DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 9 <-- 9 --> PDF |
O. Piškorić: PRVI PREDSJEDNIK HRVATSKO-SLAVONSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA - ANTUN TOMIĆ... Šumarski list br. 11-12. CXVIII (1994), 331 -337 e) Konačni osvrt na rationalnu methodu uređivanja šumskog gospodarstva - 1884. br. 3, str. 143—150. Tomićeva metoda uređivanja šuma može se sažeti u rečenici: površina pojedinih razdoblja ophodnje mora bit stalna, a etat može biti promjenljiv odnosno ovisan je o stanju sastojina. 1843. godine u navedenom PREDLOGU »racionalnu metodu uređivanja šumskog gospodarstva« ilustrirao na zamišljenoj gospodarskoj jedinici u člancima objavljenim 1884. godine to je potkrijepio izvodom iz izrađene gospodarske osnove. To je osnova za gorsku šumu Neman - Orleansku, nahodeću se u bivšoj Romansko — banatskoj krajiškoj pukovniji« (Š. 1. 1884, str. 108) tj. s područja njegovog službovanja, u bivšoj pukovniji, jer je u doba pisanja članka Vojna krajina bila već razvojačena. Iako iz teksta ne proizlazi tko je sastavljač, nesumnjivo je to djelo Ante Tomića, jer prvo razdoblje počinje s 1865. godinom, dakle u vrijeme kada je Tomić bio šumarnik u Karansebešu. Iz osnove objavljeni su brojčani podaci, a tekstovni dio sažet je u dvije rečenice: »Šuma se ta sastoji iz suvislih gora i dolina, obraslih bukvom i nješto hrasto vi. Ukupna joj površina obsiže 3920 rali; prihod od drva iznaša po rali, i uz predmjevu 100-godišnje obhodne dobi 75 normal, austr. hvati. Ukupna drvna zaliha pako procienjena bi sa 201.536 hvati goriva drva« (Š. 1. 1883. str. 108). Po tabelarnom opisu hrastove sastojine zauzimale su 210 rali. Brojčani podaci predočeni su s pregledima tablicama i to: — u članku »Razjašnjenja k racionalnoj metodi uređivanja šumskog gospodarstva nalazi se »Sastojni opis — Skrižaljka dobnih razreda — Sječni red, odnosno glavni užitni nacrt i Posebni užitni nacrt.« Uz Posebni užitni nacrt nalazi se i tekst »za dobavu normalnog prihoda na pomladit se imajućih ploščina za prvu polovinu razdoblja od god. 1865. do 1874«. t. j . za prvih deset godina; - u članku »Konačni osvrt na rationalnu methodu uređivanja šumskog gospodarstva« (Š. 1. 1884) priložen je »Iskaz prihoda na drvu i kontroli po methodi normalne zalihe, uređene i uzgojene Neman — Orleanske šume . . .« s Razjašnjenjem izkaza. Na pisanje »Dodataka razjašnjenju rationalne methode uređivanja šumskog gospodarstva« potaklo ga je »hvalisavo priznanje« knjizi dra F. Judeich-a Forsteinrichtung objavljeno »u pokusnom broju« »austrijskih šumarskih novina« »od god. 1883.« U toj »ocjeni« (autor nije naveden) piše »da je isto (djelo) biser u šumarskoj literaturi .. . da označuje početak nove ere (i) da se uz postupak gospodarenja sastojinama, prvi put konzekventno također i sa financialno-gospodarskim načelom bavi, te isto u šumarsko uređenje učvršćuje «. Tomić je nabavio knjigu i podvrgao je analizi. Analizirajući navode §-a 3. i §-a 124. Tomić kaže: »obojica, dakle, težimo ka istom, nu dočim ja postignuće obojeg, naime kvantitativno i kvalitativno izjednačenje unutar jedne obhodnje sigurnošću očekujem, ostavlja dr. Judeich ovaj temelj, te traži svoj cilj u t.zv. financijalnom izjednačenju« (str. 87). Tomić nadalje priznaje, »da su ovakve knjige za proračunavanje šumske vriednosti i rente kod šumskog uređenja veoma uporabljive i poučne, ali pouka, na koji se način može neuredno obraštena šuma u normalnu pretvoriti, nemože se sigurno iz nje crpiti. Pojam i ciela teorija normalne zalihe odnosi se na kolikoću a ne kakvoću (vriednosti) te je ovo uzrokom, što čisto matematička podloga na kojoj su takove knjige osnovane nevodi do cilja. Pošto je g. dr. Judeic h također začasni član našega družtva, bilo bi mi vrlo milo, ako bi moju methodu ispitao, te se o njoj izrazio; jer mislim da se samo izmjenom misli može u ovoj, za šumarstvo veoma važnoj stvari sporazumljenje postići« (str. 90). 4. U članku »Kritička smotra dr. Maxa Pressler a o racionalnom šumaru i njegovom najizdašnijem trajnom gajenju šuma« (1890, br. 11. str. 907-909) Tomić se suprotstavlja Presslerovom načelu da je »forma a ne duh temelj malthese, kao za školu tako i za život, bez koje čovjek zapne u bludnju i polovičnost«. Tomić naprotiv tvrdi »da nije forma koju postavlja Pressler načelom za potenciranje samih vrednota, nego valjano poznavanje stvari, jest mjerili, po kom treba da se uredi i goji šuma«. Pritom se poziva na svoje članke objavljene u Šumarskom listu 1883. i 1884. godine i na temelju tamošnjih brojaka poziva na Tharandsku akademiju da ga o protivnom uvjere. Tomić se suprotstavlja »Tharandskoj šumarskoj školi« tj. primjeni kamatno-kamatnog računa »za preračunavanja drvnog prirasta šuma«, jer se »kamate« tj. prirast svake godine siječe i glavnica — drvna masa normalne šume ne mijenja ili kako Tomić kaže »drvni prirast ne raste u toj mjeri, kako se na kamato-kamate uložena glavnica umnaža« (1884, str. 8). U dva članka Tomić polemizira s A. Danhelovskym. U članku »Nekoliko rieči o silhouti šumarnika Danhelovskog« (Š. 1. 1881. br. 5, str. 248-254) s navodima u članku »Silhoutte gosp. šumarnika Danhelovsky- a (Š. 1. 1881. br. 1.), a u članku »Na obrnau« (Š. 1. 1882. br. 6, str. 344-348) s navodima Adolfa Danhelovskog u članku »K riešenju pitanja o čistom prihodu šuma«. M. Radošević u članku »Javor sa hrvatsko-švicarskog kraja« (Š. 1. 1884) piše, kako i »šikare leske, bukve, drenova, jasenove i grabove« nisu »bezvriedno stromlje« nego mogu pružiti i znatne zarade. Tako je »prosti jedan kramar iz Broda na Kupi (unovčio) na milijune vrijednosti, raspačavajući palice za sunco-i kišobrane na sve strane svieta«. Tomić se u članku »K pitanju uzčuvanja šuma po kraških strana« (1885. br. 9. str. 289-294) suprostavlja takvom načinu iskorišćivanja tanjih sortimenata — mladih stabalaca, jer |