DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 45 <-- 45 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 99. Skupštine HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA održane 22. prosinca 1994. godine u KRIŽEVCIMA u Hrvatskom domu (velika dvorana). Nazočni: Delegati — delegacije iz ŠUMARSKIH DRUŠTAVA: (Osijek, Vinkovci, Našice, Požega, Virovitica, Koprivnica, Bjelovar, Varaždin, Zagreb, Karlovac, Split). Zbog vremenskih nepogoda (snijega) nisu doputovale delegacije (Buzeta, Delnica, Ogulina i Gospića). U radu 99. Skupštine HŠD-a sudjelovalo je 146 delegata i više od 20 uzvanika — gostiju. Zbog velikih prometnih smetnji u dolasku naših delegacija (snijeg) počelo se s radom u 11 sati, umjesto u 10 h kako je bilo predviđeno. Prije početka rada 99. Skupštine HŠD-a, a u skladu Odluke Upravnog odbora, izveden je kulrutno-umjetnički program HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO »KALNIK« i OGŠ »ALBERT ŠTRIGA« iz KRIŽEVACA. Više nego uspješno uz prigodne najave voditeljice gospode Vlaste Kliček izveden je program. 1. HIMNA Pozdravna riječ domaćina 2. Franjo Pokorni: DOMOVINI na tekst S. Nemčića izvodi: mješoviti zbor HPD »Kalnik« 3. Josip Kaplan: MOJ KRAJ - izvodi: ženski zbor HPD »Kalnik«, dirigent Branka Špoljar 4. Đuro Prljac: VU PLAVEM TRNACU - izvodi: Muški sastav HPD »Kalnik« i tamburaški orkestar OGŠ »A. Štriga«, dirigent: Stjepan Fortuna 5. Julije Njikoš: SLAVONSKA RAPSODIJA 6. VELA LUKA 7. PRIGORSKA POLKA - izvodi: tamburaški orkestar OGŠ »A. Štriga«, dirigent: Stjepan Fortuna 8. Stud, himna - izvodi: mješoviti zbor HPD »Kalnik«, dirigent Branka Špoljar, uz sudjelovanje prisutnih šumara ZAPISNIK 9. Johann Strauss: NA LIJEPOM PLAVOM DUNAVU - izvodi: tamburaški orkestar OGŠ »A. Štriga«, dirigent: Stjepan Fortuna - Valcer čestitka prigodom božičnih i novogodišnjih blagdana. HVALA NA POZORNOSTI! Voda programa VLASTA KLIČEK Ad. 1. Prof. dr. se. Slavko Matić, predsjednik, Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege! Dozvolite mi da otvorim 99. Skupštinu HŠD u Hrvatskom domu, svima nama poznatog i dragog grada Križevca. Sve vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem što se odazvali našem pozivu. Htio bih uz Vašu dozvolu pozdraviti: Marijana Mi klin a, dipl. inž., predsjednika gradskoga vijeća, Vladu Bičanića, dipl. inž. doministra, prof. dr. Mirka Gagru, ravnatelja Poljoprivrednog instituta u Križevcima, prof. dr. Ferdu Bašića, prodekana Agronomskog fakulteta, predstavnike tiska, televizije, goste — uzvanike i sve sudionike 99. skupštine Hrvatskog šumarskog društva. Dozvolite mi da izrazim posebnu zahvalnost svim izvođačima koji su sudjelovali u izvođenju Programa — koji su nam na svoj način izrazili dobrodošlicu koju smo svi, uvjeren sam, duboko doživjeli i kao takvu ostavili za sjećanje. Dnevni red za ovu Skupštinu primili ste unaprijed i molim Vas da prihvatite, uz jednu malu napomenu, da raspravu provedemo nakon svih izlaganja - što je bez primjedbi i prihvaćeno. DNEVNI RED 1. Otvaranje 99. Skupštine: predsjednik — izbor Radnog predsjedništva, zapisničara, dva ovjerovitelja, — izbor komisije za zaključke, — Poslovnik o radu 99. Skupštine i njenih tijela, 2. Uvodno izlaganje o radu za razdoblje između 98. i 99. Skupštine HŠDa, 3. Izvješća o radu za razdoblje između 98. i 99. Skupštine HŠD-a: a) Izvješće tajnika, b) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista, c) Izvješće o poslovanju — Završni račun 1993. godine i kratki osvrt na ostvarene rezultate u 1994. godini, d) Izvješće Nadzornog odbora, 4. Nacrt Programa rada za 1995. godinu, Nacrt programa rada za obilježavanje 150. obljetnice HŠD-a i 120. obljetnice Šumarskog lista, te utvrđivanje prijedloga za Osnivanje Hrvatske akademije Šumarskih znanosti (HAŠZ) i Pravilnik o izboru počasnih i zaslužnih članova, 5. Rasprava o 2, 3a, b, c i d i 4. točki dnevnog reda, 6. Prijedlog komisije za zaključke. Da bi Skupština mogla imati uobičajeni tijek potrebno je izabrati radna tijela Skupštine. Predlažem u Radno predsjedništvo: Slavka Matica, Tomislava Starčevića, Mladena Figurica, Edu Kalajdžića i Božidara Longina. Zapisničare: Ivana Maričevića i Hranislava Jakovca. Ovjerovitelje: Branimira MayeraStevu Orlića. Komisiju za zaključke: Matica, Gračana, Starčevića, Prpića i Figurica. Prihvaćen je prijedlog za članove radnih tijela. POSLOVNIK o radu Skupštine i nje nih tijela primili ste u prilogu POZI VA, pa Vas molim, da ako imate pri mjedbe i dopune da ih iznesete. Poslov nik je prihvaćn u predloženom obliku i sadržaju. (Prilog 1) POZDRAVNI GOVORI! 1. Marijan Miklin, dipl. inž., izražavam posebno zadovoljstvo što imam tu čast da ovaj skup šumara pozdravim u ime grada i gradskog poglavarstva Križevaca. To je grad koji je svoj razvoj temeljio na poljoprivredi i šumarstvu te s obzirom da su glavni putovi prolazili kroz njega sve do početka 20. sto |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 46 <-- 46 --> PDF |
ljeća, što je bitno utjecalo da je grad postao stvarno i potencijalno središte nacionalnog, hrvatskog, političkog, kulturnog, gospodarskog i općeg razvitka. To je grad književnika i drugih znamenitih ljudi čime se mi posebno ponosimo, jer smo na taj način davali, a i dajemo svoj doprinos za bolji život svih ljudi na prostorima naše lijepe domovine. Želim vam puno uspjeha u budućem radu, ugodan boravak i sretan Božić te uspješnu novu 1995. godinu. Vlado Bičanić, dipl. inž., štovano Predsjedništvo, dame i gospodo pozdravljam Vas najsrdačnije u ime ministra dipl. inž. Tarnaja, koji zbog službenih obveza nije mogao doći i u svoje osobno, i želim da uspješno obavimo i ovaj šumarski zadatak. U tijeku moga radnog vijeka stekao sam mnogo prijatelja šumara i uvjeren sam da će se ubuduće ostvariti još bolji međusobni odnosi ljudski i radni. Ovom prilikom želim vam reći da ste i u ovih nekoliko godina učinili mnogo u našim šumama u interesu unapređenja i razvoja šumarstva i općeg napretka. Prof. dr. Mirko Gagro , želim vam plodan i uspješan rad u narednom razdoblju. I ovom prilikom želim naglasiti da su poljoprivredne i šumarske znanosti i struke u ranijim razdobljima bile organizacijski i po drugim oblicima i sadržajima u međuzavisnim odnosima. Te zajedničke polazne osnove treba i dalje razvijati i njegovati, jer ćemo na taj način postići još bolje rezultate i u specifičnim disciplinama. Šumarstvo sam uvijek doživljavao kao najšarmantnije zvanje i želim vam puno uspjeha u životu i radu u 1995. godini. Prof. dr. Ferdo Bašić, štovano predsjedništvo, gospođe i gospodo pozdravljam vas ispred Agronomskog fakulteta i osobno. Želim posebno izraziti zadovoljstvo što sudjelujem u radu vaše 99. Skupštine jer kroz najavljeni sadržaj osjećam tu našu povezanost i zajedništvo koje ćemo i dalje razvijati. Čestitam vam Božić i sve najbolje u 1995. godini. Mr. Ivan Duričić, govorio je na temu »Značaj gospodarsko-šumarskoga učilišta u Križevcima. Cijenjeno predsjedništvo, dame i gospodo, kolegice i kolege! Čast je govoriti o Gospodarsko Šumarskom učilištu u Križevcima, jer je otvaranjem Gospodarskog učilišta, učilište ušlo u povijest šumarske znanosti i povijest Hrvatskog naroda. Neracionalnom i neorganiziranom sječom šuma u 18. stoljeću u srednjoj Europi javlja se strah od nestanka šuma. Kao posljedica toga počinje se razvijati šumarska znanost i organizirano šumarstvo. Na našim prostorima u to doba obavljaju se sječe na velikim površinama na kojima nestaju na stotine hektara hrastovih i bukovih šuma. Sječe su financirane stranim kapitalom pa domaći šumari dižu glas protiv takvih sječa, i smatraju da domaći ljudi školovani u domaćim školama mogu stati na put takvu odnosu prema šumi. Ideja o otvaranju stručne poljoprivredne škole koja će pomoći unapred enju narodnoga gospodarstva javlja se u Hrvatskoj osnivanjem Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 24. studenog 1841. godine u Zagrebu. Glasilo gospodarskog društva »List mjesečni« 1843. godine objavljuje prijedlog Franje Šporer a šumara Varaždinske regimente sa sjedištem u Križevcima da se osnuje šumarski zavod. U gospodarskom listu čitamo »Svemu svijetu svića zora, samo u nas se ništa ne čini za napredak gospodarstva. A glavno su zrcalo ovom napredku ratarske škole . . .«. Sve ogorčeniji i glasniji zahtjevi urodili su plodom pa je 12. prosinca 1853. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Bach uputio banu Jelačiću dopis u kojem se odobrava podignuće gospodarskog učilišta. No tek 5. svibnja 1856. godine gradsko poglavarstvo na inicijativu gradskog načelnika Janka Gasparija ponudilo je potrebno zemljište za izgradnju gospodarskog učilišta. Gospodarski list od 19. travnja 1860. piše »Zahvalnim srcem donosimo radostan glas svim gospodarem, da je gospodarska ratarska i šumarska učionica u Križevcima ne samo dovoljna nego je određena da se čim prije otvori«. Tako je poslije mnogo truda 19. studenog 1860. godine otvoreno gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Otvaranje učilišta bilo je svečano uz nazočnost mnogobrojnih gostiju i pučanstva. Dodijeljene su stipendije i razni darovi a među ostalima općina Čabar položila je glavnicu od 4000 forinti za stipendije na višem odjelu učilišta, isto tako Općina Vrbovec trgovište Krapina grad Varaždin grad Koprivnica trgov. Sisak i drugi. Hrvatsko-slavonska vlada ustanovila je stipendiju za 5—7 studenata. Uprava Vojne krajine odlučila je također svake godine poslati 6 učenika u Zavod. Josip pl. Kuković, biskup đakovački, odredi oporukom gospodarskom i šum. učilištu dar od 500 forinti. Barunica Ivana Ožegović ustupa zaradu 1000 forinti. Grof. Nikola Pucić iz Dubrovnika pokloni Zavodu dnevnice koje mu pripadoše kao narodnom zastupniku u Saboru god. 1861. iznos od 305 dukata. Mirko pl. Kuković (KUKOVIĆ) oporučno ostavlja gosp. šum. učilištu 6000 carskih dukata. I kasnije su narod i pojedinci sudjelovali prilozima u održavanju učilišta, pa je tako 1885. gradonačelnik Križevaca Franjo pl. Svilčić oporučno ostavio sav svoj imetak učilištu. Želju da pokloni svoje knjige Križevačkom poljoprivrednom školskom centru izrazio je i prof. dr. Mihovil Gračani n u pismu 22. siječnja 1979. godine. »Što se tiče moje ostavštine želio bih da ona posluži Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima., koju cijenim kao rasadnik prvog visokog poljoprivrednošumarskog znanja i progresa ne samo u Hrvatskoj već i na Balkanu. Dokumentacija o mome ličnom učešću u razvoju pedologije i ishrane bilja sabrana je na jednom mjestu neka bi služila novim generacijama znanstvenih radnika da lakše ocijene koliko mi je uspjelo pridonijeti razvoju tih znanosti, napose u idejnom pogledu, i koliko taj rad ima značenje za našu hrvatsku i svjetsku znanost. Možda će se naći istraživači koji će kritički ocijeniti taj rad. Eto to mi je svrha moje ostavštine!« Treba spomenuti da slična učilišta u to doba u Europi postoje još jedino u Engleskoj (Oxford 1790) Njemačkoj i Francuskoj (Grignon 1827). A kod nas se otvara u jeku borbe protiv političke i ekonomske neravnopravosti, u jeku borbe protiv germanizacije, a kasnije i mađarizacije, u jeku borbe za hrvatski jezik. Profesori i studenti učilišta imali su jak utjecaj na gospodarstvo i kulturu Hrvatske. Rijetki su poznati ljudi toga doba u Hrvatskoj, a da se ne spominju u kontekstu otvaranja i razvoja ove škole ili uopće Križevaca. Tako je između ostalih 3. kolovoza 1877. g. učilište posjetio Biskup Josip Juraj Strossmayer, a 6. svibnja 1877. godine knez Hedervari. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Gustav Krklec u svojim »Putositnicama « o Križevcima piše »Matoša je doduše, dirnuo jedan spomenik na Nemčićevom grobu i zanijela ga svježa modrina Kalnika, oduševio se jablanima podno kuće Franje Markovića, njegovim bistrim pogledima nije izmakla ni stara Županija u finom baroku ni još starija — kao Hrvatska stara — i kao mumija pocrnjela crkva Sv. Križa. On je velikim kulturnim događajem smatrao jednu svečanost što se upravo približavala: proslavu pedesetgodišnjice križevačkog gospodarskog učilišta. Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima bilo je i rasadnik kadrova za druge škole i ishodište mnogih znanstvenih zbivanja. Da spomenem neka. Prve radove o oplemenjivanju i sekciji bilja napisali su Gustav Bohutnik i Vinko Mandekić a nastavili Vinko Korić, Pavao Kvakan, Milivoj Demerec i dr. Zemljoznanstveno glede šumarstva prije Kišpatića početak je pedologije. Aleksa Russ 1884. predlaže da se obavljaju opažanja topline tla te time uvodi agrometeorologiju, 1893. osnovana je postaja za istraživanje sjemena. Dragutin Hlava je 1880. napisao prvi rad o kompletnoj problematici rasadničke proizvodnje. Franjo Kesterčanek 1881. godine izdaje »Dendrometriju«. Vjekoslav Koroskenyi tiska geodeziju. Franjo Kružić »Fotogrametriju i praktični dio tahimetrije«. Franjo Kesterčanek piše prvi hrvatski šumarski zakon. Ivan Partaš — predaje uređivanje šuma. Gustav Vihodil 1883. objavljuje djelo »Gospodarska uprava ili nauka o umnom gospodarenju« to smatramo početkom razvoja ekonomskih znanosti. 10. svibnja 1901. osnovan je Veterinarski zavod u Križevcima kao znanstveni zavod Višeg gospodarskog učilišta, to je prvi veterinarski zavod u Hrvatskoj i na Balkanu. Šumarskim stručnjacima poznati su rezultati i uspjesi bivših profesora učilišta u Križevcima. Ti izvanredni uspjesi profesora učilišta u Križevcima plod su dugotrajnog ustrajnog i stručnog rada koji je ostao zapisan u mnogim stručnim časopisima te mnogobrojnim posebno tiskanim djelima. »Mi osjećamo nevidljive niti koje nas vežu s tim prošlim generacijama, koje su stvarale i borile se za ljepši život. Nastojanje, napori i rad tolikih umova kroz vjekove čuvali su naš narod od propasti i zaborava, uzdizali ga i vodili u napretku korak po korak, ali ipak naprijed, pa ih se stoga sjećamo u mnogim prilikama i svečanim zgodama«. Tijekom 39 godina šumarske nastave u Križevcima, 398 đaka završilo je Šumarsku školu u Križevcima. Šumari križevačke Šumarske škole učinili su golem korak na unapređenju šumarske znanosti i prakse u Hrvatskoj. Ovoga puta pruža nam se rijetka prilika da im izrazimo našu hvalu i duboko štovanje te time potaknemo sve nas da se ugledamo u njih i da prionemo požrtvovnom radu za dobrobit naših šuma, našega naroda i time doprinesemo općem napretku naše domovine Hrvatske. Ad. 2. Prof. dr. Slavko Matić, UVODNO IZLAGANJE O RADU I AKTIVNOSTIMA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA (Prilog 2) Ad. 3. Dipl. inž. Ivan Maricević, IZVJEŠĆE o radu Hrvatskoga šumarskog društva (između 98. i 99. Skupštine (Prilog 3) Prof. dr. Branimir Prpić, IZVJEŠĆE O DJELATNOSTI ŠUMARSKOG LISTA TIJEKOM 1994. GODINE (Prilog 4) Ad. 4. Slavko Matić, primili ste u materijalu za ovu Skupštinu Program rada u 1995. godini i posebne naznake za aktivnosti koje se odnose na pripreme za obilježavanje 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120. obljetnice ŠUMARSKOG LISTA i inicijativu za osnivanje Hrvatske akademije šumarskih znanosti. Predlažem da prof, dr. Mladen Figurić i dr. Joso Gračan naznače važnije zadatke s obrazloženjem u posebnim dijelovima Programa rada. (Prilog 5. i 6.) Prof. dr. Mladen Figurić, Mnogi nas pitaju što će za Hrvatsku i hrvatsko šumarstvo značiti Hrvatska akademija šumarskih znai osti? Kako i na koji način će se uklopiti u postojeću infrastrukturu struke? Da li će biti preklapanja u radu s postojećim institucijama — Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, HAZU-om, J. P. »Hrvatske šume «? Odgovaramo im: Osnivanje Hrvatske akademije šumarskih znanosti znači: Stvaranje velike moći — moći znanja kroz okupljanje i koncentraciju vodećih šumarskih znanstvenika i eksperata (domaćih i stranih) na proučavanju i promidžbi uloge šumarskih znanosti i struke, šuma i šumarstva u svekolikom razvitku hrvatskog gospodarstva, te da predlaže kako da se iskoriste suvremene tekovine znanstvenih istraživanja u razvitku domovine u suradnji s društvenim, prirodnim, medicinskim i tehničkim znanostima. Pokušat ću to objasniti u daljnjem izlaganju. Hrvatska Akademija šumarskih znanosti zamišljena je kao učeno društvo koje povezuje vrhunske domaće i inozemne šumarske i ine znanstvenike koji djeluju na određenim specijalističkim područjima ili koji su vezani za odred ene šumarske discipline s ciljem poticanja oblikovanja mišljenja o aktualnim pitanjima znanosti i gospodarenja šumama, s ciljem optimalnog upravljanja obnovljenim prirodnim resursima. U razvijenim društvima vrhunski stručnjaci i eksperti, posebice uvažene osobe, povezani su bez obzira na specifične discipline u znanstvena društva visoke vrsnoće i kakvoće u akademije ili učena društva. To znači da osnivanje Hrvatske akademije šumarskih znanosti ima cilj i nastojanje, da se hrvatski i međunarodni stručnjaci i eksperti s područja šumarstva povezu u oficijalnoj instituciji, kompatibilnoj sličnim međunarodnim institucijama. HAŠZ nije alternativa HAZU, međutim u tradicionalnoj akademiji ima vrlo malo članova iz područja šumarskih znanosti, pa se radi toga želi povezati stručnjake šumarstva u zasebnu Akademiju. To nije izoliran slučaj niti u svijetu niti u Hrvatskoj. Već se na tom načelu osnovane HA medicinskih znanosti, Hrvatska akademija obrazovnih znanosti, te Hrvatska akademija tehničkih znanosti. Taj broj četiri vjerojatno nas prati u povijesti ranija šumarstva i šumarske struke (četvrti smo fakultet po starosti u Hrvatskoj) pa i HAŠZ. Osnivanjem Hrvatske akademije šumarskih znanosti stvorit će se dakle zajednica eksperata i znanstvenika otvorenih i međusobnih s područja šumarskih znanosti, koja će potaknuti njihovu suradnju i bolje korištenje znanja, neopterećenu od istraživačkog rada na tekućim projektima koje financira Ministarstvo znanosti ili J. P. Hrvatske 373 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 48 <-- 48 --> PDF |
šume. Ova istraživanja bit će neopterećena rezultatima i rokovima, to će biti znanstvena istraživanja i znanstvene špekulacije grupe najvrsnijih šumarskih eksperata, domaćih i stranih, koji će istraživati temeljnu problematiku razvitka šumarstva, neopterećenu svakodnevnim problemima. Predviđanje tijekova razvoja trendova u idućem stoljeću više je od nužnosti za sve znanstvenike, gospodarstvenike, poslovne ljude, političare, a svakako i za svakog od nas posebice. U tim procjenama budući članovi HAŠZ-a moraju biti fleksibilni, oslobođeni duhovne krutosti, pretjerana optimizma, ali i pesimizma, prenaglašena zastupanja određenih stajališta, ideološkog dogmatizma i različitih interesa koji bi iskrivili prosuđivanje. Zbog svega toga štovane gospođe i štovano gospodo, treba nam Hrvatska akademija šumarskih znanosti. Iz tih razloga osnivanje HAŠZ neće i ne smije biti preklapanje u radu s postojećim ili budućim znanstveno-istraživačkim projektima za poznate naručitelje. Bitne odlike ovih istraživanja su mogućnost neopterećenih razvojnih istraživanja kroz stvaranje nekonvencionalnih i neformalnih grupa domaćih i međunarodnih eksperata njihov rad na određenim temama aktualnim za svekoliko šumarsko gospodarstvo, što nije djelatnost ni Šumarskog fakulteta niti Šumarskog instituta. Ovome smo podredili i ciljeve i organizaciju Akademije, pa i kriterije izbora članova. U pripremama za inicijativnu Skupštinu radna skupina je izradila NACRT STATUTA HRVATSKE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI I NACRT PRAVILNIKA O PREDLAGANJU I IZBORU ČLANOVA HRVATSKE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI, koji su prihvaćeni na Upravnom odboru HŠD-a. Dozvolite, radi Vaše potpune informiranosti, naznačit ću nekoliko osnovnih elemenata: Organizacijski ustroj HAŠZ-a sastojat će se iz SKUPŠTINE te članstva. Članovi će biti u zvanju, redovitih, izvanrednih, počasnih i članova suradnika. Upravu čine predsjednik, dva dopredsjednika i glavni tajnik. HAŠZ sačinjavaju četiri odjela i to: 1. ODJEL ZA UZGAJANJE ŠUMA 2. ODJEL ZA UREĐIVANJE ŠUMA I ŠUMARSKU POLITIKU 3. ODJEL ZA ZAŠTITU ŠUMA I LOVSTVO i 4. ODJEL ZA ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA I UPORABU DRVA. Svaki razred imat će tajnika razreda. Za izbor u članstvo izrađen je poseban PRAVILNIK gdje su članovi visoki znanstveni i stručni istraživači. Nastojat će se okupiti što bolje svjetske i domaće znanstvenike, ali isto tako smo svjesni činjenice da će se sastav i vrsnoća članova profilirati tek radom i da će se ustroj HAŠZ dinamički mijenjati. Akademija nije zamišljena kao zatvorena i statička institucija, pače, njezina koncepcija funkcionira, zamišljena je na otvorenosti i stalnom obnavljanju. Postavlja se pitanje: zašto smo baš danas pokrenuli inicijativu, upravo na godišnjoj Skupštini Hrvatskoga šumarskog društva? Zato gospodo, jer naše Hrvatsko šumarsko društvo je stručno-staleško društvo i izuzetno je važan dio života našeg naroda kroz povijest, a brojnošću svojih članova i opsegom svoje djelatnosti dokazalo je i dokazuje razvijenost i bogatstvo svoje kulture. Društvo je nositelj i inicijator niza djelatnosti u povijesti hrvatskoga šumarstva i hrvatske države, a u ovom trenutku opet se mora postaviti u odnosu na razvoj struke, i kao obično opet mora biti i bit će inicijator za osnivanje još jedne institucije u svojoj struci. Ovaj puta predlaže se osnivanje HAŠZ. Ne smijemo propustiti da nas vrijeme prijeđe, jer Hrvatsko šumarsko društvo to nije nikada dopustilo. Kod osnivanja novih institucija, ma koje vrste bile, postavlja se obično pitanje financiranja. Možemo Vam odmah odgovoriti da se ne traže nikakva dodatna financijska sredstva, da će se rad HAŠZ uglavnom financirati kroz sponzorstvo vlastite izdavačke i druge djelatnosti, ali i da će naći svoje mjesto u financiranju iz državnog proračuna putem natječaja kroz Ministarstvo znanosti i tehnologije. Od ovog našeg društva moli se da HAŠZ, kao integralni dio Hrvatskog šumarskog društva koristi dio postojećih prostora u Šumarskom domu, koji je i izgrađen za promidžbu šumarske znanosti. Poticanje gospodarskog razvitka koji je u skladu s društvenim i gospodarskim razvitkom Republike Hrvatske, njenim prirodnim bogatstvima i međunarodnim vezama, a za dobrobit današnjih i budućih naraštaja, uvijek su bile odlike ovog našeg društva. I na kraju dozvolite mi da predložim INICIJATIVNI ODBOR za provođenje postupka osnivanja HAŠZ: 1. Prpić 2. Rauš 3. Matić 4. Figurić Dr. Joso Gračan Cijenjeno Predsjedništvo, dame i gospodo, kolegice i kolege želim Vas podsjetiti da su PROGRAMOM RADA u 1995. godini predviđene i određene aktivnosti za obilježavanje 150. obljetnice HŠD-a i 120. obljetnice Šumarskog lista u (jesen) 1996. godine. U skladu udluke Upravnog odbora tiskan je u Šumarskom listu broj 5—6/94. str. (198-199) PROGRAM RADA ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 150. OBLJETNICE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA i 120. OBLJETNICE ŠUMARSKOG LISTA pa smatramo da ste upoznati sa sadržajem i zadacima koji se trebaju utvrditi i početi obavljati. ORGANIZACIJSKI ODBOR u najkraćem vremenu imenovat će uže radne grupe, koje će najneposrednije raditi na određenoj dokumentaciji — osnovi za pisanje referata i koreferata iz određenih područja znanosti i struke, razvojnih i povijesnih priloga, te obavljati poslove opće organizacijske prirode. Na kraju molim sudionike 99. Skupštine, da ako imaju primjedbe na PROGRAM RADA u 1995. godini, a posebno u odnosu na sadržaj za obilježavanje obljetnica, da to svakako iznesu u raspravi. Očekujemo prijedloge za MOTO OBLJETNICA. Ad. 5. Slavko Matić, otvaram raspravu o 2, 3. i 4. točki dnevnog reda. Rasprava Oskar Piškorić, dipl. inž. odmah na početku želim izraziti svoje veliko zadovoljstvo što smo danas ovdje u Križevcima, gdje je davne 1860. godine osnovano GOSPODARSKO ŠUMARSKO UČILIŠTE. Odlukom o održavanju 99. Skupštine HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA upravo ovdje u Križevcima, Upravni odbor želio je a što je uspio naglasiti zasluge građana grada Križevaca i građane ovog kraja više generacija, koji su stvarali uvjete za prve korake prihvaćanja šumarske znanosti i struke. Ti su procesi zasigurno bili odlučujući da se naša šumarska znanost i praksa paralelno uspješno razvijala i unapređivala s razvi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 49 <-- 49 --> PDF |
jenim zemljama zapadne Evrope i da ova generacija šumara ima dobre temelje, da i dalje uspješno razvija i primjenjuje rezultate naše i svjetske šumarske znanosti u konkretnim prirodnim uvjetima naše domovine. Volio bih da u našem PAMETARU zapišemo da je u sklopu Prve Skupštine Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva 1876. g. organizirana EKSKURZIJA u Križevce. Sudionici ekskurzije doputovali su posebnim vlakom iz Zagreba do Lepovina, a u šumu su putovali šumskom željeznicom, gdje su bili upoznati o uvjetima i načinu sječe i izrade šumskih sortimenata (pragova, ogrijevnog drva, ugljena . . .). Ogrijevno drvo najviše se je otpremalo u Beč i Zagreb. Treća redovita glavna Skupština Hrvatsko- slavonskoga Šumarskog društva, održana je 20. listopada 1879. godine u Križevcima, a sudionike Skupštine dočekalo je gradsko poglavarstvo. Prof dr. Ante B. P. Krpan, predlaže da se Programom rada za 1995. godinu predvide aktivnosti o osnivanju SEKCIJE ZA PROUČAVANJE ŠUMSKOG RADA. Za realizaciju toga prijedloga predložio je inicijativni odbor: Stjepana Tomljanovića, dipl. Prilog 1. U skladu čl. (26-35) STATUTA Hrvatskoga šumarskog društva, na sjednici Skupštine održanoj 22. prosinca 1994. godine prihvaćen je ovaj POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE I NJENIH TIJELA Članak 1. Ovim Poslovnikom uređuje se način rada Skupštine Hrvatskoga Šumarskog društva (u daljnjem tekstu: HŠD) i njenih tijela, a posebno: sazivanje i vođenje sjednica, održavanje i tijek rada ma sjednicama, način donošenja odluka, odlaganje, prekid i zaključivanje sjednice, sastavljanje zapisnika o radu na sjednicama i drugih pitanja. Članak 2. Sjednice Skupštine HŠD-a održavaju se po potrebi, a u pravilu jednom godišnje. Članak 3. Prijedlog dnevnog reda Skupštine do nosi Upravni odbor HŠD-a. inž., prof. dr. Stanislava Severa, mr. Ivana Martinića i sebe. Đuro Kušan, dipl. inž. skreće pozornost na razne neopravdane kritičke primjedbe u javnosti (radio, tisak . . .) o odgovornosti šumarske struke zbog sječe i prodaje određenih vrsta drveća (jele i smreke) za Božične blagdane. Između ostaloga naglašava da je potrebno i ubuduće u ime struke najneposrednije utjecati na određene institucije radi stvaranja uvjeta da se racionalnim gospodarenjem u šumarstvu osiguraju dovoljne količine tih proizvoda (jele smreke . . .) za tržište, a to znači da se prirodnim i umjetnim pošumljavanjem i poznatim metodama uzgajanja šuma postižu pozitivni - gospodarski (ekonomski) opravdani rezultati. Predsjedavajući primjećuje da je u ime šumarske struke u proteklom razdoblju bilo u više navrata dobrih prijedloga, šumarske struke, koje ćemo i ubuduće ponavljati i znanstvenostručno obrazložiti i na taj način najbolje odgovoriti svima onima koji ne znaju ili ne žele znati što je uzrok a što posljedica negativnih pojava prema šumi u konkretnim slučajevima. Nakon provedene rasprave prihvaćeno je uvodno izlaganje, izvješća i određena obrazloženja po pojedinim točkama dnevnog reda. Članak 4. Sjednice Skupštine saziva Upravni odbor. Ako Upravni odbor odbije sazvati sjednicu, postupit će se kako je utvrđeno člankom 34. Statuta Hrvatskoga šumarskog društva. Sjednica Skupštine saziva se pismenim putem. O sazivanju sjednice delegacije Skupštine se obavještavaju pismom 30 dana prije održavanja u kojem mora biti naznačeno mjesto i vrijeme održavanja sjednice i prijedlog dnevnog reda. Članak 5. Sjednicu Skupštine otvara i vodi predsjednik Upravnog odbora do izbora Radnog predsjedništva, pošto prethodno utvrdi da je sjednici nazočan dovoljan broj delegacija. Članak 6. Poslije izbora Radnog predsjedništva pristupa se utvrđivanju dnevnog reda. Ad. 6. Ivan Maričević, predlaže da Komisija za zaključke na temelju prihvaćenog uvodnog izlaganja, prihvaćenih izvješća, Programa rada za 1995. godinu, prijedloga koji su sadržani u dokumentaciji i dati u raspravi, pripremi tekst zaključaka, koje će UPRAVNI ODBOR kritički raspraviti i prihvatiti kao podlogu za razradu neposrednih aktivnosti — zadataka. Prijedlog je prihvaćen. Predsjedavajući Slavko Matić zahvalio se svim sudionicima koji su sudjelovali u pripremama i uspješnom radu 99. Skupštine te je uzvanike pozvao na kraći susret — DOMJENAK, koji je pripremljen u organizaciji s našim domaćinima, koji su nas dočekali s velikom pažnjom i ljubavi, na čemu im se u ime svih nas najsrdačnije zahvaljujem. Predsjednik Upravnog odbora Prof. dr. Slavko Matić Zapisničar Ivan Maričević, dipl. inž. Ovjerovitelji: 1. Dr. Branimir Mayer, v.r. 2. Dr. Stevo Orlić, v.r. Članak 7. Dnevni red sjednice utvrđuje se na temelju prijedloga dnevnog reda iz poziva za sjednicu. Članak 8. Pošto predsjedavajući Radnog predsjedništva objavi utvrđeni dnevni red sjednice, prelazi se na izlaganje, raspravljanje i odlučivanje o pojedinim točkama dnevnog reda. Članak 9. Kada izvjestitelj obavi svoje izlaganje o određenoj točki dnevnog reda, predsjedavajući otvara raspravu i poziva delegate da se jave za riječ i iznesu svoje mišljenje, prijedloge i stavove o pitanjima o kojima se raspravlja. Sudionik koji dobije riječ mora se pridržavati predmeta raspravljanja i može govoriti samo o pitanju koje je na dnevnom redu. Članak 10. Skupština može na prijedlog predsjedavajućeg ili pojedine delegacije odlu 375 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 50 <-- 50 --> PDF |
čiti da se raspravljanje o pojedinom pitanju prekine i da se predmet ponovno prouči, odnosno da se pribave potrebni podaci za iduću sjednicu. Članak 11. Poslije završenog raspravljanja o pojedinoj točci dnevnog reda, Skupština pristupa donošenju odluke ili zaključka. O prijedlogu odluke, odnosno zaključka odlučuje se glasovanjem. Prije glasovanja predsjedavajući utvrđuje nacrt odluke, odnosno zaključka koji treba donijeti u svezi s pojedinom točkom dnevnog reda. Ako ima više prijedloga za rješavanje pojedinog pitanja koje je na dnevnom redu, prvo se glasa o prijedlogu datom u materijalu za sjednicu, a zatim o prijedlozima datim na samoj sjednici i to onim redom kako su prijedlozi dani. Članak 12. Glasovanje na sjednici je u pravilu javno, ako Statutom HŠD-a nije određeno, da se o pojedinim pitanjima glasa tajno ili ako o tajndm glasovanju odluči Skupština. Javno glasovanje obavlja se dizanjem ruku ili pojedinačnim izjašnjavanjem putem prozivke svake delegacije. Delegacije Skupštine glasaju na taj način što se izjašnjavaju »za« ili »protiv« prijedloga odluke, ili se suzdržavaju od glasovanja. Članak 13. Članovi delegacije usuglašavaju svoje stavove prije konačnog glasovanja kao delegacija. Ako nema suglasnosti i jedinstvenog stava delegacije, delegacija iskazuje suzdržani glas. Članak 14. Kada se glasanje obavlja javno, rezultate glasovanja utvrđuje predsjedavajući. Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi broja glasova delegacija »za« i »protiv« prijedloga odluke i broja delegacija uzdržanih od glasovanja. Prijedlog odluke prihvaćen je i odluka po prijedlogu donijeta je ako se Prof. dr. Slavko Matić za prijedlog izjasnila nadpolovična većina nazočnih delegacija. Članak 15. Kada se na sjednici Skupštine bira novi Upravni odbor Skupštine HŠD-a, sjednica se zaključuje nakon izbora Upravnog odbora. Članak 16. Zakazana sjednica Skupštine odgađa se kada nastupe razlozi koji onemogućuju održavanje Skupštine u zakazani dan i vrijeme. Sjednica Skupštine odgađa se i kada se prije njenog otvaranja, ustanovi da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj delegacija. U ovom slučaju postupit će se na način kako je to utvrđeno člankom 35. Statuta HŠD-a. Članak 17. U slučaju odlaganja sjednice Skupštine nazočne delegacije se obavještavaju o održavanju nove sjednice, a nenazočnim delegacijama dostavlja se pismeno obavještenje o ponovno zakazanoj sjednici. Članak 18. Sjednica Skupštine prekida se u sljedećim slučajevima: 1. Kada se tijekom sjednice broj nazočnih delegacija smanji ispod propisanog broja za održavanje sjednice. 2. Kad se sjednica zbog dugog trajanja ne može završiti istog dana. 3. Kad je o određenoj točki dnevnog reda potrebno prethodno usaglasiti. 4. Kada dođe do težeg narušavanja reda na sjednici, a predsjednik nije u stanju da istu povrati normalnom toku. Sjednica se može prekinuti i radi odmora. Sjednicu prekida predsjedavajući. Članak 19. Na svakoj sjednici Skupštine vodi se zapisnik o radu na sjednici. Zapisnik na sjednici vodi stručni radnik HŠD-a, s time da i delegat u Skupštini može po potrebi biti zapisničar. Zapisnik se mora izraditi najkasnije u roku od 30 dana od održavanja sjednice. Članak 20. U zapisnik sa sjednice Skupštine unose se svi bitni podaci o radu sjednice Skupštine a posebice: — broj sjednice, — mjesto i datum održavanja. — vrijeme početka i završetka, — imena nazočnih i nenazočnih delegacija, — odluke i zaključci donijeti po pojedinim točkama dnevnog reda, — i ostali važniji događaji na sjednici. Članak 21. Zapisnik sa sjednice potpisuje predsjedavajući radnog predsjedništva, zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika. Zapisnik sa sjednice čuva se u arhivi HŠD-a. OSTALA TIJELA SKUPŠTINE Članak 22. Na rad ostalih tijela Skupštine (Upravni odbor HŠD-a, Nadzorni odbor i druga tijela) shodno će se primijeniti odgovarajuće odredbe Statuta HŠD-a i ovog Poslovnika. Članak 23. O pravilnoj primjeni ovog Poslovnika brine se predsjedavajući radnog predsjedništva, odnosno predsjednik pojedinog tijela Skupštine kada postupa po ovom Poslovniku, a izmjene i dopune istog obavljaju se na način i postupku kako je donijet. Članak 24. Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja. U Križevcima, 22. prosinca 1994. Predsjednik Upravnog odbora Prof. dr. se. Slavko Matić, v.r. UVODNO IZLAGANJE O RADU I AKTIVNOSTIMA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA Dame i gospodo, kolegice i kolege! Prošlo je nešto više od godinu dana od naše zadnje izborne skupštine na kojoj smo se kao i uvijek do sada opredijelili za kontinuirani rad glede na pretka našeg društva i šumarske struke u cjelini. Na Skupštini smo zacrtali temeljne smjernice našega rada i napretka pazeći pri tome da nam linija uspjeha ide uzlazno. Godinu dana u dugom životu našega društva ne predstavlja dugo razdoblje, posebice glede činjenice da ovo naše društvo za dvije godine slavi 150 godina neprekinutog rada i postojanja. Godinu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
dana je dugo i kratko razdoblje, ovisno s kojeg stajališta promatramo i ocjenjujemo rad kojeg smo uložili u društvo. Naše je mišljenje da je društvo u ovih godinu dana obogaćeno radom stručnih službi, Upravnog odbora i svih vrijednih članova koji se okupljaju oko njega, te mu posredno ili neposredno pomažu da ostane na onoj razini na kojoj smo ga nasljedili od naših uvaženih predhodnika. Konkretne aktivnosti s kojima smo se bavili unutar društva, iznijet će poslovni tajnik HŠD u narednom izlaganju. Mi ćemo nastojati iznijeti neke temeljne pretpostavke koje su nas inspirirale i rukovodile kreirajući politiku za koju mislimo da će naići na punu podršku svekolikog članstva. Prije svega dozvolite mi da izrazim veliko zadovoljstvo što ovu našu Skupštinu održavamo u Križevcima, gradu u kojem je davne 1860. godine bačeno sjeme šumarske struke i znanosti. Iz tog sjemena nikla je velebna šuma u kojoj stalno nalazimo inspiraciju za svoj rad i ljubav za struku i domovinu. Križevci su uvijek imali sluha za šumarsku struku i znanost i nije slučajno da je i slavne 1860. godine pobijedio u natječaju za formiranje Gospodarskog šumarskog učilišta, budući da je osim zgrada, polja i šuma učilištu ponudilo i svoju ljubav. Poznavajući Križevce i križevčane, njegov okoliš, a posebice šume na Kalniku, uvjereni smo da im je šumarska znanost i struka tu ljubav stostruko vratila. U proteklih godinu dana naše aktivnosti bile su usmjerene u više pravaca za koje smatramo da su temeljne za rad i razvoj kako HŠD tako i šumarske struke. To su ove aktivnosti: Rad na daljnjoj afirmaciji Šumarskog lista kao znanstvenog i stručnog glasila hrvatskog šumarstva kako po sadržaju tako i po formi, a posebno po nakladi. Kod toga smo imali na umu njegovih 118 godina i afirmaciju koju je stekao i ima u ovom dijelu Europe, a i u svijetu, budući da je citiran u znanstveno afirmiranim časopisima svijeta. Osim toga, u ovoj smo godini postigli da naš časopis primaju sve Uprave šuma u Hrvatskoj odnosno da na 15 Uprava odlazi 400 primjeraka časopisa. Kod toga posebna hvala J. P. »Hrvatske šume« i Komisiji za znanstveni rad istog poduzeća koji su omogućili da časopis izlazi u nakladi od 1500 primjeraka i distribuira se diljem Hrvatske i svijeta. Detaljnije podatke o Šumarskom listu iznijet će njegov glavni i odgovorni urednik. Obilježavanje 150 obljetnice Hrvatskog šumarskog društva predstavlja značajnu temu s kojom smo se bavili tijekom ove godine. Naše je mišljenje da tu značajnu obljetnicu moramo dostojno obilježiti, budući da je to jubilej s kojim bi se mnoge struke itekako ponosile i koji zaslužuje trud i uložena sredstva, jer je to jubilej koji po važnosti izlazi iz okvira samo šumarske struke. To je za Hrvatsku značajan datum. Prema detaljno usvojenom programu obilježvanja jubileja vidljivo je da se on sastoji od trodnevnih svečarskih, stručnih i terenskih aktivnosti vrlo ambiciozno se planira izdavanje nekoliko knjiga koje bi obilježile taj jubilej, od kojih je posebno značajna knjiga povijesnih događanja, zatim šumarski priručnik, rječnik šumarskih pojmova i monografija hrasta lužnjaka. Želja nam je da se takav ambiciozni plan u potpunosti ostvari. Upravni odbor HŠD je dosta vremena i aktivnosti posvetio realizaciji ideje o osnivanju Hrvatske akademije šumarskih znanosti u okvirima redovitih aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva. Detaljnije o tim radovima ćemo biti informirani u daljnjem tijeku rada Skupštine. Htio bih posebno istaknuti da je HAŠZ nužnost današnjeg trenutka šumarstva Hrvatske i hrvatskog gospodarstva. To je daljnji korak razvoja struke koja je tijekom svoje povijesti imala stalno ulaznu putanju i koja je u svom razvoju pratila razvoj šumarstva Europe. Naša je struka, nastava i znanost svoj razvoj počela u Križevcima, nastavila 1898. godine na Sveučilištu u Zagrebu kao Šumarska akademija, zatim 1919. prešla na fakultetsku nastavu u sastavu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, da bi 1959. godine nastavila kao samostalan Šumarski fakultet. Danas je došlo vrijeme da pored značajnih šumarskih i drvarskih institucija kao što su Šumarski fakultet, Šumarski institut, Javno poduzeće »Hrvatske šume«, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Croatiadrvo, Exportdrvo i niz afirmiranih proizvodnih uslužnih i drugih organizacija imamo jednu ustanovu koja će objedinjavati sve šumarske znanstvene potencijale radi daljnje afirmacije struke i obnove domovine. Poseban trud ulagali smo, a trebat ćemo ulagati i veći, na aktivnostima oko afirmacije struke glede njenog digniteta posebice kada je u pitanju šumarska etika, a usudio bi se reći i moralni lik šumara, u odnosu na struku i obveze koje je dužan prema struci ispunjavati. Naša je struka dobrim dijelom uteme ljena na profesionalnoj etici koja čini skup normi, vrijednosti i ciljeva s kojima se moramo rukovoditi kao pripadnici profesije u primjeni svog profesionalnog znanja. Najčešće se radi o pisanim kodeksima kao što su primjerice osnove gospodarenja i drugi materijali sadržani u zakonima, pravilnicima i poslovnicima, kojih se moramo pridržavati ali su još važniji oni neformalni, nepisani kodeksi struke u dugoj Europskoj šumarskoj tradiciji i od naših velikih predhodnika, koji su utkani u svaki profesionalni odnos prema šumi kao najvažnijem ekosustavu kako s gospodarskog tako i s općekorisnog stajališta. Nažalost moramo se složiti s činjenicom da je 50 godina u našoj najnovijoj povijesti bilo obilježeno primitivnom srbokomunističkom sustavnom destrukcijom svega što je bilo sveto u hrvatskoj tradiciji i povijesti. Rezultati destrukcije su danas manje ili više uočljivi u pojedinim područjima naše struke, a vrlo se je teško ne složiti s činjenicom da joj moramo pružiti snažan otpor. Isto tako bilo bi dobro da ima što manje onih koji su najvjerojatnije zalutali u našu struku i misle da im je šuma isključivo sredstvo lake i često puta problematične zarade. Kao što imamo svijetle primjere požrtvovanog i poštenog šumarskog rada u našim predhodnicima od kojih mnogi i danas sjede među nama, tako sa sigurnošću možemo tvrditi da i danas medu aktivnim šumarskim stručnjacima imamo veliku većinu koja nastavlja tradicije naših predhodnika. Danas, kad pred nama stoje veliki zadaci i izazovi obnove razrušene domovine, nužno je više pozornosti posvetiti i obnovi i ustroju onog lika šumarskog stručnjaka s kojima smo se uvijek ponosili i koji je i danas velikoj većini trajni uzor. Uvjereni smo da mjere koje su danas vrlo aktualne u hrvatskom šumarstvu, a odnose se na permanentno obrazovanje kako visokostručnih kadrova tako i ostalih stručnih profila neophodnih za dobro funkcioniranje struke, predstavljaju značajan korak u podizanju stručnog i moralnog lika stručnjaka. U tome su dužni svi dati svoj obol od znanstvenih i nastavnih ustanova do proizvodnih i inspekcijskih institucija. Šumarska struka preko svojih kadrova pokriva i upravlja 43,5% površine naše domovine. To je velika čast i odgovornost za sve ono što se s tim prostorom događa, posebice s ekološkog i gospodarskog stajališta. Čvrsta veza s domaćim ljudima, seljacima, koji su uvijek bili vezani uz šumu i šumarstvo, tijekom vremena je sve više slabi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 52 <-- 52 --> PDF |
la, što se u svakom slučaju negativno odražavalo i na šumu i radove u njoj. Mišljenja smo da nam je danas primaran zadatak vratiti domaće ljude u šumu te ih vezati za šumarstvo putem stalnih radova koji će im osiguravati stalne prihode. Mi od seljaka moramo stvarati stalnu i sigurnu stručnu radnu snagu koja će radove u šumi obavljati u zimskim mjesecima kad zamru poljodjelski radovi. Naša je dužnost da ih u tome obrazujemo i osiguramo im uvjete za nabavu mehanizacije i ostalih sredstava rada. Takvih primjera imamo dosta u zemljama s vrlo razvijenim gospodarstvom kao što je Švicarska i Austrija, gdje je evidentna obostrana korist sudionika takve suradnje. Osim toga, to bi u svakom slučaju dovelo do afirmiranja struke i vraćanja onih kadrova u šumu koje smo svojim nerazumnim postupcima udaljili, posebno dovođenjem jeftinije ali i nesposobnije radne snage iz drugih krajeva. Hrvatsko šumarsko društvo mora u najskorije vrijeme poraditi na svekolikoj afirmaciji svih onih šumara koji su morali napustiti svoju domovinu od kojih se mnogi od njih više nikada nisu vratili. Nažalost veliki je broj šumarskih stručnjaka koji su završili šumarski fakultet u Zagrebu a veliki dio svoga radnog vjeka proveli su u stranim zemljama. Svojim su poštenim i stručnim radom afirmirali Hrvatsku i njenu šumarsku struku, a naša je sveta dužnost da danas u slobodnoj Hrvatskoj obavimo njihovu rehabilitaciju kako s ljudskog tako i sa stručnog stajališta. Izdavanje monografije sa svim dostupnim podacima o njima i njihovom radu bila bi naša obveza, pa predlažemo da je u najskorije vrijeme i ispunimo. Pored svih ljudskih i moralnih razloga rad na ovom projektu bi bio značajan prilog povijesti hrvatskoga šumarstva i hrvatskoga naroda. Pored navedenog rada u ovoj godini dužnost nam je istaknuti da je Upravni odbor podržao aktivnosti koje smo poduzeli u javnom istupu zajedno sa Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom zbog pravilne obaviještenosti javnosti o neargumentiranim i zlonamjernim napadima na hrvatsko šumarstvo i J. P. »Hrvatske šume«. Osim toga u tijeku je inicijativa Šumarskog fakulteta u Zagrebu da se J. P. »Hrvatske šume« predloži za državnu nagradu za tehničku kulturu »Faust Vrančić« zbog vrlo uspješne sveobuhvatne organizacije takmičenja šumskih radnika, a koju mi svesrdno podržavamo. U zajednici s društvom pravnika u privredi grada Zagreba održali smo stručno predavanje i raspravu o Zakonu za zaštitu okoliša prije njegovog donošenja u Saboru Republike Hrvatske. Prema ocjeni nazočnih predavanje je imalo pozitivan utjecaj na promjenu nekih članova zakona i afirmiranju šumarske struke. U ovom kratkom pregledu naših aktivnosti razmišljanja o radu HŠD nastojali smo na što je moguće kraći i jednostavniji način upoznati naše članstvo o svemu onome što smo napravili i što namjeravamo napraviti sa željom da unaprijedimo našu struku i naše društvo. IZVJEŠĆE o radu Hrvatskoga šumarskog društva (između 98. i 99. Skupštine) 98. Skupština HŠD-a održana je 25. studenoga 1993. godine u Zagrebu u Šumarskom domu, s manje delegata i gostiju zbog ograničenog prostora u dvorani, nego na 97. Skupštini. Odlukom Upravnog odbora na 4. sjednici održanoj 27. listopada 1994. godine u Vrbovcu utvrđen je Prijedlog dnevnog reda, datum i mjesto održavanja i orjentaciono broj sudionika — delegata i gostiju. Ovo Izvješće sastavljeno je u skraćenom obliku, a na temelju ukupnih aktivnosti organa Šumarskih društava i Hrvatskoga šumarskog društva i članova u određenim organizacijama - institucijama i članova u mirovini. Pregled zajedničkih i posebnih aktivnosti HŠD-a redovno se objavljuju u našem znanstveno-stručnom i društvenom glasilu ŠUMARSKOM LISTU. Osnivanjem J. P. »Hrvatske šume« i poduzeća drvne tehnologije sve više dolazi do angažiranja velikog broja naših članova na zadacima unapređenja šumarske i drvnotehnološke struke i primjene racionalnijih organizacijskih oblika i novih tehnološko-tehničkih rješenja poznatih u svjetskoj pa i našoj proizvodnoj i poslovnoj praksi. Polazimo od pretpostavke da većina naših članova i delegata ovdje nazočnih čitaju Šumarski list, objavljene znanstvene i stručne članke te druge sadržaje i obavijesti, pa smatramo da ovo Izvješće ne treba sadržavati opis i posebna obrazloženja o radu određenih organa i članova HŠD-a u proteklom razdoblju. Ukratko ćemo vas podsjetiti i pozvati da sudjelujete u raspravi, radi kritičkog i stvaralačkog odnosa u traženju što uspješnijeg djelovanja naše staleške-šumarsko- drvnotehnološke organizacije, na razvoj i unapređenje šumarske i drvnotehnološke znanosti, struke prakse, na odnose unutar i između or gana i organizacija u Hrvatskoj i u me đunarodnim relacijama. U proteklom (biti će 150 godina 1996. g.) razdoblju na svih 98. skupština donesene su odluke od posebnog značenja za šumarsku i drvnotehnološku znanost i praksu, a u 1996. godini nadamo se verifikaciji i onih odluka Hrvatskoga šumarskog društva koje su bitno utjecale na očuvanje identiteta hrvatskoga čovjeka i našeg naroda na tlu lijepe naše domovine. U tome smislu i našim programom rada u 1995. godini obvezujemo naše članove i organe HŠD-a, — ŠD-a da intenzivno nastave s pripremama za obilježavanje VELIKIH OBLJETNICA u 1996. godini. Pregled važnijih registriranih aktivnosti u vremenu između 98. i ove 99. Skupštine HŠD-a i ŠD-a: — Na konstituirajućoj, odnosno prvoj sjednici održanoj 26. siječnja 1994. godine u Zagrebu, na prijedlog prof, dr. Branimira Prpića izabran je prof, dr. Slavko Matić za PREDSJEDNIKA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA. Slavko Matić, predsjednik zahvalio se na izboru i odmah je naglasio osnovna područja rada i neposredne poslove i zadatke koje treba postavljati i rješavati u određenom mandatu. Posebno je istakao poslove i zadatke na uređivanju i tiskanju »ŠUMARSKOG LISTA«, održavanju i prenamjeni poslovnog prostora »ŠUMARSKOG DOMA« PODRUMA i DVORIŠTA, na STATUTU, PRAVILIMA I DRUGOJ DOKUMENTACIJI (arhivi, knjižnici . . .) na UTVRĐIVANJU I UNAPREĐENJU ODNOSA na relaciji ŠUMARSTVO - DRVNA TEHNOLOGIJA, obilježavanju 150. OBLJETNICE RADA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA i 120. OBLJETNICI IZLAŽENJA ŠUMARSKOG LISTA, na pripremama za OSNIVANJE HRVATSKE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI, na UNAPREĐENJU STRUČNE SLUŽBE I UKUPNIH ODNOSA sa svim zainteresiranim organizacijama — institucijama i pojedincima zbog postizanja rezultata u radu. Nakon svestrane rasprave praktično svih članova Upravnog odbora prihvaćeni su prijedlozi predsjednika s tim da su OSNOVNE SMJERNICE za izradu PROGRAMA RADA HŠD-a na 98. Skupštini sastavni dio PROGRAMA RADA u 1994. godini. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Glavni i odgovorni urednik Šumarskog lista Branimir Prpić, najavio je radikalnije promjene u strukturi uređivačkog odbora, oblicima i sadržajima, poslovnim i drugim odnosima u pripremi i tiskanju. Vi ste svjedoci da je taj zadatak izvršen tijekom ove godine, a nadamo se pozitivnoj ocjeni nakon izvješća glavnog urednika. — Kao što je na prvoj sjednici UPRAVNOG ODBORA prihvaćen ZAPISNIK 98. Skupštine, tako su i na 2., 3., i 4. sjednici bez posebnih primjedbi verificirani objavljeni sadržaji i dokumenti u »Šumarskom listu« broj 1—2, 3—4 i 5—6., a Zapisnik 4. sjednice s određenom dokumentacijom bit će objavljen u »Šumarskom listu« broj 9—10 koji je pripremljen za tisak. — Na sjednicama Upravnog odbora, između ostalog, vodila se rasprava i utvrđivali prijedlozi o prihvaćanju konkretnih odluka — zaključaka o poslovnim godišnjim i tromjesečnim rezultatima. — Na temelju izvješća stručne službe i odgovarajućih pregleda (dokumenata) o ostvarenju plana po važnijim stavkama PRIHODA I RASHODA i po pojedinim djelatnostima (STRUČNE SLUŽBE, ŠUMARSKI LIST i OSTALE DJELATNOSTI) i objavljivanja u »Šumarskom listu«, praktično svi naši članovi mogu pratiti aktivnosti HŠD-a. Poslovni rezultati — prihodi i rashodi uvijek su bili uravnoteženi kao i svi obračuni (zaključni računi) do sada. Godišnji obračuni za 1994. godinu sigurno će imati pozitivne predznake. Dio neutrošenih financijskih sredstava zajedno s prihodima u 1995. godini utrošit će se prema financijskom planu koji je praktično određen, prihodima od visine sredstava koja se ostvaruju od zakupnine za poslovni prostor u »Šumarskom domu«, pretplate i dotacija za »Šumarski list« i ostalih prihoda, te rashodima za održavanje »Šumarskog doma«, tiskanja »Šumarskog lista« te financiranja aktivnosti organa i stručne službe HŠD-a. — O poslovima i zadacima i uvjetima za izdavanje Šumarskog lista - podnijet će Izvješće glavni urednik. — U 1994. godini nastavljeni su poslovi na izradi odgovarajuće projektne dokumentacije za uređenje poslovnih prostorija u prizemlju, podrumu i dvorištu. — Po završetku stolarskih, ličilačkih i krovopokrivačkih radova, pristupilo se je sanaciji podrumskih prostora gdje je predviđen ŠUMARSKI KLUB i pripremnim radovima u dvorištu. Za nastavak uređenja tih prostora izrađena je projektna dokumentacija i nastavit će se radovi tijekom 1995. godine. — Na uređenju podrumskog prostora do Vukotinovićeve i Perkovćeve ulice izvodit će se radovi za potrebe J. P. »Hrvatske šume«. — Za obnavljanje dvorišne fasade također su pripreme uglavnom obavljene. — U skladu sa zaključcima Upravnog odbora u više navrata vode se razgovori s Exportdrvom, Institutom za razvoj i međunarodne odnose - IRMO-om, o iseljenju iz dijela poslovnog prostora koje koriste po Ugovoru o zakupu — očekujemo iseljenje po dogovoru. S Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije i Knjižnicama grada Zagreba vodi se već više godina postupak o iseljenju — sudskim putem. Imamo obećanje odgovornih predstavnika Knjižnice grada Zagreba da će početkom 1995. godine odseliti i bez daljnjeg postupka na Sudu. — Uređenju prizemlja prema idejnoj zamisli nije se još pristupilo — postoje realne mogućnosti da se taj prostor u vrlo kratkom vremenu pripremi bez većih ulaganja. — Na 4. sjednici Upravnog odbora HŠD-a, između ostalog, prihvaćene su: teze za izradu PROGRAMA RADA ZA OBILJEŽAVANJE 150. OBLJETNICE HŠD-a i 120. OBLJETNICE IZLAŽENJA ŠUMARSKOG LISTA; inicijativa za osnivanje HRVATSKE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI i Odluka za održavanje 99. Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva u Križevcima. — Naša Šumarska društva prema prijedlogu Upravnog odbora dostavila su nam kratka IZVJEŠĆA o svome radu, koja su dio ovoga izvješća. Smatram da ih nije potrebno komentirati - neka to delegacije čine ukoliko ocjene potrebitim. Na kraju mogu izraziti i svoje osobno zadovoljstvo, što sam imao čast i dužnost da radim kao tajnik HŠD-a 11 godina. Nastojat ću da stečeno znanje o radu HŠD-a ugradim u dokumentaciju koju ćemo predstaviti povodom obljetnica (150. i 120.) našoj i svjetskoj javnosti. Šumarska znanost i struka kroz 150 godina čuvala je uspješno šumu i identitet hrvatskoga naroda na tlu lijepe naše domovine, a to će činiti i ubuduće još uspješnije. I. Maricević IZVJEŠĆE O DJELATNOSTI »ŠUMARSKOG LISTA« TIJEKOM 1994. GODINE »Šumarski list« tiska se u 1994. u većem formatu, na kvalitetnijem papiru i uz korištenje fotografija u boji. U smislu oblika i kakvoće tiska »Šumarski list« drži se plana donesenog na prošloj godišnjoj Skupštini Hrvatskoga šumarskog društva. Do danas su izašla četiri dvobroja na ukupno 268 stranica, što je u odnosu na prijašnji format oko 400 stranica, budući da novi oblik ima oko 50% znakova više u odnosu na stari. Dvobroj 9—10 nalazi se u završnoj fazi tiskanja, dok je zadnji dvobroj obrađen za predaju u tisak. Dosljednom primjenom institucija recenzija kako za znanstvene tako i za stručne članke, uredništvu treba vremena da uhvati korak s izlaženjem. Kako je »Šumarski list« priznat kao znanstvenostručni časopis iz područja šumarstva u svijetu i u nas, želimo i dalje održati njegovu današnju razinu. Tijekom 1995. »Šumarski list« će izlaziti svaki mjesec, a velik dio njegova prostora posvetit ćemo pripremi za proslavu 150. godina Hrvatskoga šumarskog društva i 120. godina izlaženja »Šumarskog lista« u 1996. godini. Usprkos uspjehu časopisa znamo da je premalo stručnih informacija iz Hrvatske i iz inozemstva. Pred nama je razdoblje u kojemu želimo postići viši stupanj stručne suradnje s kolegama iz pojedinih uprava šuma. Dobrim izborom sažetih izvješća o stručnim iskustvima uprava šuma i pojedinaca ili zapaženih događanja povezanih uz druge struke kao što su npr. vodoprivreda, poljoprivreda, cestogradnja, turizam i dr. »Šumarski list« bi postao zanimljiviji i čitaniji. Redakcija se priprema stupiti u kontakt s kolegama pretplatnicima iz SLovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Švicarske, Češke, Slovačke, Italije i dr., kako bi nas izvješćivali o najzanimljivijim stručnim i znanstvenim zbivanjima iz svoje zemlje. Na sadržaj »Šumarskog lista« nismo mogli bitno utjecati budući da je ovisio |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 54 <-- 54 --> PDF |
o pristizanju članaka, što nije bilo preoizašlih brojeva kao i onih u tisku, znanručja, a najmarljiviji u pisanju bili su lovci bilno. Ako uzmemo sadržaj do danas stveni i stručni članci pokrili su sva pod-- B. Prpić Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarska društva utvrđuju i donose godišnje PROGRAME RADA o posebnim i zajedničkim aktivnostima, ciljevima i zadacima u skladu odredbi i sadržaja STATUTA, Osnovnih smjernica za iduća razdoblja, Zakona i drugih odgovarajućih normi i odluka, spoznaja šumarskih i drvnotehnoloških znanosti i prakse te općih uvjeta u Republici Hrvatskoj . 1955. godine uz redovno organiziranje aktivnosti na pojedinim područjima za PROGRAM RADA u 1995. godini predlažu se kao sastavni dio posebni poslovi i zadaci, koji će se obavljati radi pravovremenih priprema za obilježavanje 150. OBLJETNICE RADA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA (1846-1996.) i 120. OBLJETNICE IZLAŽENJA ŠUMARSKOG LISTA. 98. Skupština HŠD-a prihvatila je Osnovne smjernice za izradu PROGRAMA RADA za 1994. i iduće razdoblje. U ovome Programu rada samo ćemo naznačiti važnije Polazne osnove sadržane u STATUTU HŠD-a, ŠUMARSKOM LISTU, GLASNIKU ZA ŠUMSKE POKUSE, RADOVIMA, DRVNOJ INDUSTRIJI i drugim stručnim publikacijama, i dokumentaciji koja se odnosi na problematiku naših djelatnosti. Niz pitanja (a i odgovori), koja se u današnjim uvjetima postavljaju, a na koja je potrebno znanstveno stručno i praktično odgovoriti i zbog budućnosti šuma, razvoja i unapređenja šumarstva i drvne tehnologije, sadržana su u ZAPISNICIMA i ostaloj dokumentaciji Hrvatskoga šumarskog društva i u ARHIVIMA HRVATSKE -Komora, Sindikata, političkih i drugih organizacija i pojedinaca. Člankom 11. STATUTA Hrvatskoga šumarskog društva određene su zajedničke osnove na kojima se temelje naše aktivnosti, između ostalih navodimo: — poticanje stvaralačke inicijative za razvoj šumarstva i drvne tehnologije; — praćenje razvoja znanosti, tehnologije i primjene rezultata istraživanja u praksi; — angažiranje struke u svrhu uspostavljanja i očuvanja skladnog razvoja biljnih zajednica šuma na određenim prostorima; PROGRAM RADA U 1995. GODINI — utjecaji na stvaranje potrebnih uvjeta za stručno osposobljavanje kadrova i racionalno korištenje svih činitelja za unapređenje naših djelatnosti; — stvaranje uvjeta za izdavanje znanstvenih i stručnih knjiga, časopisa i drugih stručnih publikacija; — uspostavljanje i razvijanje suradnje među društvima u zemlji i u međunarodnim odnosima; — organiziranje savjetovanja i drugih stručnih skupova, izložbi u cilju upoznavanja stručne i ukupne javnosti o stvarnim vrijednostima šumarske i iidrvnotehnološke struke i njenom ukupnom doprinosu u razvoju našeg čovjekaii društva na ovome tlu; — i druge osnove za izradu programaii određenih zadataka HŠD-a i ŠD-a. Razvoj i ciljevi i mjere za njihovo ostvarivanje. Osnovne djelatnosti: — Uređivanje šuma — Uzgajanje šuma — Krš — šume . . . — Zaštita šuma i očuvanje ekosustava — Iskorišćivanje šuma — Sporedni šumski proizvodi — Građevinarstvo i šumarstvo — Sredstva za rad — Lovstvo Prateće i pomoćne djelatnosti: — Komercijalno poslovanje — Informatika, planiranje, organiziranja poduzeća — suradnja, kadrovska politika — Knjigovodstvo i financije — Preustrojstvo i obnova i odnosi iskorišćivanja šuma — primarne prerade drva (pilanska proizvodnja, proizvodnja furnira, parketa1i određenih polufinalnih proizvoda. Ciljeve i programirane zadatke uspješno ćemo ostvarivati neposrednim angažiranjem naših članova, a po potrebi i znanstvenike i stručnjake iz drugih struka za određena pitanja, kako su to radili naši članovi u razdoblju od 1846. godine do danas. Oblici rada i zadaci: — Unapređivanje, uspostavljanje i iirazvijanje dugoročnije suradnje s organizacijama — poduzećima — institucijama šumarstva, drvne tehnologije, celuloze, kemije, prometa drvnim proizvodima (Javnim poduzećem »Hrvatske šume«, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i s drugima). — Neposrednije i intenzivnije razvijati suradnju na relacijama Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva i šumarskih društava. Inicirati osnivanje ŠD na područjima, gdje to do sada nisu učinili potencijalni članovi. — Što veći broj članova društva angažirati u akcijama, i njihov neposredni utjecaj na sadržaj rada. — Stalno pratiti primjenu znanstvenih, stručnih i drugih rješenja i njihovu primjenu u šumarstvu, industriji prerade drva i zanatstvu. — Organizirati više stručnih popularnih predavanja, savjetovanja i razgovora na teme šumarske znanosti i prakse: Problematika proizvodnje, razvoja šumarstva i drvne tehnologije »Propadanje šuma — uzroci i posljedice«; »Primjena suvremenih metoda rada u našim djelatnostima — kompjuterizacija i dr.; Čovjek, društvo — šuma, priroda i dr. — Posebnim aktivnostima izvršnih organa Hrvatskoga šumarskog društva i Društava posredno i neposredno utjecati na donošenja odluka nadležnih državnih i drugih organa, kojima će se zaustaviti procesi koji ugrožavaju šumu i čovjekov okoliš. Prema najnovijim istraživanjima (podacima) zdravstveno stanje šuma nije zadovoljavajuće. — Unapređivanje i razvijanje izdavačke djelatnosti dugoročni je zadatak svih naših organizacija — potrebno je više zajedničkih akcija za realizaciju ambicioznih ciljeva. Šumarski list znanstveno- stručno i društveno glasilo Hrvatskoga šumarskog društva uspješno izlazi 118 godina i postoje svi uvjeti za uspješan rad i u idućem razdoblju. Potrebno je aktualizirati pripreme za izdavanje Šumarskog priručnika i drugih stručnih publikacija. — Utvrđivanje zajedničkih zadataka zbog izgrađivanja bibliotečno-informacijskog sustava za potrebe naših djelatnosti, i dalje raditi na uređivanju stručne knjižnice Hrvatskoga šumarskog društva. — Nastaviti razradu projektnog zadatka, kojim bi se određeni dio prostora u Šumarskom domu namjenio za popularizaciju šumarstva i prerade |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 55 <-- 55 --> PDF |
drva. Pristupiti razradi zadataka za obilježavanje 150. godina rada Hrvatskoga društva 1846-1996. i 120 godina izlaženja Šumarskog lista (1877-1996.). — Nastaviti s poslovima i zadacima na održavanju zgrade Šumarskog doma. Pristupiti adaptaciji podruma, i prizemlja prema prihvaćenim projekcijama prenamjene od Upravnog odbora HŠD-a. — S predstavnicima Tehnološkog fakulteta i Gradske knjižnice u što kraćem vremenu doći do sporazuma o njihovom iseljenju kako bi se pristupilo rekonstrukciji i prenamjeni prostora u Šumarskom domu prema našim programima. — Raditi na unapređivanju rada stručne službe Hrvatskoga šumarskog društva za obavljanje tekućih poslova, a posebno na izradi podloge za redovne aktivnosti organa Hrvatskoga šumarskog društva radi realizacije mogućih ciljeva i zadataka naznačenih i u ovom Programu. — Unapređivati, uspostavljati i razvijati suradnju s organizacijama inženjera i tehničara i dr. u zemlji i inozemstvu. PROGRAM RADA ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 150. OBLJETNICE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA I 120. OBLJETNICE ŠUMARSKOG LISTA 1. Pokrovitelj: Predsjednik Republike Hrvatske (zatražiti prijem kod gospodina ministra Ivana Tarnaja, dipl. inž. šumarstva, radi obrazloženja programa i dogovora o obilježvanju ovih obljetnica. Grupa: prf. dr. se. Slavko Matić, prof. dr. se. Branimir Prpić, prof. dr. se. Joso Vukelić, dr. se. Joso Gračan i dipl. inž. šumarstva Josip Dundović. Prof. dr. se. Joso Vukelić, zadužen za prijem kod gospodina ministra). 2. Organizator: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO SUORGANIZATORI: — Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Zagreb — »Hrvatske šume«, Zagreb — Šumarski fakultet, Zagreb — Šumarski institut, Jastrebarsko SPONZORI: — »Exportdrvo«, Zagreb — »Croatiadrvo«, Zagreb — »Drvorijeka«, Rijeka — »Belišće«, Belišće 3. ORGANIZACIJSKI ODBOR: — Ministar Ivan Tarnaj, dipl. inž. šumarstva, predsjednik — Prof. dr. se. Slavko Matić — Prof. dr. se. Branimir Prpić — Prof. dr. se. Mladen Figurić — Prof. dr. se. Joso Vukelić — Akademik Dušan Klepac — Prof. dr. se. Đuro rauš — Dr. se. Joso Gračan — Josip Dundović, dipl. inž. šumarstva Ivan Maričević, dipl. inž. šumarstva — Tomislav Starčević, dipl. inž. šumarstva — Adam Pavlović, dipl. inž. šumarstva — Tomislav Lešković, dipl. inž. šumarstva — Mr. Darko Beuk, dipl. inž. šumarstva — Mr. se. Ivan Pentek, dipl. inž. šumarstva — Božidar Longin, dipl. inž. šumarstva — Mr. se. Ivan Volf, dipl. inž. šumarstva 4. POČASNI ODBOR — svi predsjednici HŠD-a — svi tajnici HŠD-a — svi glavni urednici ŠL — ministri i doministri — akademici — Hrvatsko lovačko društvo — Hrvatsko ekološko društvo — Hrvatsko biološko društvo i drugi 5. MJESTO: ZAGREB (Intercontinental . . .) 6. VRIJEME: JESEN 1996 (Listopad) orjentaciono trajanje 3 dana (15-25. 10. 1996.) 7. TEZE ZA IZRADU PROGRAMA — pismo svim šumarskim društvima i ustanovama (uprave šuma, Institut, Fakultet, drvnoindustrijska poduzeća. — objaviti prvu informaciju u Šumarskom listu, »Hrvatskim šumama«, nakon posjeta gospodinu ministru Tarna- Zaduženi: Matić, Maričević i Gračan Rok: rujan 1994. godine 8. SADRŽAJ.PROGRAMA A. Svečani dio (prvi dan 10 sati Intercontinental, . . .) referati: S. Matić, HŠD, B. Prpić, ŠL Počasni članovi HŠD, nagrade, pravilnici Na križ i oltar domovine: cvijeće Uzvanici: Gosti: Predstavnici: društava, ustanova, poduzeća, sponzora i dr. DOMJENAK: Intercontinental Šumari tamburaši? . . . KAZALIŠTE ili KONCERTNA DVORANA Isti sastav kao u 10 sati Zaduženi za organizaciju svečanog dijela (t. poziv): Matić, Prpić, Figurić, Starčević, Maričević, Gračan B. Stručni dio (drugi dan 9-17 sati) Mjesto: HŠD, Fakultet Trajanje: 1 dan Prije podne: HŠD i ŠL pozivni referati — Razvoj (povijesni) broj referata i tko — Znanost, prilog (projekti i zadaci — rezultati istraživanja) — Obrazovanje — Muzeji — Umjetnost i kultura — Proza — Monografija — Bibliografije — ŠL - svečani broj ili ZBORNIK — Godišnjica Instituta (50 godina) C. TERENSKI DIO (treći dan) — Teza: — Svi sudionici na iste objekte — 2—3 ekskurzije prema interesu (Šumarska, drvna, zajednička, papir i celuloza) — voditelji radi izrade programa Na raspravu šumarskim društvima preko lista »Hrvatske šume«, Gračan zadužen da to objavi nakon što »Program « prihvati Upravni odbor HŠD-a. OSNIVANJE HRVATSKE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI Upravni odbor Hrvatskoga Šumarskog društva prihvatio je inicijativu svojih članova da se organizirano pristupi pripremama za osnivanje HAŠZ-i. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Osnivači će imenovati svoje predstavOrgani HŠD-a neposredno će sudje- osnovala Akademija šumarskih znanonike u inicijativni odbor, koji će obaviti lovati u organiziranju posebnih aktivno- sti. sve pripreme. sti, kako bi se u što kraćem vremenu PRAVILNIK O IZBORU POČASNIH I ZASLUŽNIH ČLANOVA Na osnovi članka 33. Statuta Hrvatskoga Šumarskog društva 99. Skupština ovoga Saveza održana 22. prosinca 1994. godine u Križevcima donosi PRAVILNIK o izboru počasnih i zaslužnih članova Članak 1. Izbor počasnog člana je izuzetno priznanje — počast koja se dodjeljuje kao životno priznanje pojedincima, za uspješno obavljanje stručnih poslova, za izuzetne zasluge, koji su svojim radom pridonijeli razvoju i unapređenju šumarstva, industrije za preradu drva, čovjekovog okoliša, šumarske znanosti i stručnog obrazovanja. Članak 2. Za počasne članove, u smislu članka 1. ovog Pravilnika, mogu biti izabrani: a) osobe bez obzira na školsku spremu i poslove koje obavljaju, ako su svojim radom kao istaknuti kulturni, javni, politički ili društveni djelatnici, ili djelatnici društvenih organa, odnosno kao istaknuti rukovoditelji organizacija i njihovih asocijacija i drugih institucija, doprinijeti razvoju i unapređenju šumarstva i drvne tehnologije; b) inženjeri i tehničari šumarstva i drvne tehnologije: — koji su svojim radom neposredno utjecali na inženjere i tehničare šumarstva i drvne tehnologije i drugih zanimanja na otklanjanju posljedica velikosrpske agresije na Hrvatsku; — koji se uspješno bave znanstvenim i stručnim radom, i inovacijama u oblasti šumarstva i drvne tehnologije. c) inženjeri i tehničari drugih struka koji su uspješnim radom doprinijeli razvoju i unapređenju šumarstva i drvne tehnologije; d) strani državljani koji uživaju međunarodno priznanje za razvoj i unapređenje znanosti, tehnike i tehnologije u oblasti šumarstva i drvne tehnologije ili imaju naročito zasluge za razvijanje prijateljske međunarodne suradnje s Hrvatskim šumarskim društvom. Članak 3. Izbor za zaslužnog člana je posebno priznanje koje se daje članovima orga nizacija HŠD-a, odnosno inženjerima i tehničarima šumarstva i drvne tehnologije koji su se naročito istakli radom u trajanju od najmanje deset godina kao aktivni članovi u jednoj od organizacija HŠD-a i koji su radili na jačanju i afirmaciji svojih organizacija. Članak 4. Za zaslužne članove, u smislu članka 3. ovog Pravilnika, mogu biti izabrani: a) inženjeri i tehničari šumarstva i drvne tehnologije: — koji u organizacijama inženjera i tehničara rade na okupljanju progresivnih snaga i njihovom uključivanju u postupke u izgrađivanju suvremenih proizvodnih i ekonomskih odnosa, — koji imaju priznata stručna i znanstvena djela ili projekte, koji su se svojim stručnim radom istakli u znanstveno istraživačkom radu, školstvu, gospodarskoj izgradnji, proizvodnji, uslužnim djelatnostima ili neprivrednim djelatnostima u oblasti šumarstva i drvne tehnologije, — koji su se kao aktivni članovi svojih organizacija istakli kao društveni radnici i koji su predano, požrtvovno i dragovoljno radili na razvijanju, unapređenju, jačanju i afirmaciji svojih organizacija; b) inženjeri i tehničari drugih struka koji su svojim predanim radom doprinijeli razvoju i unapređenju šumarstva i drvne tehnologije; c) strani državljani, inženjeri i tehničari šumarstva i drvne tehnologije, koji imaju naročite zasluge za razvijanje prijateljske međunarodne suradnje HŠD-a. Članak 5. Prijedlog za počasnog odnosno zaslužnog člana Hrvatskoga Šumarskog društva podnosi Upravni odbor Šumarskog društva — sekcija. Po prijedlozima koji stignu najkasnije jedan mjesec prije održavanja Skupštine, Upravni odbor Hrvatskoga Šumarskog društva mora donijeti odluku. Prijedlog mora biti detaljno obrazložen. Upravni odbor HŠD-a razmatra prijedlog i ako bude prihvaćen s dvotre ćinskom većinom podnosi ga kao svoj na odluku Skupštini. O odbijanju ili usvajanju prijedloga Upravni odbor kojem je podnijet prijedlog, dužan je obavijestiti predlagača. Za počasnog, odnosno zaslužnog člana izabran je onaj kandidat za koga je glasovalo dvije trećine delegacija nazočnih na Skupštini. Forumi jedne organizacije ili pojedinci ne mogu javno predlagati lica za izbor počasnog odnosno zaslužnog člana udruge organizacije. U tijeku rada Skupštine izuzetno može biti podnijet prijedlog za izbor počasnog odnosno zaslužnog člana ako je postignut potpun dogovor i suglasnost svih delegacija. Počasnim, odnosno zaslužnim članovima izdaje se o tome posebna povelja ili diploma. Povelja (diploma) mora sadržavati pored imena dobtnika i datum odluke Skupštine organizacije koja je obavila izbor, kao i naziv organizacije koja je počasnog člana odnosno zaslužnog člana izabrala. Povelje (diplome) počasnog odnosno zaslužnog člana ne razlikuje se po izgledu i obliku., već samo u tome da li se dodjeljuje počasnim ili zaslužnom članu, što je u povelji (diplomi) ispisano krupnim posebnim slovima. Izgled i oblik povelje (diplome) određuje organizacija koja je izdaje, s tim da mora sadržavati znak. Članak 7. Predaja diplome obavlja se na svečan način i tom prilikom se dobitniku dodjeljuje i zlatna značka. Članak 8. Prava počasnog odnosno zaslužnog člana su pored prava redovnog člana još i slijedeća: — da prisustvuju kao gosti ako nemaju svojstvo delegata redovnim skupštinama i svim stručnim i drugim skupovima: kongresima, savjetovanjima, seminarima i slično koje organizira organizacija koja ga je izabrala bez plaćanja kotizacije ili druge naknade; - da sve publikacije i materijale koje objavljuje organizacija koja ga je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 57 <-- 57 --> PDF |
izabrala dobivaju besplatno; — da obvezno budu pozivani na svečane skupove i priredbe koje organizira organizacija koja ga je izabrala. Članak 9. Zvanje počasnog ili zaslužnog člana gubi se na OSNOVI PRESUDE SUDA ČASTI. Zvanje počasnog ili zaslužnog člana prestaje ako je takav član osuđen od redovnog suda za krivično djelo. U slučaju prestanka zvanja počasnog ili zaslužnog člana iz prethodnih stavaka zatražit će se vraćanje povelje (diplome). Članak 10. Ovaj Pravilnik donijela je 99. Skupština Hrvatskoga Šumarskog društva održana 22. prosinca 1994. g. u Križevcima. Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se od dana donošenja. Križevci, 22. prosinca 1994. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 58 <-- 58 --> PDF |
´"US1? "/Sr" ^7 n >1^ t. 7! GO )´?´ « *ffcwMf l?´l<*1^3 I/" f ´ ´ I«.´ RV; * |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Prevtšnja odluka kojom grof Goluchowski, predsjednik Carskog-kraljevskog ministarstva unutarnjih posala iz Beča obavještava bana Coroninia daje dopušteno ustrojenje gospodarsko-Sumarskog učilišta i ratamice u Križevcu. IZ1401759. Njegovo Carsko-kraljevsko Apo stolsko Veličanstvo je s previšnjom Odlukom od 12. travnja tekuće godine, prema prijedlogu cjelovitih odredbi koje su dogovorene s Vašom ekscelencijom, prilog pod 1.110., za podizanje gospodarskog i šumarskog učilišta u vezi s ratar nicom u Križevcu, u Hrvatskoj, iz voljevalo odobriti i najmilostivije dozvoliti, da se Hrvatska zemaljska, konkurencijalna i komercijalna zaklada, na način kao što je to zatraženo priloženim brojčano dokumentiranim glavnim prijedlogom, kao ovdje pod 2.14., može obavezati da snosi troškove prvog podizanja i uređenja kao i novih troškova upravljanja i održavanja (ove škole). Njegovom Gospodstvu Carsko-kraljevskom Banu Hrvatske i Slavonije Feldmaršahi Lajtnantu Ekscelenciji Grofu Coronini Coronberg ^y/7l& A´#/4. A>ens. C ylM*JćS&int* ,»«.... /J>, s.... (Ppt^u /.,. ,y* r,^. r/». s,„ ytyi, -J*,-//1 .0. -v f> T» /v*r* ^-^*-iC´ — * s,*,. v#/.„S.„< jf^.y^^.^^^6. f/f" ~#*jr s*. ARHIV HRVATSKE ZAGREB |