L. H., (1960): Proizvodnja voća i drugog jezgričavog
voća u Jugoslaviji Eskp. Polj. — šum. centra
Beograd.


Hartman, H. I. Kester, D., (1968): Plant propagation
Prentice Hall - Englewood, New Jersey.


Mrva, F., (1984): Istraživanje selekcija običnog oraha (Ju-
glans regia L.) u klonskim nasadima i testovima potomstava
s nekim aspektima uzgoja biljaka. Radovi
br. 2 — izvanredno izdanje, str. 43—50.


Mrva, F., (1984): Mogućnosti proširenja uzgoja domaćeg
oraha. Agronomski glasnik broj 5, str. 621—633.
Mrva, F., (1988): Oplemenjivanje običnog oraha. Radovi
broj 75, str, 103-107.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 27     <-- 27 -->        PDF

F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.)... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26
SUMMARY: The vhole fund of walnut trees in Croatia is almost entirely
of generative origin and also almost completely in private property. The main
character of its cultivation is an extensive fruiter manner, without any agricultural
application. Fruit growing and forest practice has remained modestly in
the propagation of commercial varieties, by which ecological adaptability in
different conditions was not examined. Adapted populations offer the possibility
of qualitative tree selection with regard to growth, resistance to diseases
and insects and also to frost and low temperatures and good fruits produce.


This paper present a review of results obtained on selection, vegetative
propagation by grafting and generative propagation. Initial grafting of selected
trees and first results of graft survival (19%), which have been gradually
improved (to 57%), showed that with the use of primary scions, which are
mostly of unequal quality, it was very difficult to propagate a larger number
of grafts. For this reason it was necessary to start with the founding of a
clonal bank for production qualitative scions. In the period 1979—1983, 270
grafts of 27 different clones were propagated and transplanted in a clonal
bank. From these grafts the secondary scions were taken and the propagation
was continued up to 1990 and was interrupted in 1991. with the beginning
of the war in Croatia. A total of 1500 grafts were produced for establishment
of the first clonal plantations and their testing on different sites. The grafted
material for almost four years has been inaccessible and the great effort is
now uncertain.


A tree breeding model was developed including the primary selection of
desirable trees from adapted population and also secondary selection in half-sib
progeny tests.


In this study some results were presented relating to water soaking of nuts
(48 hours) at room temperature with a very good average result of germination
in soil — 67,9%, for 18 selected tree samples (Table 1, Graphs 1 and 2).
This result would have been better, but samples of three selected trees with
the big nuts (Graph 1) significantly lowered the average. The diameter and
height growth analysis of plants in the first established half-sib progeny test
showed differences in mean values between progenies (Table 2, Graphs 3 and
4). In general growth was not successful. The two progenies selected from
late flushing trees grew weaker than other progenies. Results of flushing
phenology performed at the nursery stage of the progeny test showed small
diferences in phenophases in 13 progenies, while in the two late flushing
progenies differences were larger.


Results are tabulated and graphically presented.