DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 55 <-- 55 --> PDF |
tehničko drvo, za kemijsku preradu i za ogrjev. U našem pregledu uzete su cijene klase IIIA iz razloga što se za trupce I. i II. klase ne nalaze za sva područja što ukazuje da vrednijih sortimenata u određenom mjesecu nije bilo u prodaji. Kakav je odnos cijena pojedinih sortimenata kao primjer navodimo prosječne cijene za trupce četinjača za cijelu Češku republiku u mjesecu svibnju Ivan Pleše — Lukeža: Ivan Pleše-Lukeža, dipl. ing. šum napisao je knjigu pod naslovom »SUMRAK GORANSKIH ŠUMA«. Knjigu je izdala Zelena akcija Zagreb u svojoj biblioteci OBRAZOVANJE ZA OKOLIŠ U HRVATSKOJ. Ivan Pleše-Lukeža veliki je prijatelj i ljubitelj prirode, posebice šuma Gorskoga kotara, kojima je posvetio veliku pozornost izabravši šumarsku struku, kao vodilju kroz život, posvetivši se struci čitavim bićem. Oštrim okom upija od najranije mladosti krajolike svoje okolice — nepregledne zelene plohe šuma i svjetlo zelenilo košanica. percepirajući promjene koje ga sve manje oduševljavaju. Lukežina knjiga predstavlja istovremeno žal za nekadašnjim prirodnim bogatstvom kao i vrlo promišljen projekt za očuvanje i obnovu goranskih, ah i drugih hrvatskih šuma. Odmah iza naslova koji u potpunosti glasi »SUMRAK GORANSKIH ŠUMA, EKOLOŠKA PROBLEMATIKA DELNIČKOG KRAJA« te uobičajenih podataka o knjizi, autor ovako posvećuje svoju knjigu: »Posvećeno hrvatskoj djeci i našoj goranskoj mladeži, tim kandidatima budućnosti, sa željom da budu bolji od nas, da uspiju više od nas, da poprave ono što smo mi pokvarili, da pomire pravce razvoja i iskon nastanka — u prirodi, u okolini, u okolišu, u kulturi življenja Čovjeka s Prirodom«. Knjiga je tiskana na 120 stranica A5 formata te je podijeljena u 8 poglavlja s uvodom i pogovorom. Predgovor knjizi je napisao dr. Vladimir Lay, voditelj spomenutoga projekta. Poglavlja su: Mladi čuvari prirode - Zelene patrole, Šumarstvo, Vode, Poljoprivreda, Divljač, Otpadne tvari — Kruti otpad, Turizam i iseljavanje. ove godine: klasa I - 3824, klasa II - 2641, klasa IIIA - 1379 i klasa IIIB - 1126 Kč. Za trupce listača redoslijed cijena je sljedeći: I - 12265, II - 2478, - IIIA - 1552 i IIIB - 1397 Kč. Uočljiva je velika razlika između cijene I. i cijene II. klase, ali to je pravilo; tako, npr., u studenome 1993. godine cijene su bile 11091 i 3151 Kč, a u prosincu iste godine 12167 i 4083 Kč, itd. SUMRAK GORANSKIH ŠUMA Knjiga je ilustrirana s 27 fotografija, pretežito u boji te opremljena s 12 tablica, 5 grafikona, 3 karte i 11 crteža. U Uvodu autor opisuje povijest onečišćenja i zagađivanja okoliša vezano uz čovjekov razvoj. Opisuje zagađenost zraka na koju su kemičari upozoravali već u prošlome stoljeću. U daljnjemu tekstu opisuje današnje stanje okoliša, a posebice stanje u nas, koje se iz dana u dan sve više pogoršava. Ivan Pleše-Lukeža potanko je obradio najzanimljiviji dio biljnoga pokrova svojega kraja - gorskokotarske šume. Kao izvrstan poznavatelj struke on to čini znalački, otkrivajući kroz opis goranskih šuma njihovu ljepotu i vrijednost. Upravo radi obilja šuma život u tome kraju je prema autoru i težak i lijep, pa citira i Hirza koji kaže: «... šume su odzvanjale pjesmom težaka, a na sve strane bilo je puno šumskih izvora. « Razdoblje između II. svjetskog rata i Domovinskog rata opisuje autor kao devastaciju šuma i razdoblje pseudoznanstvenoga šumarstva gdje je sve podređeno eksploataciji šuma, dok današnjoj organizaciji šumarstva daje visoku ocjenu navodeći da šumarska struka dobiva ulogu uzgajivača, zaštitara i čuvara šuma. Autor opisuje šume s posebnom namjenom kao i zaštićene biljne i životinjske vrste Gorskoga kotara. U potpoglavlju Ekološko propadanje šuma Lukeža piše o njihovu teškom stanju. Iznoseći podatke o opsegu sanitarnih sječa te o padu postotka prirasta jele i smreke govori o gospodarskim gubicima od oko 5 milijuna DEM samo za bivšu općinu Delnice. Kao glavni uzrok propadanja šuma autor navodi imisije štetnih tvari, a na Uz tablimičan pregled cijena nalazi se i tekstovni komentar. U njemu se navode promjene u odnosu na prošli mjesec iste pa i prethodne godine. Tako, za mjesec travanj cijene četinjača bile su za 1,5% niže. a listača za 1% više. Međutim na promjene cijena za trupce listače I. klase iako se i jače razlikuju, komentara nema. Oskar Piškorić prvome mjestu sumporni dioksid, dušični oksid i ozon. Svoje tvrdnje potkrepljuje kartama, grafikonima i tablicama. U poglavlju o vodama opisuje tekućice Gorskoga kotara koje pripadaju Crnomorskome i Jadranskome slivu kao i njihovo ponašanje u krasu. Autor nadalje opisuje opskrbu Gorskoga kotara vodom te onečišćenost pojedinih vodotoka. U poglavlju o poljoprivredi daje podatke o umiranju poljoprivrednih tala koja gube mikrobiološku aktivnost. Prema Ivanu Salopeku, dipl. ing. agr., aciditet kod poljoprivrednih tala toga područja pao je od pH 7 na pH 3. U poglavlju o divljači opisuje autor autohtone vrste toga kraja i njihovo stanje u svezi s promijenjenim staništima. Upozorava da puževi, punoglavci i rakovi ugibaju već pri pH 5,5 do pH 6. Autor opisuje prilike u turizmu Gorskoga kotara koji ima velike mogućnosti, ali je danas nažalost zapušten (Skrad, Fužine, Lokve, Delnice). Migraciju stanovništva opisuje u ozračju iseljavanja koje je u Gorskome kotaru bilo uvijek nazočno. Današnji trend iseljavanja vrlo je velik i prema autoru potrebno ga je spriječiti. Kao dobar pragmatičar autor daje na kraju knjige dva priloga, opis obične smreke i načine pošumljivanja kako ih daje prof. Matić. U svojoj knjizi »SUMRAK GORANSKIH ŠUMA« Ivan Pleše-Lukeža, delnički šumar, zaljubljenik u prirodu i vjerni sljedbenik ekoloških misli, dao je vrlo vrijedan prilog težnji za spašavanje hrvatskih šuma i okoliša. Ova knjiga daleko prelazi goranske okvire. B. Prpić |