DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 235.2 (egzote) Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 339-348 NOVE VRSTE DENDROFLORE INTRODUCIRANE NA PODRUČJU HRVATSKE NEW SPECIES OF DENDROFLORA INTRODUCED TO THE REGION OF CROATIA Mato JURKOVIĆ* SAŽETAK: Istraživane egzote uzgajaju se već oko četiri desetljeća u arboretumu Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od izučavanih 27 egzota većina njih (19 sp. i 1 var.) podrijetlom je iz istočne Azije, dvije vrste iz Sjeverne Amerike, dvije egzote su hibridnog podrijetla i tri hortikulturna kultivara. S obzirom na praćenje njihove adaptacije na uvjete zagrebačkog podneblja kroz duže razdoblje, zatim aklimatizacije, fenološke promjene, opće vitalnosti, otpornosti na urbana onečišćenja i dekorativnosti, pokazalo se da uglavnom sve istraživane egzote mogu i zaslužuju širu primjenu u hortikulturi, a u našim ekološkim prilikama i na većem području Hrvatske. Ključne riječi: drvenaste egzote, introdukcija, adaptacija, aklimatizacija, fenološka motrenja, opća vitalnost. UVOD - Introduction Krajem 19. stoljeća započeta su prva dendrološka mercijalni učinak, dok se o njihovoj ekologiji malo proučavanja aloktonih vrsta i egzota u Hrvatskoj. Prve zna. Uvezene vrste uglavnom su nove za naše podnebradove na ovom polju dao je Ettinge r (1892). Dalji lje, a prethodnog iskustva o ponašanju tih vrsta nema, prilog problemu introduciranih vrsta dali su: Anić te su zato one interesantne u eksperimentalnom smislu. (1954), Ugrenović (1953), Domac (1955) Kara- U nakani da sa svoje strane damo doprinos istra vla (1962, 1972), Ungar (1963, 1985), Rauš (1980), živanjima u svezi s problemima introdukcije egzota, u Jurkovi ć (1980, 1981, 1984, 1987, 1988.) i dr. ovome radu ćemo opisati iskustva na uzgoju pojedinih Do sada je opisano 392 vrste, egzota i nižih taksona taksona, a koji se uspješno uzgajaju više od 40 godina aloktonih za područje Zagreba (Jurković , 1987). u arboretumu Botaničkog vrta Prirodoslovno-matemaMeđutim, taj se broj neprestano povećava. Hortikul-tičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Višegodišnja turne organizacije unose izvjestan broj novih vrsta iz iskustva autora bit će jednim dijelom iznijeta u ovome europskih srodnih organizacija. Vrste koje se unose radu, što će, nadamo se, korisno poslužiti hortikulturprije svega su visoke dekorativnosti, što osigurava ko-noj praksi. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I NEKE EKOLOŠKE OSOBITOSTI BOTANIČKOG VRTA PMF-a u ZAGREBU Geographical location and some ecological characteristics of Botanic Garden Faculty of Science in Zagreb Površina vrta iznosi 47.000 m2. U Botaničkom vrtu Reljef: Botanički vrt nalazi se u nizinskom pojasu danas se uzgaja više do 10.000 biljnih svojti (taksona). (ravničarskom) s najvišom točkom 115 m nadmorske Geografski položaj i koordinate: visire. L°N = 45°48´ Podneblje: Zagreb se ubraja u kontinentalni tip y°E Gr = 15°59´ klime, koji u smislu Walterove klasifikacije, pripada * Mr. se. Mato Jurković viši stručni savjetnik, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 9a, Zagreb. |