DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 23 <-- 23 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 18.581.5 : 111.88 Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356 ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA* FOREST CLIMATE AND PHYTOMASS OF THE GROUND LAYER IN ONE PART OF THE SAMOBOR MOUNTAINS Juraj MEDVEDOVIĆ** SAŽETAK: Na Samoborskom gorju, u predjelu »Tepec«, u šumi hrasta kitnjaka s crnim grabom (Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938) i u šumi bukve s crnim grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber 1968) provedena su mikroklimatska i florna istraživanja. Mjerenjem je utvrđeno da su temperature zraka u jutarnjim satima u kitnjakovoj šumi za 2,6°C, a u bukovoj za 0,9°C više nego u gradu Samoboru. U podnevnim satima temperatura je u šumi niža za 1,3, odnosno 2,8°C, u večernjim satima također niža, za 0,9 ili 0,TC. Vrijednosti drugih mikroklimatskih elemenata također su bitno različite i prema iznosima i prema dinamici njihovih promjena. Florni sastav istraživan je na profilima, a na svakih 10 m udaljenosti unutar profila postavljeni su fitocenološki uzorci veličine 1 m2, za utvrđivanje biljne mase nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom sloju šume. Na profilima koji su prikazani na karti mjerila 1:5000 (karta br. 1) nađeno je, evidentirano i prebrojano u kitnjakovoj šumi 53, a u bukovoj 27 biljnih vrsta. Na 1 m2 ima prosječno 45,6 komada biljaka u kitnjakovoj, a 15,7 biljaka u bukovoj šumi. Masa biljaka u svježem stanju, u kitnjakovoj šumi je 218,52 g/m2, u bukovoj je 45,64 g/m2. Osušena masa je 50,23 odnosno 36,40 g/m2, a u bukovoj je 10,40, odnosno 7,73 g/m2 Rezultati mjerenja imaju primjenu u istraživanju klime i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju, te biljne mase u pojedinim šumskim zajednicama. Ključne riječi: mikroklima, fitomasa, šumska zajednica. UVOD I CILJ, TE SVRHA ISTRAŽIVANJA Introduction, objectives and purpose of the research U šumama Samoborskog gorja, u predjelu »Tepec«, travnja 1994. godine. Za istraživanja su izabrane dvije koji se nalazi zapadno od grada Samobora na udalješumske zajednice koje se nalaze na dolomitnom supsnosti samo 1,5 km od njegovog središta, provedeno tratu, koji je karakterističan za Samoborsko gorje, a je kartiranje šumskih zajednica, te istraživanje mikro-to su: šuma hrasta kitnjaka s crnim grabom (Quercoklime, flornog sastava i biljne mase nadzemnih dijelova Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938.) i šuma bukve s biljaka u prizemnom sloju šumske vegetacije. Kartiracrnim grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber nje je provedeno u mjerilu 1:5000 tijekom mjeseca 1968.). Hrastove šume nalaze se na zaravnima i grebetravnja, a ostala istraživanja u vremenu od 21.-29. nima nadmorskih visina između 225 i 380 m, sklop * Referat je održan na 23. Simpoziju Istočnoalpsko-dinarskog društva za proučavanje vegetacije, u Zagrebu, 3-7. srpnja 1994. Rukopis je predan u prosincu 1994. godine za objavu na engleskom jeziku u časopisu Acta Botanica Croatica, 1995. ** Dr. Juraj Medvedović, Šumarski institut Jastrebarsko. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12. CXVIII (1994). 349-356 krošanja je potpun, starost sastojina je 95 godina, ske i opće klime; 3. Florni sastav šumskih zajednica; drvna masa je 258 m3/ha, visina stabala je 22 m. Bu4. Fitomasu nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom kove šume su na strmim stranama različitih ekspozicija, sloju šume. na visinama od 225—350 m, potpunog su sklopa, 92 Svrha istraživanja je utvrđivanje mikroklimatskog godine starosti, imaju 216 m3/ha, stabla su 26 m visine. režima pojedinih šumskih zajednica, zatim povoljnosti Cilj istraživanja bio je utvrditi 1: Mikroklimatske klime za šumsku vegetaciju, te utjecaja klime na florni osobitosti šuma na dolomitu; 2. Razliku između šum-sastav u različitim predjelima Hrvatske. DOSADAŠNJA FLORNA, VEGETACIJSKA I EKOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA SAMOBORSKOM GORJU The so far accomplished research on the flora, vegetation and environment of the Samobor mts Prva sistematska istraživanja flore Samoborskog Provedena su istraživanja odnosa klime i vegetacije gorja proveo je i objavio L. Rossi 1924. (Sugar (Bertović 1975.) i utvrđivanje pluviotermičkih in1972.), a početna istraživanja proveli su J. K. Schlos-deksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju Hrvatske ser i Lj. Vukotinović još 1857. godine. Cjelokupni (Medvedović 1992.). biljni svijet Samoborskog gorja obradio je J. Šugar. Pronašao je i determinirao 890 biljnih vrsta livadne i Mikroklima u šumama Samoborskog gorja nije isšumske vegetacije, te oko 35 biljnih zajednica. traživana do 1994. godine, ali je istraživana na susjed nom gorju, na Medvednici (Medvedović 1991.) i U Vegetacijskoj karti Hrvatske (više autora, koor na Macelj gori (Cindrić 1972.). dinator J. Šugar) prikazana je rasprostranjenost biljnih zajednica u mjerilu 1:50000. Rezultati istraživanja tipova tala prikazani su na Šumarski institut, Jastrebarsko proveo je kartiranje Osnovnoj pedološkoj karti Hrvatske, u mjerilu šumskih zajednica u svrhu utvrđivanja ekološko-gospo-1:50000, list »Samobor« i u Tumaču karte (Kalinić, darskih tipova šuma (Pelcer, Medvedović, Lin-Kovačević, Pavelić, Stepančić, Stritar, dić, 1973.). Radman, Mayer 1969.). Detaljan opis tala SamoRezultati svih dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj, borskog gorja prikazali su autori B. Mayer i B. Vrbek pa tako i na Samoborskom gorju, prikazani su u mona istom Simpoziju (Istočnoalpsko-dinarskog društva) nografiji ŠUME U HRVATSKOJ (gl. ur. Rauš , u referatu pod naslovom »Struktura zemljišnog po1992.) u poglavlju »Biljni svijet hrvatskih šuma« i na krova na dolomitima Samoborskog i Žumberačkog Karti šumskih zajednica, u mjerilu 1:500000. gorja«. METODA RADA Work method Istraživanje i kartiranje šumskih zajednica proveMikroklima je mjerena simultano na dva mjesta deno je prema načelima škole za proučavanje vegeta( označena na karti) uz primjenu mjerne tehnike »Lamcije Zurich-Montpellier (Rauš 1987.), a rasprostranjebrecht « i »Rossel« Messtehnick A21 Dresden, te tehnost zajednica prikazana je na karti jednog dijela Sanike izrađene prema osobnom projektu »Termograf moborskog gorja (predjel Tepec), u mjerilu 1:5000 JMT-90« (Medvedovi ć 1992.). Svakodnevno je pro( karta 1). Prikazane su četiri šumske zajednice, dva vedena rektifikacija termo i hidrografa pomoću Asprofila i dva mjesta mikroklimatskih postaja. sman-ovog aspiracionog psihometra, prema normama Masa nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom sloju državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu. Mješumske vegetacije utvrđena je metodom fitocenoloških renje je započelo tako, da je prvo pomoću psihometra uzoraka veličine 1 m2 prema D. Rauš-u (Medvedotočno očitano stanje suhog i mokrog termometra (s vić 1991.). Na profilu u šumi bukve s crnim grabom točnošću od jedne desetinke stupnja), a onda su na {Ostryo-Fagetum sylvaticae) postavljeno je 16 uzoraka, autografskim instrumentima pisači postavljeni na i u šumi hrasta kitnjaka s crnim grabom (Querco-stvarni i točni položaj. Vlažnost zraka utvrđena je na Ostryetum carpinifoliae) 18 uzoraka, ukupno 34 uzortemelju razlike suhog i mokrog termometra te tablica ka. Na profilima su postavljeni fitocenološki uzorci na koje koristi Meteorološki zavod. Temperatura tla je svakih 10 m udaljenosti, i unutar uzoraka su sve biljke prvo izmjerena geotermometrima, zatim je pisač podeterminirane, prebrojene, i utvrđena im je masa u stavljen na točan iznos, i termografi su uloženi u tlo. svježem i osušenom stanju. Slijedećeg dana je ponovno temperatura izmjerena |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Mcdvcdović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVII1 (1994), 349-356 KARTA ŠUMSKIH ZAJEDNICA JEDNOG DIJELA SAMOBORSKOG GORJA MAP OF FOREST ASSOZIATIONS OF ONE PART OF THE SAMOBOR MOUNTS V Ostryo - Fagetum sylvaticae Wraber 1968 Querco - Ostryetum -0-»Profili carpinifoliae Ht. 1938 Profile Querco - Castanetum Mikroklimatske sativaeHt. 1938 Epimedio - Carpinetum betuli Borh. 1963 M = 1 :5.000 M postaje Micro-climatic station |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Mecivcdovie: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356 geotermometrima i povjerena točnost autografskog zaza sada navode samo kao informacija, a u buduće će pisa. U slučaju razlike u zapisu, autogram se korigira se koristiti za utvrđivanje fiziološke aktivnosti šumskog na temelju očitanih stanja na početku i završetku mjedrveća. renja. Osim mjerenja vrijednosti mikroklimatskih elePodaci o općoj klimi izmjereni na klimatskoj postaji menata prema međunarodnim standardima, mjerena Samobor dobiveni su od hidrometeorološke službe u je i temperatura debla (hrasta i bukve). Ti podaci se Zagrebu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Research results and discussion Mjerenjem klime u šumi i klime u gradu (Samoboru) utvrđeno je, da postoji znatna razlika u vrijednosti klimatskih elemenata šumskog i vanšumskog prostora. To smo znali i ranije, ali bilo je važno utvrditi kolike su te razlike. Prilikom opisa životnih prilika neke gospodarske jedinice uglavnom koristimo podatke najbliže meteorološke postaje (u gradu) što je dobro ako nemamo podataka za šumu, jer je to jedna opća, globalna informacija. Ali, kada ćemo trajnim mjerenjem u različitim šumskim zajednicama, u različitim visinskim pojasevima izmjeriti klimu u šumi, imati ćemo točne vrijednosti klimatskih elemenata, a one su glavni parametar u poznavanju životnih prilika. Moći ćemo utvrditi i korelacijske odnose između klime u šumi i izvan šume. Temperatura zraka u šumi hrasta kitnjaka sa crnim grabom (Querco Ostryetum) u jutarnjim je satima bila za 2,6°C viša nego u Samoboru (14,7°C, odnosno 12,1°C, tablica br. 1). U šumi bukve s crnim grabom također je bila viša nego u Samoboru, ali za 0,9°C. U popodnevnim satima je u šumi niža za 1,3 odnosno 2,8CC, u večernjim satima također za 0,9 ili 0,7°C. To Srednje temperature u šumama Samoborskog gorja i na Meteorološkoj postaji Samobor ra razdoblje od 21. do 29. travnja 1994. godine Mean remperatures in the forests of the Samobor mountains and in the Samobor Meteorological station for the period of april 21 st -- 20 th 1994. Tablica 1 Mjerna postaja Meas. station Meas. Hight/Depth cm Querco-Ostryetum 130 0 -30 Ostryo-Faaetum 130 0 -30 Samobor 200 Temp eratur e C Tem p erature s C Zraka Debla Tla Zraka Debla Tla Zraka Debla Tla Air Stem Soil Air Stem Soil Air Stem Siol Termini mjerenja sati Dates, hours of measurements Ekstremi Extreme 7 14 21 7 14 21 7 14 21 minimum maximum 14,7 17,9 13,1 12,9 16,4 16,8 ---7,1 11,8 -18,6 17,3 - --- 11,4 16,8 15,6 --9,3 --17,7 --- 9,9 12,7 12,7 --9,2 --13,0 13,0 - 16,4- 13,3 9,3- 13,6 12,8 — 8,2 — 14,6 — 13,5 5,4 - 8,6 - — 6,1 17,2 - 14,9 - — 15,5 --- 6,4 10,1 10,0 --5,8 --10,9 12,1 19,2 14,0 -- nas upućuje ne samo na razlike u iznosima, već i na različitu dinamiku promjena temperatura. Noćne temperature brže padaju u gradu nego u šumi (ne postoji u tablici, već u autografskom zapisu) i time je i noćna dinamika različita, jer je šuma toplinski inertan i izoliran sustav, a grad je »otvoren« prema gore. Osim toga u šumi se oslobađa energija razgradnjom organske materije. Temperatura debla hrasta kitnjaka viša je za 2,8 do 4,0°C od debla bukve. To ne proizlazi samo iz svojstava vrsta i iz različitih ekspozicija već i iz razli ---8,2 --20,5 - čitih vitalnosti. To nije utvrđeno na Samoborskom gorju (radi malog broja uzoraka), već u drugim područjima, u različitim šumskim zajednicama. Prema dosad obrađenim podacima mjerenja u kitnjakovim i jelovim šumama Medvednice izgleda da kod stabala dobre vitalnosti temperatura debla je više ovisna o temperaturi tla, a manje zraka, a kod stabala manje vitalnosti temperatura zraka više utječe na temperaturu debla. Vjerojatno će se uskoro na temelju temperaturnih vrijednosti na relaciji zrak—deblo—tlo moći odrediti |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 27 <-- 27 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXV1II (1994), 349-356 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti zraka, isparavanja i jačine vjetra u šumama Samoborskog gorja i na Meteorološkoj postaji Samobor, razdoblje 21. — 29. travanj 1994. godine Mean values of the relative air humidity, water evaporation and wind power in the forests of the Samobor mts. and at the Meteorological station of Samobor for the period april 21-29 1994 Mjerna postaja Visina mjerenja Meas. station Meas. height 130 cm Querco-Ostryet. Ostry-Fagetum Samobor Tablica 2 Vlažnost zraka % Isparavanja cm3 Jačina vjetra m/sek Air humidity % Evaporation cm3 Wind, speed m/sec Termini mjerenja, sati Ekstremi Ukupno u Ekstremi Termini mjerenja, sati Dates, hours of meas. Extreme 24 sata Extreme Dates, hours of meas. Total 7 14 21 minimum maximum 24 Hours minimum maximum 7 14 21 82 59 74 38 96 1,6 0,3 2,5 0 0 0 89 68 78 49 98 1,1 -0,6 1,8 0 1 0 71 52 69 37 91 vitalnost stabla i prije pojave vanjskih znakova, a to su promjena boje i osipanje lišća ili iglica. Na Samoborskom gorju se istraživanja nastavljaju i ona će biti doprinos, a vjerojatno i potvrda rezultata dobivenih na drugim objektima. Temperature tla na površini su više u kitnjakovoj šumi za 2,1 do 3,2°C nego u bukovoj, a u dubini od 30 cm, razlike su 2,6 do 3,5°C. Za sada se ne može razlučiti utjecaj ekspozicije terena i mikrobiološke aktivnosti. Oni idu paralelno, ali ne znamo dinamiku nastanka i gubitka energije pretvorbom organske u mineralnu materiju. Ekstremne vrijednosti svih triju medija (zrak, deblo, tlo) imaju ista obilježja kao i srednje vrijednosti. Drukčije bi bilo da je duže razdoblje motrenja (jedna ili više godina), a i to će se utvrditi daljnjim mjerenjima. Relativna vlažnost zraka u svim terminima mjerenja i prema ekstremnim vrijednostima je namjanja u gradu (Samoboru) veća je u kitnjakovoj i najveća u bukovoj šumi. Jačina vjetra nije imala utjecaj na zbivanja u šumskim sastojinama, jer je prevladavalo razdoblje »tišine «. Kada je bila mjerena mikroklima u mjesecu travnju ove godine, nije se znalo da će u ljetnim i jesenskim mjesecima prevladavati dugotrajne vrućine. Zato su podaci iz travnja vrijedan doprinos ne samo poznavanju mikroklime različitih šumskih staništa, već i osobitosti klime, kao i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju. Florni sastav prizemnog sloja šumske vegetacije istražen je na dva profila, u iste dvije šumske zajednice kao i mikroklima (karta br. 1). Na vegetacijskim profilima u kitnjakovoj i u bukovoj šumi izvršeno je fitocenološko snimanje brojnosti i pokrovnosti, te združenosti biljaka u prizemnom sloju, a snimke su prikazane u tablici br. 3. Na istim profilima su položeni fitocenološki uzorci veličine 1 m2, na kojima su sve biljke determinirane, prebrojene, 1 2 1 Ekstremi Extreme minimum maximum 0 0 0 1 0 2 osušene na zraku pa izvagane te osušene u laboratoriju na temperaturi od 105°C i ponovno izvagane. Rezultati su prikazani također u tablici br. 3. U šumi hrasta kitnjaka s crnim grabom je na profilu nađeno 53 različite biljne vrste, a na temelju 18 uzoraka utvrđeno je da prosječno po kvadratnom metru ima 45,6 komada biljaka (uključivo i pomladak šumskog drveća), da je njihova masa nadzemnih dijelova u svježem stanju 218,52 grama na 1 m2, a masa osušena na zraku 50,23 grama, te masa osušena u laboratoriju na temperaturi od 105°C je 36,40 grama. U bukovoj šumi je na profilima nađeno 27 biljnih vrsta, na temelju 16 uzoraka je utvrđeno da ima 15,7 komada biljaka na 1 m2, da je svježa masa 45,64 grama, a osušena 10,40, odnosno 7,73 g/m2. Odnos broja biljnih vrsta u kitnjakovoj i bukovoj šumi je 2:1, komada na kvadratnom metru je 2:1, a odnos mase je 4,79:1 u svježem stanju, 4,83:1 u zrakosuhom i 4,71:1 u stanju osušenom na 105°C. Iz ovog se zaključuje da je višestruko veće obilje biljaka u prizemnom sloju kitnjakove nego bukove šume. Za sada se navedene veličine ne mogu preračunati na jedan hektar površine radi premalog broja uzoraka, ali u daljnjim istraživanjima će se stalno povećavati broj uzoraka. Na istim uzorcima će se (kao i na novim) trajno provoditi brojanje i vaganje biljnog materijala uz istovremeno praćenje mikroklime, i time će se istraživati utjecaj klime na vegetaciju. Dobiveni rezultati o brojnosti i masi biljaka mogu osim za ekološka, dobro poslužiti i za druga istraživanja, kao što su npr. istraživanja prehrambenih potencijala za divljač u različitim šumskim zajednicama, odnosno tipovima šuma. Radi usporedbe navodimo, da je u šumama hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Rauš 1969) nađeno 109 različitih biljnih vrsta, a broj jedinki svih vrsta u prizemnom sloju šume je pros ečno 1,977.875,6 kom./ha. Svježa biljna masa je 847,02 kg/ha, a osušena 234,62, odnosno 155,38 kg/ha. Ovi podai su srednje vrijednosti kroz cijelu godinu, a izmjereni su tijekom 1992. i 1993. godine (Medvedović 1994). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356 Fitocenološke snimke prizemnog rašća na profilima, te brojnost biljaka i masa na uzorcima Phvtocoenological survey of the ground-layer on profiles, number of plants and phytomass in samples Srednji broj Vrijednost biljaka na procjene na uzorku, kom. profilima Profile Mean number Naziv vrste of plants in evaluation Species samples, pes. Quer.-Ostr.-Quer.-Ostr.- Ostr. Fag. Ostr. Fag. Hellebours niger L. 2,3 1,1 2,3 0,3 Convallaria majalis L. 2,3 6,2 Fraxinus ornus L. 2,2 2,0 Viburnum lanterna L. 2,2 1,4 Anemone hepatica L. 1,1 1,2 1,8 0,6 Cyclamen europaeum Mill. 1,1 + 1,6 0,1 Epimedium alpinum L. 1,1 1,2 4,7 2,7 Aposeris phoetida Less. 1,1 1,3 Acer obtusatum W. K. 1,1 + 0,7 0,1 Erica herbacea L. + .2 0,4 Ostrya carpinifolia Scop. + .2 0,7 Carex sylvatica Huds. + .2 + .1 0,3 0,4 Car ex flacca Scop. + .2 0,6 Polystichum lonshitis Roth + .2 0,2 Veronica officinalis L. + 0,1 Euonymus lati folia Mill. + 0,3 Gentiana asclepiadea L. + 0,2 Gentiana cruciata L. + 0,1 Polygonatum verticillatum L. + 0,7 Sorbus aria Cr. + + 0,1 0,1 Sorbus torminalis Cr. + 0,3 Phyteuma spicatum L. + 0,9 Laserpitium siler L. + 0,4 Geranium phaeum + 0,6 Thalictrum aquilegifolium L. + 0,1 Serratula tinctoria L. + 0,3 Ilex aquifolium L. + 0,2 Quercus petraea Leibl. + 0,3 Acer pseudoplatanus L. + 1,8 Tamus communis L. + + 1,0 0,4 Lonicera caprifolium L. + + 5,1 0,3 Acer platanoides L. + 0,2 Lilium martagon L. + 0,1 Primula officinalis Huds. + + 0,1 0,1 Clematis vitalba L. + 0,5 Vincetoxicum hirundinaria M. + + 1,9 o;i Rosa sp. L. + 0,8 Hedera helix L. + 0,6 Cornua mas L. + 0,1 Lygustrum vulgare L. + 0,3 Crataegus oxy. et. mon. L. Jacq. + 0,5 Daphne laureola L. + 0,1 Daphne mezereum L. + 0,2 Prunus avium L. + 0,1 Galium sylvaticum L. + 0,9 Castanea sativa Mill. + 0,2 Fagus sylvatica L. + + 0,5 0,7 Cardamine enephyllos Cr. 1,2 2,5 Cardamine bulbifera Cr. 1,2 1,7 Mercurialis perennis L. + 1,2 0,7 1,7 Omphalodes verna Mch. 1,1 1,3 Asarum europaeum L. 1,1 0,6 Lamium orvala L. + 0,3 Glechoma hirsuta W. K. + 0,1 Geum urbanum L. + 0,1 Euphorbia amygdaloides 1. + 0,3 K;c;a S/J. L. + + 0,3 0,1 Lathyrus niger Bernh. + + 0,4 0,1 Ruscus hypoglossum L. + + 0,2 0,1 Asperula odorata L. + 0,7 Polytrichum attenuatum + .2 + .1 oji 0,1 Leucobryum glaucum + .2 + .1 0,1 5,03 Svježa Fresh 20,51 5,15 2,13 8,06 2,70 0,93 1,75 2,14 6,77 4,00 7,26 2,41 4,40 3,36 7,53 4,13 6,61 5,17 7,18 7,07 6,26 6,54 13,97 10,25 15,62 6,16 13,02 6,65 5,13 2,25 1,74 5,04 17,20 4,75 2,17 3,14 5,21 1,97 3,11 3,42 3,94 4,36 3,73 5,75 1,37 11,19 6,38 3,56 3,00 1,15 0,59 0,83 6,02 1,09 2,41 3,58 2,93 1,70 13,12 0,69 8,10 0,50 Tablica 3 Masa jedinke, grama Weight of plants Osušena Dried na zraku na 105°C air 3,45 1,44 0,69 0,29 1,06 0,89 3,27 2,63 0,58 0,50 0,26 0,20 0,12 0,11 0,93 0,70 2,30 2,01 1,64 1,51 2,99 2,62 0,47 0,36 1,39 1,27 1,03 0,94 0,89 0,79 0,32 0,27 0,86 0,73 1,02 0,88 0,72 0,60 2,90 2,58 2,73 2,51 1,05 0,93 1,24 1,09 1,97 1,78 3,40 3,01 0,93 0,87 4,21 3,73 1,93 1,46 1,06 0,93 0,26 0,24 0,51 0,40 1,11 1,02 3,07 2,90 0,93 0,86 0,38 0,33 i;o7 o;78 1,98 1,78 0,83 0,80 1,03 0,81 2,16 1,83 1,62 1,03 1,93 1,80 1,12 0,96 2,63 1,95 0,27 0,24 4,33 2,07 2,05 1,70 1,02 0,83 0,61 0,47 0,42 0,29 0,08 0,04 0,07 0,05 1,11 0,95 0,25 0,20 0,67 0,60 1,09 0,76 0,78 0,73 0,45 0,42 4,29 2,17 0,19 0,10 1,22 0,35 0,28 0,28 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 29 <-- 29 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KUMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVI1I (1994), 349-356 ZAKLJUČCI Conclusions Na temelju mjerenja vrijednosti mikroklimatskih sima izmjerenim u šumi i izmjerenih na klimatskoj elemenata i fitomase nadzemnih dijelova biljaka u pripostaji u gradu Samoboru. 2. u kitnjakovoj šumi je zemnom sloju šume, u šumi kitnjaka s crnim grabom brojnost biljaka i njihova masa višestruko veća od i bukve s crnim grabom, u predjelu »Tepec« u Samobrojnosti i mase u bukovoj šumi. Odnos između svježe borskom gorju, zaključuje se: 1. Mikroklima u šumi mase i osušene na zraku i na 105°C je bitno različit. kitnjaka i u šumi bukve bitno je različita i prema Rezultati mjerenja imaju primjenu u istraživanju vrijednostima i prema dinamici promjena vrijednosti klime i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju, te biljne mikroklimatskih elemenata. Bitna je razlika i u iznomase u pojedinim šumskim zajednicama. LITERATURA Literature Bertović, S., (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i Medvedović, (1994): Prehrambeni potencijali za divljač u vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica VII, Zagreb. šumama hrasta lužnjaka i graba sjeverne Hrvatske. »Radovi«, VOl. 29, Br. 1, 123-136, Šumarski insti Cindrić, Ž., (1972): Komparativna mikroklimatska istraži tut, Jastrebarsko, Zagreb. vanja u šumskim fitocenozama na području Macelja (manuskript), Zagreb, Šumarski institut, Jastrebar-Pelcer, Medvedović, J., Lindić, V., (1973): Karta sko. šumskih zajednica Hrvatske, mjerilo 1:100000, list Kalinić, M., Kovačević, P., Pavlić, V., Stepančić, »Samobor«. Arhiva Šumarskog instituta, JastrebarP., Stritar, A., Radman, B., Mayer, B., (1969): sko. Osnovna pedološka karta Hrvatske, list »Samobor« Rauš, D.,(1987): Šumarska fitocenologija. Udžbenik. Šu 2. Vojnogeografski institut, Beograd. marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Medvedović, J., (1991): Sinekologija zajednica obične jele (Abies alba Mill.) u sjevernoj Hrvatskoj i floristički Rauš, Trinajstić, I., Vukelić, J., Medvedović, J., parametri važni za gospodarenje bukovo-jelovim šu( 1992): Biljni svijet Hrvatskih šuma. U monografiji mama. »Šumarski list« Br. 6—9, 303—316, Zagreb. »Šume u Hrvatskoj«, gl. ur. Rauš, D. Grafički zavod Medvedović, J., (1992): Novi mjerni instrument »termo-Hrvatske, 33-78, Zagreb. graf JMT - 90« za mikroklimatska istraživanja u šumarstvu. »Šumarski list« Br. 1—2, 41—56, Zagreb. Šugar, I., (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska dizertacija obranjena na Prirodoslovno-matema Medvedović, J., (1992): Pluviotermički indeksi povoljnosti tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. klime za šumsku vegetaciju »Radovi« Vol. 27, Br. 1, 77—89, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb. Trinajstić, I., Rauš, D., Vukelić, J., Medvedović, Medvedović, J., (1992): Karta pluviotermičkih indeksa J., (1992): Vegetacijska karta šumskih zajednica Hrpovoljnosti klime za šumsku vegetaciju Hrvatske. vatske. U monografiji »Šume u Hrvatskoj« gl. ur. »Radovi« Vol. 27. Br. 1, 90, Šumarski institut, JastreRauš D. Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, barsko, Zagreb. 79-80, Zagreb. SUMMARY: Microclimatic and floral research was carried out in the mountain range of Samoborsko Gorje, the area called »Tepec«, in a forest of the sessile-flowered oak with black hornbeam (Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938), and in a forest of beech with black hornbeam (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber 1968). The measurements have shown, that, compared to the morning temperatures in the city of Samobor, those in the sessileflowered forest were by 2.6°C higher, and in the beech forest by 0.9°C. The midday temperatures were lower by 1.3°C and 2.8°C resp., and the evening values were also lower by 0.9°C and 0.TC respectively. Other values of the microclimate were also considerably different, both according to the figures and the dynamics of their changing. Besides the standard measurements of the microclimatic values, the temperature of the forest tree trunks was also measured. For now it is not quite certain what the obtained data mean, though the ones from other research objects indicate, that the trunk temperature of vital trees rather depends on the soil temperature, while the temperature of the air has a stronger impact upon the less vital trees. If this discovery is confirmed with a greater number |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 30 <-- 30 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994). 349-356 of samples, by means of the air-trunk-soil relation, it will be possible in the future to establish the vitality of trees, i. e. the activity of the conducting system and photosynthesis. The data from Samoborsko Gorje will then also be used. The floral composition was investigated on the profiles; at a distance of 10 m within the profile, 1 m2-phytocenological samples were lain for determination of the plant mass of the low-growth layer above ground. On the profiles shown on the map, scale 1:5000 (Map 1), there were recorded and counted 53 plant species, 27 in the beech forest. Upon 1 m2 are there are round 45.6 plant pieces, 15.7 in the beech forest. The fresh plant mass weighed 215,82 glm in the oak forest, 45,64 glm2 in the beech forest. Dried mass was 50.23 and 36.40 glm2 respectively; in the beech forest it was 10.40 and 7.73 glm2 resp. The proportion of the plant species in the oak and beech forest was 2:1; there were 2.9:1 pieces on one square metre; the proportion of the mass is 4.79:1 in fresh state, 4.83:1 in air-dried state, and 4.71:1 in the state after being dried at 105°C. The conclusion is, that the plant mass of the crop plants in the low-growth layer of the sessile-flowered oak several times bigger than the mass in the beech forest. This is due to the heliophile properties of the oak forests, and the schiophile properties of the beech forests. It was important to establish how big these differences are. Due to the small number of the samples (34), it is impossible to determine the mass on the hectare. In further research this number will increase. The results of the measurements will be used in the research on the difference between the general climate and the forest microclimate. They will also be applied to the research on the impact of the climate on forest vegetation and vitality. The information on the number and mass of the crop plants may be useful in determining the food potentials for the wild animals in particular forest associations. Key words: microclimate, phytomass, forest association |