DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 23     <-- 23 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION
UDK 630* 18.581.5 : 111.88 Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356


ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA
NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA*


FOREST CLIMATE AND PHYTOMASS OF THE GROUND


LAYER IN ONE PART OF THE SAMOBOR MOUNTAINS


Juraj MEDVEDOVIĆ**


SAŽETAK: Na Samoborskom gorju, u predjelu »Tepec«, u šumi hrasta
kitnjaka s crnim grabom (Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938) i u šumi
bukve s crnim grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber 1968) provedena
su mikroklimatska i florna istraživanja.


Mjerenjem je utvrđeno da su temperature zraka u jutarnjim satima u
kitnjakovoj šumi za 2,6°C, a u bukovoj za 0,9°C više nego u gradu Samoboru.
U podnevnim satima temperatura je u šumi niža za 1,3, odnosno 2,8°C, u
večernjim satima također niža, za 0,9 ili 0,TC. Vrijednosti drugih mikroklimatskih
elemenata također su bitno različite i prema iznosima i prema dinamici
njihovih promjena.


Florni sastav istraživan je na profilima, a na svakih 10 m udaljenosti unutar
profila postavljeni su fitocenološki uzorci veličine 1 m2, za utvrđivanje biljne
mase nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom sloju šume. Na profilima koji
su prikazani na karti mjerila 1:5000 (karta br. 1) nađeno je, evidentirano i
prebrojano u kitnjakovoj šumi 53, a u bukovoj 27 biljnih vrsta. Na 1 m2
ima prosječno 45,6 komada biljaka u kitnjakovoj, a 15,7 biljaka u bukovoj
šumi. Masa biljaka u svježem stanju, u kitnjakovoj šumi je 218,52 g/m2, u
bukovoj je 45,64 g/m2. Osušena masa je 50,23 odnosno 36,40 g/m2, a u
bukovoj je 10,40, odnosno 7,73 g/m2


Rezultati mjerenja imaju primjenu u istraživanju klime i njenog utjecaja
na šumsku vegetaciju, te biljne mase u pojedinim šumskim zajednicama.
Ključne riječi: mikroklima, fitomasa, šumska zajednica.


UVOD I CILJ, TE SVRHA ISTRAŽIVANJA
Introduction, objectives and purpose of the research


U šumama Samoborskog gorja, u predjelu »Tepec«, travnja 1994. godine. Za istraživanja su izabrane dvije
koji se nalazi zapadno od grada Samobora na udalješumske
zajednice koje se nalaze na dolomitnom supsnosti
samo 1,5 km od njegovog središta, provedeno tratu, koji je karakterističan za Samoborsko gorje, a
je kartiranje šumskih zajednica, te istraživanje mikro-to su: šuma hrasta kitnjaka s crnim grabom (Quercoklime,
flornog sastava i biljne mase nadzemnih dijelova Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938.) i šuma bukve s
biljaka u prizemnom sloju šumske vegetacije. Kartiracrnim
grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber
nje je provedeno u mjerilu 1:5000 tijekom mjeseca 1968.). Hrastove šume nalaze se na zaravnima i grebetravnja,
a ostala istraživanja u vremenu od 21.-29. nima nadmorskih visina između 225 i 380 m, sklop


* Referat je održan na 23. Simpoziju Istočnoalpsko-dinarskog
društva za proučavanje vegetacije, u Zagrebu, 3-7. srpnja 1994.
Rukopis je predan u prosincu 1994. godine za objavu na engleskom
jeziku u časopisu Acta Botanica Croatica, 1995.
** Dr. Juraj Medvedović, Šumarski institut Jastrebarsko.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 24     <-- 24 -->        PDF

J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12. CXVIII (1994). 349-356
krošanja je potpun, starost sastojina je 95 godina, ske i opće klime; 3. Florni sastav šumskih zajednica;
drvna masa je 258 m3/ha, visina stabala je 22 m. Bu4.
Fitomasu nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom
kove šume su na strmim stranama različitih ekspozicija, sloju šume.
na visinama od 225—350 m, potpunog su sklopa, 92


Svrha istraživanja je utvrđivanje mikroklimatskog


godine starosti, imaju 216 m3/ha, stabla su 26 m visine.


režima pojedinih šumskih zajednica, zatim povoljnosti
Cilj istraživanja bio je utvrditi 1: Mikroklimatske klime za šumsku vegetaciju, te utjecaja klime na florni
osobitosti šuma na dolomitu; 2. Razliku između šum-sastav u različitim predjelima Hrvatske.


DOSADAŠNJA FLORNA, VEGETACIJSKA I EKOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
NA SAMOBORSKOM GORJU
The so far accomplished research on the flora, vegetation and environment of the Samobor mts


Prva sistematska istraživanja flore Samoborskog Provedena su istraživanja odnosa klime i vegetacije
gorja proveo je i objavio L. Rossi 1924. (Sugar (Bertović 1975.) i utvrđivanje pluviotermičkih in1972.),
a početna istraživanja proveli su J. K. Schlos-deksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju Hrvatske
ser i Lj. Vukotinović još 1857. godine. Cjelokupni (Medvedović 1992.).
biljni svijet Samoborskog gorja obradio je J. Šugar.
Pronašao je i determinirao 890 biljnih vrsta livadne i Mikroklima u šumama Samoborskog gorja nije isšumske
vegetacije, te oko 35 biljnih zajednica. traživana do 1994. godine, ali je istraživana na susjed


nom gorju, na Medvednici (Medvedović 1991.) i


U Vegetacijskoj karti Hrvatske (više autora, koor


na Macelj gori (Cindrić 1972.).


dinator J. Šugar) prikazana je rasprostranjenost biljnih
zajednica u mjerilu 1:50000.


Rezultati istraživanja tipova tala prikazani su na
Šumarski institut, Jastrebarsko proveo je kartiranje Osnovnoj pedološkoj karti Hrvatske, u mjerilu
šumskih zajednica u svrhu utvrđivanja ekološko-gospo-1:50000, list »Samobor« i u Tumaču karte (Kalinić,
darskih tipova šuma (Pelcer, Medvedović, Lin-Kovačević, Pavelić, Stepančić, Stritar,
dić, 1973.). Radman, Mayer 1969.). Detaljan opis tala SamoRezultati
svih dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj, borskog gorja prikazali su autori B. Mayer i B. Vrbek
pa tako i na Samoborskom gorju, prikazani su u mona
istom Simpoziju (Istočnoalpsko-dinarskog društva)
nografiji ŠUME U HRVATSKOJ (gl. ur. Rauš , u referatu pod naslovom »Struktura zemljišnog po1992.)
u poglavlju »Biljni svijet hrvatskih šuma« i na krova na dolomitima Samoborskog i Žumberačkog
Karti šumskih zajednica, u mjerilu 1:500000. gorja«.


METODA RADA
Work method


Istraživanje i kartiranje šumskih zajednica proveMikroklima
je mjerena simultano na dva mjesta
deno je prema načelima škole za proučavanje vegeta(
označena na karti) uz primjenu mjerne tehnike »Lamcije
Zurich-Montpellier (Rauš 1987.), a rasprostranjebrecht
« i »Rossel« Messtehnick A21 Dresden, te tehnost
zajednica prikazana je na karti jednog dijela Sanike
izrađene prema osobnom projektu »Termograf
moborskog gorja (predjel Tepec), u mjerilu 1:5000 JMT-90« (Medvedovi ć 1992.). Svakodnevno je pro(
karta 1). Prikazane su četiri šumske zajednice, dva vedena rektifikacija termo i hidrografa pomoću Asprofila
i dva mjesta mikroklimatskih postaja. sman-ovog aspiracionog psihometra, prema normama


Masa nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom sloju državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu. Mješumske
vegetacije utvrđena je metodom fitocenoloških renje je započelo tako, da je prvo pomoću psihometra
uzoraka veličine 1 m2 prema D. Rauš-u (Medvedotočno
očitano stanje suhog i mokrog termometra (s
vić 1991.). Na profilu u šumi bukve s crnim grabom točnošću od jedne desetinke stupnja), a onda su na
{Ostryo-Fagetum sylvaticae) postavljeno je 16 uzoraka, autografskim instrumentima pisači postavljeni na
i u šumi hrasta kitnjaka s crnim grabom (Querco-stvarni i točni položaj. Vlažnost zraka utvrđena je na
Ostryetum carpinifoliae) 18 uzoraka, ukupno 34 uzortemelju
razlike suhog i mokrog termometra te tablica
ka. Na profilima su postavljeni fitocenološki uzorci na koje koristi Meteorološki zavod. Temperatura tla je
svakih 10 m udaljenosti, i unutar uzoraka su sve biljke prvo izmjerena geotermometrima, zatim je pisač podeterminirane,
prebrojene, i utvrđena im je masa u stavljen na točan iznos, i termografi su uloženi u tlo.
svježem i osušenom stanju. Slijedećeg dana je ponovno temperatura izmjerena




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 25     <-- 25 -->        PDF

J. Mcdvcdović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVII1 (1994), 349-356
KARTA ŠUMSKIH ZAJEDNICA
JEDNOG DIJELA SAMOBORSKOG GORJA


MAP OF FOREST ASSOZIATIONS OF ONE PART OF THE SAMOBOR MOUNTS


V Ostryo - Fagetum
sylvaticae Wraber 1968
Querco - Ostryetum -0-»Profili
carpinifoliae Ht. 1938 Profile
Querco - Castanetum Mikroklimatske
sativaeHt. 1938
Epimedio - Carpinetum
betuli Borh. 1963 M = 1 :5.000
M postaje
Micro-climatic
station




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 26     <-- 26 -->        PDF

J. Mecivcdovie: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356
geotermometrima i povjerena točnost autografskog zaza
sada navode samo kao informacija, a u buduće će
pisa. U slučaju razlike u zapisu, autogram se korigira se koristiti za utvrđivanje fiziološke aktivnosti šumskog
na temelju očitanih stanja na početku i završetku mjedrveća.
renja. Osim mjerenja vrijednosti mikroklimatskih elePodaci
o općoj klimi izmjereni na klimatskoj postaji
menata prema međunarodnim standardima, mjerena Samobor dobiveni su od hidrometeorološke službe u
je i temperatura debla (hrasta i bukve). Ti podaci se Zagrebu.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA
Research results and discussion


Mjerenjem klime u šumi i klime u gradu (Samoboru)
utvrđeno je, da postoji znatna razlika u vrijednosti
klimatskih elemenata šumskog i vanšumskog prostora.
To smo znali i ranije, ali bilo je važno utvrditi kolike
su te razlike. Prilikom opisa životnih prilika neke gospodarske
jedinice uglavnom koristimo podatke najbliže
meteorološke postaje (u gradu) što je dobro ako
nemamo podataka za šumu, jer je to jedna opća, globalna
informacija. Ali, kada ćemo trajnim mjerenjem
u različitim šumskim zajednicama, u različitim visinskim
pojasevima izmjeriti klimu u šumi, imati ćemo


točne vrijednosti klimatskih elemenata, a one su glavni
parametar u poznavanju životnih prilika. Moći ćemo
utvrditi i korelacijske odnose između klime u šumi i
izvan šume.


Temperatura zraka u šumi hrasta kitnjaka sa crnim
grabom (Querco Ostryetum) u jutarnjim je satima bila
za 2,6°C viša nego u Samoboru (14,7°C, odnosno
12,1°C, tablica br. 1). U šumi bukve s crnim grabom
također je bila viša nego u Samoboru, ali za 0,9°C.
U popodnevnim satima je u šumi niža za 1,3 odnosno
2,8CC, u večernjim satima također za 0,9 ili 0,7°C. To


Srednje temperature u šumama Samoborskog gorja i na Meteorološkoj postaji Samobor
ra razdoblje od 21. do 29. travnja 1994. godine


Mean remperatures in the forests of the Samobor mountains and in the Samobor
Meteorological station for the period of april 21 st -- 20 th 1994. Tablica 1


Mjerna postaja


Meas. station
Meas. Hight/Depth
cm


Querco-Ostryetum
130
0
-30
Ostryo-Faaetum
130
0
-30
Samobor
200


Temp eratur e C
Tem p erature s C
Zraka Debla Tla Zraka Debla Tla Zraka Debla Tla
Air Stem Soil Air Stem Soil Air Stem Siol
Termini mjerenja sati
Dates, hours of measurements
Ekstremi
Extreme
7 14 21 7 14 21 7 14 21 minimum maximum
14,7 17,9 13,1 12,9 16,4 16,8 ---7,1 11,8 -18,6 17,3 -
---
11,4
16,8 15,6 --9,3 --17,7
---
9,9
12,7 12,7 --9,2 --13,0
13,0
-
16,4-
13,3
9,3-
13,6
12,8

8,2

14,6

13,5
5,4
-
8,6
-

6,1
17,2
-
14,9
-

15,5
---
6,4
10,1 10,0 --5,8 --10,9


12,1 19,2 14,0 --


nas upućuje ne samo na razlike u iznosima, već i na
različitu dinamiku promjena temperatura.


Noćne temperature brže padaju u gradu nego u
šumi (ne postoji u tablici, već u autografskom zapisu)
i time je i noćna dinamika različita, jer je šuma toplinski
inertan i izoliran sustav, a grad je »otvoren« prema
gore. Osim toga u šumi se oslobađa energija razgradnjom
organske materije.


Temperatura debla hrasta kitnjaka viša je za 2,8
do 4,0°C od debla bukve. To ne proizlazi samo iz
svojstava vrsta i iz različitih ekspozicija već i iz razli


---8,2 --20,5 -


čitih vitalnosti. To nije utvrđeno na Samoborskom
gorju (radi malog broja uzoraka), već u drugim područjima,
u različitim šumskim zajednicama. Prema dosad
obrađenim podacima mjerenja u kitnjakovim i jelovim
šumama Medvednice izgleda da kod stabala dobre
vitalnosti temperatura debla je više ovisna o temperaturi
tla, a manje zraka, a kod stabala manje vitalnosti
temperatura zraka više utječe na temperaturu
debla.


Vjerojatno će se uskoro na temelju temperaturnih
vrijednosti na relaciji zrak—deblo—tlo moći odrediti




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 27     <-- 27 -->        PDF

J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXV1II (1994), 349-356
Srednje vrijednosti relativne vlažnosti zraka, isparavanja i jačine vjetra u šumama Samoborskog gorja
i na Meteorološkoj postaji Samobor, razdoblje 21. — 29. travanj 1994. godine


Mean values of the relative air humidity, water evaporation and wind power in the forests
of the Samobor mts. and at the Meteorological station of Samobor for the period april 21-29 1994


Mjerna postaja
Visina mjerenja
Meas. station
Meas. height
130 cm


Querco-Ostryet.
Ostry-Fagetum
Samobor


Tablica 2


Vlažnost zraka % Isparavanja cm3 Jačina vjetra m/sek
Air humidity % Evaporation cm3 Wind, speed m/sec


Termini mjerenja, sati Ekstremi Ukupno u Ekstremi Termini mjerenja, sati
Dates, hours of meas. Extreme 24 sata Extreme Dates, hours of meas.
Total
7 14 21 minimum maximum 24 Hours minimum maximum 7 14 21


82 59 74 38 96 1,6 0,3 2,5 0 0 0


89 68 78 49 98 1,1 -0,6 1,8 0 1 0


71 52 69 37 91


vitalnost stabla i prije pojave vanjskih znakova, a to
su promjena boje i osipanje lišća ili iglica. Na Samoborskom
gorju se istraživanja nastavljaju i ona će biti
doprinos, a vjerojatno i potvrda rezultata dobivenih
na drugim objektima.


Temperature tla na površini su više u kitnjakovoj
šumi za 2,1 do 3,2°C nego u bukovoj, a u dubini od
30 cm, razlike su 2,6 do 3,5°C. Za sada se ne može
razlučiti utjecaj ekspozicije terena i mikrobiološke aktivnosti.
Oni idu paralelno, ali ne znamo dinamiku
nastanka i gubitka energije pretvorbom organske u
mineralnu materiju.


Ekstremne vrijednosti svih triju medija (zrak, deblo,
tlo) imaju ista obilježja kao i srednje vrijednosti.
Drukčije bi bilo da je duže razdoblje motrenja (jedna
ili više godina), a i to će se utvrditi daljnjim mjerenjima.


Relativna vlažnost zraka u svim terminima mjerenja
i prema ekstremnim vrijednostima je namjanja u gradu
(Samoboru) veća je u kitnjakovoj i najveća u bukovoj
šumi.


Jačina vjetra nije imala utjecaj na zbivanja u šumskim
sastojinama, jer je prevladavalo razdoblje »tišine
«.


Kada je bila mjerena mikroklima u mjesecu travnju
ove godine, nije se znalo da će u ljetnim i jesenskim
mjesecima prevladavati dugotrajne vrućine. Zato su
podaci iz travnja vrijedan doprinos ne samo poznavanju
mikroklime različitih šumskih staništa, već i osobitosti
klime, kao i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju.


Florni sastav prizemnog sloja šumske vegetacije istražen
je na dva profila, u iste dvije šumske zajednice
kao i mikroklima (karta br. 1).


Na vegetacijskim profilima u kitnjakovoj i u bukovoj
šumi izvršeno je fitocenološko snimanje brojnosti
i pokrovnosti, te združenosti biljaka u prizemnom sloju,
a snimke su prikazane u tablici br. 3. Na istim
profilima su položeni fitocenološki uzorci veličine 1
m2, na kojima su sve biljke determinirane, prebrojene,


1 2 1


Ekstremi


Extreme


minimum maximum


0 0
0 1
0 2


osušene na zraku pa izvagane te osušene u laboratoriju
na temperaturi od 105°C i ponovno izvagane. Rezultati
su prikazani također u tablici br. 3. U šumi hrasta
kitnjaka s crnim grabom je na profilu nađeno 53 različite
biljne vrste, a na temelju 18 uzoraka utvrđeno
je da prosječno po kvadratnom metru ima 45,6 komada
biljaka (uključivo i pomladak šumskog drveća), da je
njihova masa nadzemnih dijelova u svježem stanju
218,52 grama na 1 m2, a masa osušena na zraku 50,23
grama, te masa osušena u laboratoriju na temperaturi
od 105°C je 36,40 grama. U bukovoj šumi je na profilima
nađeno 27 biljnih vrsta, na temelju 16 uzoraka
je utvrđeno da ima 15,7 komada biljaka na 1 m2, da
je svježa masa 45,64 grama, a osušena 10,40, odnosno
7,73 g/m2. Odnos broja biljnih vrsta u kitnjakovoj i
bukovoj šumi je 2:1, komada na kvadratnom metru
je 2:1, a odnos mase je 4,79:1 u svježem stanju, 4,83:1
u zrakosuhom i 4,71:1 u stanju osušenom na 105°C.


Iz ovog se zaključuje da je višestruko veće obilje
biljaka u prizemnom sloju kitnjakove nego bukove
šume.


Za sada se navedene veličine ne mogu preračunati
na jedan hektar površine radi premalog broja uzoraka,
ali u daljnjim istraživanjima će se stalno povećavati
broj uzoraka. Na istim uzorcima će se (kao i na novim)
trajno provoditi brojanje i vaganje biljnog materijala
uz istovremeno praćenje mikroklime, i time će se istraživati
utjecaj klime na vegetaciju. Dobiveni rezultati


o brojnosti i masi biljaka mogu osim za ekološka,
dobro poslužiti i za druga istraživanja, kao što su npr.
istraživanja prehrambenih potencijala za divljač u različitim
šumskim zajednicama, odnosno tipovima šuma.
Radi usporedbe navodimo, da je u šumama hrasta
lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum
roboris Rauš 1969) nađeno 109 različitih biljnih vrsta,
a broj jedinki svih vrsta u prizemnom sloju šume je
pros ečno 1,977.875,6 kom./ha. Svježa biljna masa je
847,02 kg/ha, a osušena 234,62, odnosno 155,38 kg/ha.
Ovi podai su srednje vrijednosti kroz cijelu godinu, a
izmjereni su tijekom 1992. i 1993. godine (Medvedović
1994).


ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 28     <-- 28 -->        PDF

J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356
Fitocenološke snimke prizemnog rašća na profilima, te brojnost biljaka
i masa na uzorcima


Phvtocoenological survey of the ground-layer on profiles,
number of plants and phytomass in samples


Srednji broj


Vrijednost


biljaka na


procjene na


uzorku, kom.


profilima
Profile


Mean number


Naziv vrste of plants in


evaluation


Species samples, pes.


Quer.-Ostr.-Quer.-Ostr.-
Ostr. Fag. Ostr. Fag.


Hellebours niger L. 2,3 1,1 2,3 0,3
Convallaria majalis L. 2,3 6,2
Fraxinus ornus L. 2,2 2,0
Viburnum lanterna L. 2,2 1,4
Anemone hepatica L. 1,1 1,2 1,8 0,6
Cyclamen europaeum Mill. 1,1 + 1,6 0,1


Epimedium alpinum L. 1,1 1,2 4,7 2,7
Aposeris phoetida Less. 1,1 1,3
Acer obtusatum W. K. 1,1 + 0,7 0,1
Erica herbacea L. + .2 0,4
Ostrya carpinifolia Scop. + .2 0,7
Carex sylvatica Huds. + .2 + .1 0,3 0,4
Car ex flacca Scop. + .2 0,6
Polystichum lonshitis Roth + .2 0,2
Veronica officinalis L. + 0,1


Euonymus lati folia Mill. + 0,3
Gentiana asclepiadea L. + 0,2
Gentiana cruciata L. + 0,1
Polygonatum verticillatum L. + 0,7
Sorbus aria Cr. + + 0,1 0,1


Sorbus torminalis Cr. + 0,3
Phyteuma spicatum L. + 0,9
Laserpitium siler L. + 0,4
Geranium phaeum + 0,6
Thalictrum aquilegifolium L. + 0,1
Serratula tinctoria L. + 0,3
Ilex aquifolium L. + 0,2
Quercus petraea Leibl. + 0,3
Acer pseudoplatanus L. + 1,8
Tamus communis L. + + 1,0 0,4
Lonicera caprifolium L. + + 5,1 0,3
Acer platanoides L. + 0,2
Lilium martagon L. + 0,1
Primula officinalis Huds. + + 0,1 0,1
Clematis vitalba L. + 0,5
Vincetoxicum hirundinaria M. + + 1,9 o;i
Rosa sp. L. + 0,8
Hedera helix L. + 0,6
Cornua mas L. + 0,1
Lygustrum vulgare L. + 0,3
Crataegus oxy. et. mon. L. Jacq. + 0,5
Daphne laureola L. + 0,1
Daphne mezereum L. + 0,2
Prunus avium L. + 0,1
Galium sylvaticum L. + 0,9
Castanea sativa Mill. + 0,2
Fagus sylvatica L. + + 0,5 0,7
Cardamine enephyllos Cr. 1,2 2,5
Cardamine bulbifera Cr. 1,2 1,7
Mercurialis perennis L. + 1,2 0,7 1,7
Omphalodes verna Mch. 1,1 1,3
Asarum europaeum L. 1,1 0,6
Lamium orvala L. + 0,3
Glechoma hirsuta W. K. + 0,1
Geum urbanum L. + 0,1
Euphorbia amygdaloides 1. + 0,3
K;c;a S/J. L. + + 0,3 0,1
Lathyrus niger Bernh. + + 0,4 0,1
Ruscus hypoglossum L. + + 0,2 0,1
Asperula odorata L. + 0,7
Polytrichum attenuatum + .2 + .1 oji 0,1
Leucobryum glaucum + .2 + .1 0,1 5,03


Svježa
Fresh


20,51
5,15
2,13
8,06
2,70
0,93
1,75
2,14
6,77
4,00
7,26
2,41
4,40
3,36
7,53
4,13
6,61
5,17
7,18
7,07
6,26
6,54
13,97
10,25
15,62
6,16
13,02
6,65
5,13
2,25
1,74
5,04
17,20
4,75
2,17


3,14
5,21
1,97
3,11
3,42
3,94
4,36
3,73
5,75
1,37
11,19
6,38
3,56
3,00
1,15
0,59
0,83
6,02
1,09
2,41
3,58
2,93
1,70
13,12
0,69
8,10
0,50


Tablica 3


Masa jedinke, grama
Weight of plants


Osušena
Dried


na zraku


na 105°C


air


3,45 1,44
0,69 0,29
1,06 0,89
3,27 2,63
0,58 0,50
0,26 0,20
0,12 0,11
0,93 0,70
2,30 2,01
1,64 1,51
2,99 2,62
0,47 0,36
1,39 1,27
1,03 0,94
0,89 0,79
0,32 0,27
0,86 0,73
1,02 0,88
0,72 0,60
2,90 2,58
2,73 2,51
1,05 0,93
1,24 1,09
1,97 1,78
3,40 3,01
0,93 0,87
4,21 3,73
1,93 1,46
1,06 0,93
0,26 0,24
0,51 0,40
1,11 1,02
3,07 2,90
0,93 0,86
0,38 0,33
i;o7 o;78
1,98 1,78
0,83 0,80
1,03 0,81
2,16 1,83
1,62 1,03
1,93 1,80
1,12 0,96
2,63 1,95
0,27 0,24
4,33 2,07
2,05 1,70
1,02 0,83
0,61 0,47
0,42 0,29
0,08 0,04
0,07 0,05


1,11 0,95
0,25 0,20
0,67 0,60
1,09 0,76
0,78 0,73
0,45 0,42
4,29 2,17
0,19 0,10
1,22 0,35
0,28 0,28




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 29     <-- 29 -->        PDF

J. Medvedović: ŠUMSKA KUMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVI1I (1994), 349-356
ZAKLJUČCI
Conclusions


Na temelju mjerenja vrijednosti mikroklimatskih sima izmjerenim u šumi i izmjerenih na klimatskoj
elemenata i fitomase nadzemnih dijelova biljaka u pripostaji
u gradu Samoboru. 2. u kitnjakovoj šumi je
zemnom sloju šume, u šumi kitnjaka s crnim grabom brojnost biljaka i njihova masa višestruko veća od
i bukve s crnim grabom, u predjelu »Tepec« u Samobrojnosti
i mase u bukovoj šumi. Odnos između svježe
borskom gorju, zaključuje se: 1. Mikroklima u šumi mase i osušene na zraku i na 105°C je bitno različit.
kitnjaka i u šumi bukve bitno je različita i prema Rezultati mjerenja imaju primjenu u istraživanju
vrijednostima i prema dinamici promjena vrijednosti klime i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju, te biljne
mikroklimatskih elemenata. Bitna je razlika i u iznomase
u pojedinim šumskim zajednicama.


LITERATURA
Literature


Bertović, S., (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i Medvedović, (1994): Prehrambeni potencijali za divljač u
vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica VII, Zagreb. šumama hrasta lužnjaka i graba sjeverne Hrvatske.
»Radovi«, VOl. 29, Br. 1, 123-136, Šumarski insti


Cindrić, Ž., (1972): Komparativna mikroklimatska istraži


tut, Jastrebarsko, Zagreb.


vanja u šumskim fitocenozama na području Macelja
(manuskript), Zagreb, Šumarski institut, Jastrebar-Pelcer, Medvedović, J., Lindić, V., (1973): Karta sko.


šumskih zajednica Hrvatske, mjerilo 1:100000, list


Kalinić, M., Kovačević, P., Pavlić, V., Stepančić, »Samobor«. Arhiva Šumarskog instituta, JastrebarP.,
Stritar, A., Radman, B., Mayer, B., (1969): sko.
Osnovna pedološka karta Hrvatske, list »Samobor«


Rauš, D.,(1987): Šumarska fitocenologija. Udžbenik. Šu


2. Vojnogeografski institut, Beograd.
marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Medvedović, J., (1991): Sinekologija zajednica obične jele


(Abies alba Mill.) u sjevernoj Hrvatskoj i floristički Rauš, Trinajstić, I., Vukelić, J., Medvedović, J.,
parametri važni za gospodarenje bukovo-jelovim šu(
1992): Biljni svijet Hrvatskih šuma. U monografiji
mama. »Šumarski list« Br. 6—9, 303—316, Zagreb. »Šume u Hrvatskoj«, gl. ur. Rauš, D. Grafički zavod


Medvedović, J., (1992): Novi mjerni instrument »termo-Hrvatske, 33-78, Zagreb.
graf JMT - 90« za mikroklimatska istraživanja u


šumarstvu. »Šumarski list« Br. 1—2, 41—56, Zagreb. Šugar, I., (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska
dizertacija obranjena na Prirodoslovno-matema


Medvedović, J., (1992): Pluviotermički indeksi povoljnosti


tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


klime za šumsku vegetaciju »Radovi« Vol. 27, Br.
1, 77—89, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb. Trinajstić, I., Rauš, D., Vukelić, J., Medvedović,


Medvedović, J., (1992): Karta pluviotermičkih indeksa J., (1992): Vegetacijska karta šumskih zajednica Hrpovoljnosti
klime za šumsku vegetaciju Hrvatske. vatske. U monografiji »Šume u Hrvatskoj« gl. ur.
»Radovi« Vol. 27. Br. 1, 90, Šumarski institut, JastreRauš
D. Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«,
barsko, Zagreb. 79-80, Zagreb.


SUMMARY: Microclimatic and floral research was carried out in the
mountain range of Samoborsko Gorje, the area called »Tepec«, in a forest
of the sessile-flowered oak with black hornbeam (Querco-Ostryetum carpinifoliae
Ht. 1938), and in a forest of beech with black hornbeam (Ostryo-Fagetum
sylvaticae Wraber 1968).


The measurements have shown, that, compared to the morning temperatures
in the city of Samobor, those in the sessileflowered forest were by 2.6°C
higher, and in the beech forest by 0.9°C. The midday temperatures were
lower by 1.3°C and 2.8°C resp., and the evening values were also lower by
0.9°C and 0.TC respectively. Other values of the microclimate were also
considerably different, both according to the figures and the dynamics of their
changing.


Besides the standard measurements of the microclimatic values, the temperature
of the forest tree trunks was also measured. For now it is not quite
certain what the obtained data mean, though the ones from other research
objects indicate, that the trunk temperature of vital trees rather depends on
the soil temperature, while the temperature of the air has a stronger impact
upon the less vital trees. If this discovery is confirmed with a greater number




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 30     <-- 30 -->        PDF

J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994). 349-356
of samples, by means of the air-trunk-soil relation, it will be possible in the
future to establish the vitality of trees, i. e. the activity of the conducting system
and photosynthesis. The data from Samoborsko Gorje will then also be used.


The floral composition was investigated on the profiles; at a distance of
10 m within the profile, 1 m2-phytocenological samples were lain for determination
of the plant mass of the low-growth layer above ground. On the
profiles shown on the map, scale 1:5000 (Map 1), there were recorded and
counted 53 plant species, 27 in the beech forest. Upon 1 m2 are there are
round 45.6 plant pieces, 15.7 in the beech forest. The fresh plant mass weighed
215,82 glm in the oak forest, 45,64 glm2 in the beech forest. Dried mass
was 50.23 and 36.40 glm2 respectively; in the beech forest it was 10.40 and


7.73 glm2 resp.
The proportion of the plant species in the oak and beech forest was 2:1;
there were 2.9:1 pieces on one square metre; the proportion of the mass is


4.79:1 in fresh state, 4.83:1 in air-dried state, and 4.71:1 in the state after
being dried at 105°C. The conclusion is, that the plant mass of the crop
plants in the low-growth layer of the sessile-flowered oak several times bigger
than the mass in the beech forest. This is due to the heliophile properties of
the oak forests, and the schiophile properties of the beech forests. It was
important to establish how big these differences are. Due to the small number
of the samples (34), it is impossible to determine the mass on the hectare.
In further research this number will increase.
The results of the measurements will be used in the research on the difference
between the general climate and the forest microclimate. They will also be
applied to the research on the impact of the climate on forest vegetation and
vitality. The information on the number and mass of the crop plants may be
useful in determining the food potentials for the wild animals in particular
forest associations.


Key words: microclimate, phytomass, forest association