DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 51     <-- 51 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


HRVATSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON
Knj. 3. Č-D
Zagreb, 1993.


ruda u Beogradu. U Hrv. biografski
leksikon ušao je kao pripovjedač;


— Dereta, Bogdan (Drljača kraj Siska,
1909 - Zagreb, 1988.), vidi Š. list
1989. br. 1-2;
— Dimitrov, Tomislav (skopje,
1930.). Radi u Državnom hidrometeorološkom
zavodu u Zagrebu, posebno
na prevenciji šumskih požara;
— Divald, Adolf (Banska Šćavnica,
Slovačka, 1828. - Szombathely,
1891.), vidi Š. list 1991. br. 1-2;
— Divjak, Manojlo (Korenica, 1875.
- Beograd, 1938.), vidi Š. list 1988.
br. 9-10;
— Drnić, Milan (Farkašić kraj
Vrbovca, 1873 - Zagreb, 1950).
Po završetku G.-š. učilišta u Križevcima
1893. god. kao stipendist Zemaljske
vlade u Zagrebu upućen je na specijalizaciju
iz ribarstva u Ribogojstveni
zavod Huningenu. Do kraja Prvog
svjetskog rata službuje u Bosni a zatim
u Zagrebu. Teme iz ribogojstva objavljivao
u Lovačko-ribarskom vjesniku i
u Šumarskom listu;


— Durst, Milan (Pančevo, 1839 Zagreb,
1898), vidi Š. list 1990. br.
1-2.
Dodajmo, da su svi šumari prikazani
s opširnijim tekstovima i s više podataka
nego u Šumarskoj enciklopediji,
pa je slika svakog pojedinca zornija, ali
i povezana sa zbivanjima u šumarstvu
u određeno doba.


Oskar Piškorić


prikazi o školskim i istraživačkim ustanovama,
o šumarskim društvima i šumarskom
muzeju kao i tema Razvoj
uzgajanja šuma u austrijskoj brdskoj šumi.


Daljne teme su Potrajnost - princip
šumskog gospodarstva, Šumske štete i
zaštita šuma, Šumski rad i šumska tehnika,
te Mogućnosti zamjene drva kao
sirovine drugim materijalima. Priloženi


Hrvatski biografski leksikon (dalje
HBL) priprema i izdaje Leksikografski
zavod »Miroslav Krleža« i do sada su
izašle tri knjige. Prva 1983. (glavni
urednik dr. Nikica Kolumbić), druga
1989. (gl. ur. dr. Aleksandar Stipčević)
i treća 1993. (gl. ur. Trpimir Macan).
O koncepciji HBL-a u Šumarskom listu
pisano je prigodom prve knjige (u br.


4. iz 1984) te se ovo izvješće ograničava
na popis šumara koji se nalaze u II. i
III. knjizi, time da su proširenim slogom
dana prezimena osoba koje se ne
nalaze u Šumarskoj enciklopediji.
U drugoj knjizi, koja sadrži ličnosti
od Bi do C, nalaze se: Andrija Borošić,
Zlatko Bunjevčević, Dimitrije
Bura, Matej Butković, Zvonko
Car, Đuro Cesar i ć, Stjepan Cestar,
Rudolf Ci vidi ni i Milan
Crnadak.


U trećoj knjizi, koja sadrži ličnosti
od Č do D, nalaze se: Ivo Čeović, Vilim
Čmelik, Bogomil Čop, Franjo
Cordašić, Ivo Čipiko, Adolf Danhelovski,
Ivo Dekanić, Bogdan Dere ta,
Tomislav Dimi tro v, Adolf Divald,
Manojlo Divjak, Vilim Dojković, Petar
Dragišić, Milan Drni ć i Milan
Durst.


Dodajmo i dugogodišnjeg predsjednika
Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva (1897-1912.) Marka grofa
Bombelles a te profesore Šumarskog
fakulteta u Zagrebu Stjepana B o h n i čeka
(matematika), Juraja Božiče -


Knjiga Osterreichische Wald — Vom
Urwald zur Waldwirstaschaft nešto manjeg
formata od naše »Šume u Hrvatskoj
«, pojavila se na tržištu krajem
1993. godine; od 544 stranice, koliko
ih ukupno sadrži, 170 ih je u boji. Tematiku
je obradilo 14 autora, mahom
profesora na Universitat fiir Bodenkultur,
osim dr. Elisabeth Johhan, vlasnice
tvrtke koja obrađuje povijesne teme.


vica (nacrtna geometrija) i Rudolfa


Cesarc a (matematika).


Dakako, da u HBL-u ima i drugih
ličnosti koje su u određenoj mjeri značajne
za šumarstvo kao nrp. Vicenco
Dandolo , generalni providur Dalmacije
za Napoleonovo doba, pa pod natuknicom
DEUTSCH MACELJSKI,
drvnoindustrijalci itd.


O onima, koji se ne nalaze i u Šumarskoj
enciklopediji, nekoliko podataka:


- Bunjevčević, Zlatko (Makarska
1910. - Otočac, 1985.), vidi Š. list
1985. br. 11-12;
- Car, Zvonko (Petrinja, 1905. Zagreb,
1977.), Od 1954. do 1970. godine
radi u Institutu za šumarska i
lovna istraživanja NR Hrvatske, sektor
Lovstvo i lovna privreda. Doktorirao
u Skopju disertacijom »Postojanje velike
i male odlike srne Capriohis capriolus
L. u Hrvatskoj«;


- Čmelik, Vilim (Zemun, 1878 -?
oko 1945.). Do 1919. radi u upravnoj
službi u Hrvatskoj a od tada u Ministarstvu
šuma i ruda u Beogradu, posebno
na organizaciji šumarske službe i na Zakonu
o šumama. Predsjednik Jug. šum.
udruženja 1928-1931;
- Ćipiko, Ivo (Kaštel Novi, 1867


K. N., 1923.). Po završetku Gospodarsko-
šumarskog učilišta u Križevcima
1890 godine do 1911. godine radi u
više mjesta u Dalmaciji, a poslije Prvog
svjetskog rata u Ministarstvu šuma i
AUSTRIJSKA ŠUMA
Od prašume do šumskog gospodarstva


Dosljedno podnaslovu, pretežu povijesne
teme kao Svjetlost u tami povijesti
šume i naselja, Postanak vlasništva
nad šumom, Od zapisanih pravnih običaja
preko redova za bregove i šume
do zakona o šumama, Od ručnog klina
do motorne pile, Razvoj šumskog nadzora,
uređenja bujica i zaštite od lavina
te Šumarstvo od monarhije do druge
Republike; ovdje se priključuju još i