DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 323+37. 001/2 Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282


EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ


HOLZERNTEARBEITEN IN WALDERN KROATIENS,
UNTER UNTERSCHIEDLICHEN ARBEITSBEDINGUNGEN


Stevan BOJANIN, Ante P. B. KRPAN*


SAŽETAK: Različitost šuma u Hrvatskoj prouzročena je terenskim i
klimatskim uvjetima te vrstama drveća i načinom gospodarenja.


Sječa i izrada obavljaju se za sada gotovo isključivo motornim pilama,
a primjenjuje se sortimentna, poludeblovna i deblovna metoda, što se odražava
i na metode privlačenja drva. Umjesto izrade jednometarskog prostornog drva
prelazi se na izradu u dužinama oko 4 m (utovarne dužine).


Za privlačenje sortimenata tehničkog drva i industrijskog drva utovarnih
dužina po tlu u prorednim sastojinama najviše se koriste adaptirani poljoprivredni
traktori s vitlom. Jednometarsko prostorno drvo privlači se (iznosi)
djelomično i tovarnim konjima.


U zrelim jednodobnim i prebornim sastojinama za privlačenje se koriste
zglobni traktori i gusjeničari uz primjenu deblovne i poludeblovne metode,
a u ravnici i prigorju drvo se djelomično izvozi forvarderima.


Šume su primarno otvorene kamionskim putevima a sekundarno vlakama
i traktorskim putevima.
Na jako strmim kao i na blatnjavim terenima u nizini drvo je potrebno
privlačiti žičarama.
Ključne riječi: Sječa, izrada i privlačenje drva, operativno vrijeme,
dodatno vrijeme, učinci.


1. UVOD - EINLEITUNG
Različiti uvjeti rada u Hrvatskoj posljedica su već Jednodobne visoke šume obuhvaćaju 44% šumske
i toga što su šume glede terenskih i klimatskih prilika, površine; visoke preborne šume 18%; niske šume 13%;
te vrsta drveća i načina gospodarenja podijeljene u tri šikare i makija 25%.
područja: kontinentalno područje, visoki krš, degradi- Svi rezultati plod su vlastitih istraživanja koja su


. H t provedena u okviru znanstveno-istraživačkog rada. Ra"
´ B & V 6 n jja istraživanja financirala je Poslovna zajednica šuznačenja.
marstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb a najnovija
JP »Hrvatske šume«. Istraživanja su provedena na pod-
Nadalje, šume listače obuhvaćaju 83% drvne zalihe, ruč j im a Uprava šuma: Bjelovar, Zagreb, Sisak, Požega


a šume četinjača 17%. i Delnice.


2. SJEČA I IZRADA - FALLUNG UND AUSFORMUNG
Otpad (gubitak) kod sječe i izrade varira prema U tablici 1 prikazan je postotni udio pojedinih vrsta
,, . . , v j , , . , n rOI drveća u drvnoj zalihi i posječenoj drvnoj količini.
vrstama drveća. Kod bukve iznosi u prosieku 9,6%; _, . ,,,,.. , , , . ,-,
Osim kod bukve i jele sa smrekom, kod ostalih vrsta
kod hrasta i ostalih listača 19%; kod jele i smreke posto j e razlik e postotaka drvne zalihe i posječenog
18%, a u prosjeku za sve vrste drveća iznosi 16%. drva.


* Prof. dr. Stevan Bojanin i prof. dr. Ante P. B. Krpan, Sveučilište
Zagreb, Šumarski fakultet, Zagreb, Svetošimunska 25.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 6     <-- 6 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA SUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
Struktura drvne zalihe i iskorištene drvne mase po vrstama drveća u šumama Hrvatske


Baumartenverteilung des Holzvorrats und ausgeformter Holzmasse, in Waldern Kroatiens Tab. 1


Listače — Laubholzer Četinjače — Nadelholzer
Vrste drva
Baumarten
Ukupno
Total
Suma
listača
Summe der
Laubh.
Bukva
Buche
Hrast
Eiche
Ostale
tvrde list.
Ubrige h.
Laubh.
Meke
listače
Weiche
Laubh.
Suma
četinjača
Summe der
Nadelh.
Jela i
smreka
Tanne u.
Fichte
Bor
Kiefer
%
Drvna zaliha
Holzvorrat 100 82,7 35,8 27,3 16,1 3,5 17,3 14,2 3,1
Izrađena
drvna masa
Ausgeformte
Holzmasse
100 85,3 35,4 22,3 23,6 4,0 14,7 14,0 0,7


U tablici 2 prikazana je struktura izrađenih drvnih izrađenog prostornog drva 37% čini industrijsko, a
sortimenata u državnim šumama u Hrvatskoj. 67% ogrjevno drvo.


U odnosu na ranije stanje udio prostornog drva Struktura sortimenata u zrelim sastojinama ovisi o
(ogrjevno i industrijsko drvo) smanjio se zbog provrsti
drveća. Postotak prostornog drva kod hrasta izmjena
zahtjeva standarda za drvo. Sada od ukupno nosi 20%, kod bukve 40%, kod jele i smreke 5%.


Struktura izrađenih drvnih sortimenata u državnim šumama Hrvatske


Verteilung der ausgeformten Holzsortimente in der Staatswaldern Kroatiens Tab. 2


Postotni udio
Sortimenti — Sortimente Prozentanteil
%


Tehničko oblo drvo Za preradu — fiir die Verarbeitung 53,5
Rundnutzholz Za direktnu upotrebu — fiir direktes Gebrauch 6,7


Tesano i cijepano drvo — Behautes und gespaltetes Holz 3,1


Industrijsko drvo - Industrieholz 12,2


Ogrjevno drvo — Brennholz 24,5


Ukupno — Total 100,0


50


Starost sastojine, god. - Bestandesalter, Jahre


45


E 40


« E


«° 35


A to


(0 0)
30


to E


»i 25 --x — Hrast-Eiche


E"i2


20


D 0) -° — Bukva -Buche
EL


«oS
jj) 0) 15


E-o


2Q


10


Q-X


_n 5 i


w


0


20 30 40 50 60 70 80 90 100 110


SI. 1: Prsni promjeri srednjih stabala u sastojinama bukve i hrasta kod raznih starosti
Abb. 1: BHD des Mittelstammes in bestimten Bestandesaltern in Buchen- und Eichenbestdnden




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 7     <-- 7 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
Kako se iz slike 1 vidi, prorede počinju već u
mladim sastojinama hrasta i bukve, kod prsnog promjera
11,5 cm, odnosno 5,5 cm. Stoga su prve prorede
potpuno ili djelomično predkomercijalne.


Struktura izrađene drvne mase u prorednim sastojinama
u ravnici i prigorju iznosi u prosjeku: tehničko
drvo 29%, industrijsko drvo 20%, ogrjevno drvo 51%.
Udio industrijskog drva postupno se, zbog ublažavanja
propisa standarda za drvo, povećava.


Glede vrsta drveća, njihovih dimenzija, načina gospodarenja,
a djelomično i terenskih uvjeta, kod nas
nisu u uporabi višenamjenski strojevi.


U prorednim sastojinama bukve 84% prostornog
drva potječe od stabla a 16% od krošnje. Veća je
mogućnost izrade dužeg industrijskog drva iz debla
nego iz krošnje.


U mješovitim prorednim sastojinama hrasta i bukve
u prigorju provedena i analizirana je izrada sortimenata
bukve u dvije varijante:


a. Izrada sortimenata tehničke oblovine i industrijskog
drva utovarnih dužina (oko 3 m);
b. Izrada tehničke oblovine kao pod »a« i prostorSI.
1. Obaranje bukova stabla u planinskim uvjetima


nog drva duljine 1 m.


(Foto: A. Krpan)
Kod hrasta je primijenjena samo varijanta »b«. Abb. 1. Fallen des Baums der Buche in Gebirgsbedingungen


Drvna masa tehničkog te industrijskog drva utovarnih duzina po stablu;
utrošci vremena obaranja i izrade u prorednim bukovim sastojinama


Holzmasse des Rundnutz- und Industrieholzes in Kranlangen, je Baum;
Zeitwerte bei der Fallung und Ausformung in Durchforstungsbestanden der Buche Tab. 3


Utrošak vremena za
° 6 Izrađena drvna masa obaranje i izradu


Dimenzije izrađenog drva 3


po stablu Operativno v. po m


xi a Abmessungen der ausgeformten


Ausgeformte Holzmasse Fallungs- und


A Holzmasse


to U je Baum Ausformungszeiten
RAZ je fm


Tehničko Industrijsko Tehničko Industrijsko
drvo drvo Ukupno Tehničko oblo drvo Industrijsko drvo oblo drvo drvo
Rundnutz-Industrie-Total Rundnutzholz Industrieholz RundnutzIndustrie


o ca
a-a
holz holz holz holz
Sred. pr. Sred. pr.


3Duljina Duljina


BHD m — fm s korom L s korom L min/m3 - min je fm
MD m. R. MD m. R.
cm % cm m cm m


22,5 0,03 0,48 0,51 22,0 4,0 15,7 3,1 19,94 41,75 1:2,1
5,9 94,1 100
27,5 0,27 0,49 0,76 25,5 5,1 15,7 2,9 15,38 43,11 1:2,8
35,5 64,5 100
32,5 0,63 0,41 1,04 28,5 4,9 14,7 3,2 16,29 54,46 1:3,3
60,6 39,4 100
37,5 0,87 0,49 1,36 32,6 3,8 14,7 2,5 16,76 50,97 1:3,4
64,0 36,0 100
42,5 1,24 0,45 1,69 34,6 4,4 14,0 2,9 14,73 56,84 1:3,9
73,4 26,6 100


U tablici 3 (bukva - varijanta a) prikazana je Operativno vrijeme sječe i izrade po m3 tehničke
drvna masa po stablu za stabla promjera 22,5 cm do oblovine s porastom debljine stabala opada, a kod
42,5 cm. S porastom promjera stabala raste udio tehindustrijskog
drva raste.
ničkog, a opada udio prostornog drva, pri čemu raste
i srednji promjer tehničkog drva, čija se dužina kreće Operativno vrijeme po m3 industrijskog drva veće
od 3,8 m do 5,1 m. Prosječna debljina industrijskog je nego kod tehničkog drva. Razlika se povećava s
drva blago opada, a dužine komada se kreću od 2,5 porastom debljine stabala, a odnos se kreće od 1:2,1
m do 3,2 m. do 1:3,9.


Odnos efektivnog vremena Tehničko
oblo drvo:Industrijsko drvo
Verhaltnis der RAZ Rundnutzholz:
Industrieholz




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 8     <-- 8 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA SUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
U tablici 4 prikazani su podaci i rezultati varijante
»b« (izrada prostornog drva duljine 1 m).


Promjeri prostornog drva te utrošci vremena izrade
industrijskog drva slični su kod hrasta i bukve, a utrošci
vremena izrade tehničkog drva bukve veći su nego
kod hrasta.


Utrošci vremena za izradu prostornog drva bukve
duljina 1 m i industrijskog drva utovarnih dužina od
2,5 — 3,0 m stoje u odnosu 2:1. Prema Dietzu (1986)
odnos utrošaka vremena za dužine od 4 m i 1 m je
2,5:1,0.


Kod izrade industrijskog drva utovarnih duljina iz
grana često se moraju izrađivati i komadi kraći od 4 m.


Drvna masa tehničkog oblog i prostornog drva po stablu;
utrošci vremena obaranja i izrade u prorednim sastojinama bukve i hrasta


Holzmasse des Rundnutz- und Schichtholzes je Baum; Zeitwerte bei der Fallung
und Ausformung in Durchforstungbestanden der Buche und Eiche


B

Izrađena drvna masa


° E


po stablu Dimenzije izrađenog drva


« 3


2 r a Ausgeformte Holzmasse Abmassungen der ausgeformten Holzmasse
je Baum


Tehničko Prostorno


O _rt


oblo drvo drvo Ukupno Tehnič. oblo drvo Prostorno drvo


o.3


" u Rundnutz-Schicht-Insgesamt Rundnutzholz Schichtholz


3 *
holz holz


t 2


Sred. pr. Sred. pr.


3Duljina Duljina


BHD m - fm s korom s korom


L L


MD m. R. MD m. R.
cm /o cm m cm m
Bukva - Buche
17,5 0,28 0,28 — 13,4 1,0


_


100 100
22,5 0,55 0,55 — — 16,9 1,0


_


100 100
27,5 0,21 0,48 0,69 26,6 3,8 15,0 1,0
30,4 69,6 100
32,5 0,57 0,41 0,98 28,8 3,8 13,7 1,0
58,6 41,4 100
Hrast — Eiche


22,5 0,07
14,0
0,43
86,0
0,50
100
21,0
27,5 0,39 0,34 0,73 24,4
53,4 46,6 100
32,5 0,73
66,4
0,37
33,6
1,10
100
28,3
37,5 1,18
69,8
0,51
30,2
1,69
100
31,9
42,5 1,31 0,69 2,00 34,0
65,5 34,5 100
47,5 1,94 0,81 2,75 38,9
70,5 29,5 100


U tablici 5 prikazani su utrošci vremena za sječu
i izradu drva u kontinentalnom području Hrvatske
(ravnica i brdsko područje), u prorednim i sječno zrelim
šumama listača. U tablici su prikazani i rezultati
za proredu u jednoj jelovoj sastojini. Opsežna istraživanja
u trajanju od 85 dana provedena su na području
Uprave šuma Zagreb u šumarijama Samobor, Remetinec,
Velika Gorica i Krapina.


U tablici je također prikazan obujam tehničkog i
prostornog drva po stablu.


Za različite starosti sastojina i vrste drveća prikazani
su u tablici utrošci stablovnog te sortimentnog
vremena po m3 izrađenog drva, posebno za tehničko


274


5,0 15,0 1,0
4,2 14,6 1,0
4,1 14,7 1,0
3,5 12,5 1,0
4,4 15,9 1,0
4,1 13,5 1,0


Tab. 4


Utrošak vremena
obaranja i izrade
Oper. v. min/m3
Fallungs- und
Ausformungszeit
RAZ je fm


Tehničko Prost, drvo
oblo drvo duljine 1 m
RundnutzSchichtholz
holz


min/m3 — min je fm


— 83,82
— 69,47
— 101,75
20,69 104,32


20,66 58,26


13,92 100,78


13,27 114,22


12,23 98,91


14,15 85,71


12,73 81,06


i prostorno drvo. Kod izrade primijenjena je sortimentna
metoda; prostorno drvo izrađivano je u dužinama
od 1 m. Primjećuje se utjecaj debljine stabala i nagiba
terena na utroške vremena kod radova sječe i izrade.
Sortimentna i operativna vremena po m3 prostornog
drva su znatno veća nego za tehničko drvo.


Operativno vrijeme za sječu i izradu (min/m3) tehničkog
drva u velikoj mjeri ovisi o debljini stabala (što
je stablo deblje manji je utrošak vremena po m3). To
se u manjoj mjeri odnosi i na prostorno drvo.


Operativna vremena (min/m3) prostornog i tehničkog
drva hrasta stoje u odnosu od 4,9:1 do 6,7:1.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 9     <-- 9 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA SUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
Utrošci vremena sječe i izrade u različitim radnim uvjetima; udio vremena rada motornom pilom


Zeitwerte fur Fallung und Ausformung unter unterschiedlichen
Arbeitsbedingungen; Prozentanteile der EMS — Arbeitszeit Tab. 5


Red. br. - Lfd. Nr. 1 2


Vrsta sječe Šušci P
Teren P;R R
Hiebsart Durrling D
Gelande D;E E


Vrsta drveća Hrast Hrast
Baumart Eiche Eiche
Pr. pr. srednjeg St., cm


29 28


BHD Mittelstamm, cm
Tehničko oblo drvo


0,26 0,10


Rundnutzholz


Izrađena drvna
masa po stablu, m3 Prostorno drvo


0,29 0,33


Ausgeformte Holzmasse Schichtholz
je Baum, fm


Ukupno


0,55 0,43


Insgesamt
Rad jednog ili dvaju radnika


1 1


Ein- oder Zweimannrotte
Stablovno vrijeme, min/m3


7,45 5,88


Baumzeit, min/fm
Tehničko oblo drvo


4,00 2,00


Rundnutzholz


Sortiment. vr., min/m3
Sortenzeit, min/fm Prostorno drvo


67,07 46,90


Schichtholz
Tehničko oblo drvo


11,45 7,88


Operativno vr., min/m3 Rundnutzholz
RAZ, min/fm Prostorno drvo


71,07 52,78


Schichtholz
u efektivnom vrem.


33,2 35,1


Rad motornom pilom, % in RAZ
EMS-Arbeitszeit, % u ukupnom vremenu


16,9 24,2


in GAZ


P = proreda — D = Durchforstung B =
R = ravnica — E = Ebene DSOS


Debljina stabla nema utjecaja na ovaj odnos. Kod
bukve ovaj se odnos kreće od 3,6:1 do 4,7:1.


Operativno vrijeme po m3 kod sječe i izrade kako
kod tehničkog tako i kod prostornog drva (za istu
debljinu stabla) veće je za bukvu nego za hrast.


Utrošak vremena ručnog guljenja kore jele iznosi
u prikazanom primjeru 47,1% operativnog vremena.


U tablici je prikazan i postotni udio vremena rada
motornom pilom kod sječe i izrade u operativnom kao
i u ukupno utrošenom vremenu, posebno za pojedine
sječine, odnosno sastojine. Obuhvaćen je rad motorne
pile na raznim terenima, s različitim vrstama drveća i
u sastojinama različitih starosti.


Udio vremena rada motornom pilom u operativnom
vremenu, kod obuhvaćenih vrsta drveća raste
pravilno s povećanjem debljine stabala i kreće se od
24% operativnog vremena kod stabala prsnog promjera
19 cm do 49% vremena kod stabala 57 cm
prsnog promjera.


Udio rada motornom pilom u ukupno utrošenom
vremenu kod sječe i izrade u sastojinama svih obuhvaćenih
vrsta drva također se s povećanjem debljine
stabala povećava, ali ne tako pravilno kao u prethod


3 4 5 6 7 8 9 10 11
P DS P P OS OS P OS P
R R B B B B B B B
D EH D D VH VH D VH D
E E B B B B B B B
Hrast Hrast Bukva Bukva Bukva Bukva Pit. kest. Ost. tv. 1. Jela
Eiche Eiche Buche Buche Buche Buche Edelk. Ub. h. Lh Tanne
35 57 19 22 35 43 31 31 25
0,65 2,55 0,02 0,12 1,14 1,34 0,03 0,53 0,51
0,85 0,88 0,31 0,29 0,46 0,90 0,60 0,38 -
1,50 3,43 0,33 0,41 1,60 2,24 0,63 0,91 0,51
1 1 1 1 2 2 1 2 1
3,12 3,83 8,30 10,50 13,82 4,70 10,70 13,66 -
4,86 2,61 5,00 4,88 7,58 6,75 4,88 8,38 -
36,23 38,11 54,77 44,93 75,48 49,54 47,62 64,21 -
7,98 6,44 13,30 15,46 21,48 11,45 15,63 22,04 60,25
39,35 41,94 63,07 55,51 89,30 54,24 58,37 77,87 -
37,0 49,3 24,0 38,4 34,6 42,7 37,2 38,0 20,5
25,7 32,7 12,2 26,1 22,4 28,6 25,3 24,7 14,6
brdsko područje — B = Berggegend
= dovršni sijek EH
= Endhieb


= oplodna sječa - VH = Verjiingungshieb


nom slučaju. Kreće se od 12% za stabla 19 cm pr.
pr. do 34% za stabla 57 cm pr. pr.


Ovi podaci mogu korisno poslužiti kod analize rada
motornom pilom i kod poduzimanja zaštitnih mjera
pri radu.


Za sve sječine prikazane u tablici 5. obrađena je
struktura snimljenog utrošenog vremena; prvo za pojedine
objekte snimanja, zatim zbrojeno, posebno za
brdoviti te za ravni teren i konačno zajedno za sveukupno
snimljeno vrijeme. U strukturi prvo je prikazan
udio operativnog vremena i općih vremena u ukupno
utrošenom vremenu.


Osnova za određivanje strukture vremena bila su
cjelodnevna mjerenja utroška vremena u brdskom terenu
za 24 radna dana, a u ravnici za 59 dana.


Na ravnom terenu udio operativnog vremena iznosi
u prosjeku 61,5%, a općih vremena 38,5%. Na brdovitom
terenu ovi postoci iznose 64,6%, odnosno
35,4%, a za sveukupno obuhvaćeno područje 63,7%
i 36,3%. Između rezultata na ravnici i brdovitom terenu
nema značajnih razlika.


Opća vremena detaljno su analizirana, a razvrstana
su na slijedeće komponente: pripremno-završno vrije




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 10     <-- 10 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA SUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
me, odmor, osobne potrebe, povremeni rad, opravdani između postotaka za ravnicu i brdsko područje. U
prekid, organizacijski i tehnički, te neopravdani predodatnom
vremenu obuhvaćeno je i vrijeme objeda
kid. Najveći postotak obuhvaćaju odmori. od 30 minuta na dan. Uz izuzeće vremena objeda,


Iz općih vremena određeno je dodatno vrijeme u dodatno vrijeme iznosi 41,5% na operativno vrijeme.
postotku na operativno vrijeme i ono iznosi za ravan U Njemačkoj kod normi sječe i izrade za cijelu državu
teren 53,4%, za brdoviti teren 51%, a za oba područja dodatno vrijeme iznosi u prosjeku oko 40%, Backhaus
zajedno 51,7%. Ni ovdje ne postoji značajna razlika (1990.), što potvrđuje prihvatljivost naših rezultata.


3. PRIVLAČENJE DRVA - DAS HOLZRUCKEN
Privlačenje tehničkog drva je skoro potpuno mehanizirano,
što se može reći i za industrijsko drvo utovarnih
dužina. Međutim privlačenje jednometarskog prostornog
drva nije u dovoljnoj mjeri mehanizirano, tako
da se privlači (iznosi) i tovarnim konjima.


U najvećem dijelu šuma u Hrvatskoj treba drvo
privlačiti traktorima, no u dijelu brdskih i planinskih
šuma drvo treba privlačiti žičarom. Na 89% šumskih
površina na visokom kršu planira se privlačenje traktorima,
a na 11% žičarama.


U 1. pregledu prikazan je broj i postotni udio
traktora i forvardera za privlačenje drva u Hrvatskoj
sa stanjem 1989. godine. Ratna zbivanja utjecala su
na smanjenje broja strojeva. Procjenjuje se da na privlačenju
drva radi 400 adaptiranih poljoprivrednih
traktora i oko 200 zglobnih traktora. Broj forvardera
ostao je isti, a gusjeničari su nestali iz iskorišćivanja
šuma.


SI. 2. Iznošenje ogrjevnog drva samaricom u Petrovoj gori
(Foto: I. Mrzljak)
Abb. 2. Riicken von Brennholz durch Tragferde in Petrova Gora
Traktori za privlačenje drva u Hrvatskoj
Schlepper fur das Holzriicken in Kroatien Pregled — Ubersicht 1
Tip traktora Schleppertyp
Broj traktora
Anzahl der Schlepper
Postotni udio %
%-Anteil
Adaptirani poljoprivredni laki traktori
Adaptierte landwirtschaftliche leichte Schlepper 667 66,4
Zglobni traktori — Knickschlepper 275 27,4
Gusjeničari — Raupenschlepper 30 3,0
Forvarderi Ruckezuge
32 3,2
Ukupno Total
1.004 100




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 11     <-- 11 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA SUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
3.1. OTVARANJE ŠUMA
3.2. PRIVLAČENJE U PROREDNIM SASTOJI-
DIE WALDERSCHLIESSUNG NAMA - DAS HOLZRUCKEN IN DURCHFORSTUNGSBESTANDEN
Krajem drugog svjetskog rata otvorenost šuma kamionskim
cestama iznosila je u Hrvatskoj 3 m/ha, a Adaptirani poljoprivredni traktori uglavnom s monsada
iznosi u prosjeku 11,8 m/ha, Krpan (1992). U tiranim jedno- ili dvobubanjskim vitlom upotrebljavaju
nekim šumskim površinama dostiže otvorenost šuma se u Hrvatskoj najviše za privlačenje drva u prorednim
30 m/ha pa i više. sastojinama. U pravilu se traktori kreću po vlakama,


Fina otovrenost šuma pomoću vlaka i traktorskim a tu i tamo ulaze u sastojinu, tako da oni obavljaju
putevima različita je glede starosti sastojine i terenskih skupljanje i privlačenje. Mjestimično se drvo skuplja
uvjeta te se kreće ispod 60 m/ha do 200 m/ha. Najveća konjima.
gustoća vlaka potrebna je u mladim sastojinama, tj. U prvim proredama primjenjuje se sortimentna meu
prvim proredama. S povećanjem starosti sastojina toda (privlačenje tehničkih sortimenata i industrijskog
gustoća opada. drva 4-5 m duljine te ogrjevnog drva duljine 1 m).


Utrošci vremena kod izvoza forvarderima i odnos učinaka kod privlačenja
zglobnim traktorima i forvarderima


Zeitwerte beim Fahrriicken mittels Riickeziigen, und Verhaltnisse der
Tagesleistungen beim Riicken mittels Knickschleppern und Riickeziigen Tab. 6
Vuča po


Izvoz


tlu s


Fahrriicken


LKT-80
Sred. Norma


Teren Tovar
Istovar


promjer Duljina Utovar
vremena


Red. Forvarder Tlo Nutz-
Ent-Norma


s korom L Beladen
Schleif-


Efekt.


br. Dizalica Vrsta drva last
laden vremena


MD m. R.
vrijeme riicken


Lfd. Riickezug Gelande
Vorga


RAZ mit


Nr. Ladekran Boden
bezeit


LKT-80


Holzart


Vorgabez.


3
Efek. vr. min/m3


m — fm cm m
min/m3 - min/fm


RAZ min/fm


1 5000 R.,S.,T1.
E; T; Hlh. 9,63 41,7 3,5 1,55 1,03 5,03 6,09 10,97 1:1,80
2 Volvo 9111 Pr; Sm; TI.
Hl; G; Hlh. 7,58 41,1 4,4 1,51 0,89 6,47 7,83 --
3 Cranab 5000 R;S;To.
E; T; Pa 8,84 24,9 4,1 2,24 0,90 6,52 7,89 --
4 Volvo 971 Pr; V; TI.
Hl; F; Hlh. 10,98 41,7 4,4 1,29 1,07 3,86 4,67 10,57 1:2,26
5 Cranab 7000 Pr; S; TI.
Hl; T; Hlh. 11,17 37,9 4,5 1,41 0,94 4,06 4,91 9,92 1:2,02
6 Kockum 836
Hiab 1669
R; BI; TI.
E; Ag; Hlh. 6,26 51,7 3,8 1,75 0,97 8,90 10,77 13,84 1:1,28
7 VKS 9040 R; V;To.
E; F; Pa. 8,66 31,7 3,6 1,78 1,05 5,57 7,08 --
8 Hara 61. S R; S-V; Hr.
E; T-F; Ei. 8,27 38,4 3,8 1,39 0,90 5,46 6,93 --
9 Br; S; Bu-Hr.
Bg; T; Bu-Ei. 7,27 42,5-52,0 4,4-3,8 1,56 0,85 6,60 8,38 --
10
11
12
Kockum 850
Hiab 670
Pr; V; TI.
Hl; F; Hlh.
13,70
8,48
9,06
39,7
38,3
15,1
4,0
4,3
2,3
1,47
1,92
3,78
1,07
1,11
1,71
5,31
8,47
10,44
6,53
10,42
12,84 :



Odnos normi vremena forvardera
i zglobnog traktora
Verhaltnis der Vorgabezeit:
Riickezug und Knickschlepper


Legenda: R = ravnica
Pr = prigorje
V = vlažno
Br = brdsko područje
S = suhoSm = smrznutoBI = blatnoBu = bukva
TI = tvrde listače
To = topola
Hr = hrast
Legende: E = Ebene
Hl = Hiigelland
F = feucht
Bg = Berggegend
T = TrockenG = GefrorenAg = aufgeweitBu = Buche
Hlh = Harte Laubholzer
Pa = Pappel
Ei = Eiche




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 12     <-- 12 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski liši br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
S povećanjem starosti sastojina prelazi se na primjenu
deblovne i poludeblovne metode. Veličina tovara kreće
se od 0,65 m3 do 1,45 m , ovisno o snazi motora i
terenskim uvjetima.


Nadalje primjenjuje se izvoz forvarderom s prethodnim
skupljanjem lakim traktorima. Kod inače jednakih
radnih uvjeta, prilikom izvoza tehničke oblovine
srednjeg promjera 38,3 cm učinak je bio 23,3% veći
nego kod izvoza industrijskog drva srednjeg promjera
15,1 cm, što ukazuje na djelovanje zakona mase komada
(tablica 6).


Kod kasnijih proreda uz primjenu deblovne umjesto
sortimentne metode učinak se povećao za 29%.


Prostorno drvo od 1 m dužine privlači se (iznosi)
pomoću poljoprivrednog adaptiranog traktora. U ovu
svrhu se na traktor montira stražnja hidraulična daska,
posebna košara, ili se priključi prikolica.


Poseban problem predstavlja privlačenje drva iz
mladih prorednih sastojina bez fine otvorenosti. Ovdje
se drvo izrađuje u jednometarskim dužinama i privlači
(iznosi) tovarnim konjima. Zbog niskog učinka tro


škovi privlačenja su visoki. Dnevni učinak jednog konja
na udaljenosti od 0,1 km je 7,33 m3 a na 0,45 km
učinak je 3,52 m .


3.3.
PRIVLAČENJE DRVA U SJEČNO ZRELIM
SASTOJINAMA - DAS HOLZRUCKEN IN
HIEBSREIFEN BESTANDEN
Ovdje su obuhvaćene visoke šume tvrdih listača s
oplodnom sječom u ravnici i brdskom području, te
mješovite preborne šume jele i listača u visokom kršu.


Vuča (privlačenje) po tlu obavlja se srednje teškim
i teškim zglobnim traktorima i gusjeničarima, a izvoženje
forvarderima.


Iz broja traktora (pregled 1) vidi se da se drvo iz
zrelih sastojina privlači uglavnom zglobnim traktorima.


U tablici 7 prikazani su odnosi utroška vremena
kod privlačenja po tlu pomoću zglobnog traktora LKT80
u ravnici i prigorju na suhom, vlažnom i blatnom
tlu, u zrelim sastojinama tvrdih listača.


SI. 3. Privlačenje hrastovih trupaca zglobnim traktorom (Foto: A. Krpan)
Abb. 3. Riicken der Eichenblocke mit dera Knickschlepper




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 13     <-- 13 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
Odnos efektivnog vremena (min/m3) kod vuče (privlačenja) drva
po tlu pomoću zglobnog traktora LKT-80 kod različitog stanja tla


Verhaltnis der RAZ (min/fm) beim Schleifrucken mittels LKT-80
Knickschlepper bei unterschiedlichen Bodenverhaltnissen


Stanje tla - teren — Zustand des Bodens -


Suho, ravnica i prigorje Vlažno, ravnica i prigorje
Trocken, Flach- und Hiigelland Feucht, Flach- und Hiigelland


Ravnica


Tab. 7
Gelande
Blatno — Aufgevveicht
Flachland
Prigorje Hiigelland


Odnos efektivnog vremena po m3 kod vuče po tlu — Verhaltnis der RAZ je fm beim Schleifrucken


1,00
1,07


Nagib terena u prigorju varira od 0-19%; uspon
vlaka iznosi do 19%, a pad 24%. Traktor se kretao
80% udaljenosti privlačenja po vlakama, a 20% po
sastojini (sječini).


Radni uvjeti privlačenja bili su isti pri suhom tlu
u ravnici i prigorju, što se može reći i za vlažno tlo.
Međutim, blatnost terena uzrokovala je teže uvjete
rada u prigorju nego u ravnici.


Operativno vrijeme po m3 kod privlačenja drva po
vlažnom tlu u ravnici i prigorju veće je nego na suhom
tlu 7%; na blatnom tlu u ravnici veće je 24%, a u
prigorju 34%.


Volumen tovara varira između 2,11 m3 i 3,11 m3,
a ne ovisi o radnim uvjetima.


Kako se iz tablice 8 vidi (privlačenje u ravnici)
zglobni traktor »Timberjack« privlačio je drvo na suhom,
a gusjeničar na blatnom terenu. Motor Timbejacka
78% je jači od motora gusjeničara, čiji je tovar
ipak 14% veći. Brzina Timberjacka je 34% veća nego
brzina gusjeničara, a dnevni učinak Timberjacka je uz
navedene prednosti veći 24%.


1,24
1,34


Dnevni učinak TDT-gusjeničara kod privlačenja po
tlu na blatnom terenu je veći za 16% od učinka LKT


— zglobnog traktora čiji je motor 28% jači.
Primjena traktora gusjeničara u određenim uvjetima
ima prednosti pred zglobnim traktorima.
U prebornim šumama kod privlačenja drva zglobnim
traktorom, tovar je u sastojinama s finim otvaranjem
bio veći 45%, a dnevni učinak je 37% veći nego
u sastojinama bez finog otvaranja.


3.4.
IZVOŽENJE OBLOG DRVA POMOĆU FORVARDERA
- DAS FAHRRUCKEN VON
RUNDHOLZ MITTELS RUCKEZUGEN
Sortimenti oblog drva se, pored privlačenja po tlu,
izvoze forvarderima kao i industrijsko drvo utovarnih
dužina, pri čemu se drvo utovara i istovara montiranim
hidrauličnim dizalicama.


Udio vremena utovara i istovara je znatan i kreće
se od 30,6% do 61,1% operativnog vremena. S povoljnijim
uvjetima vožnje i kraćim udaljenostima, tanjim
i kraćim komadima drva raste udio vremena utovara
i istovara.


Utrošci vremena i učinci kod privlačenja zglobnim traktorom i gusjeničarom


Zeitaufwands- u. Leistungswerte beim Riicken mit Knick- u. Raupenschleppern
Tab. 8


Tip traktora - Schleppertyp


Snaga motora, kW - Motorleistung, kW
Metoda privlačenja — Riickemethode
Stanje tla — Zustand des Bodens
Udaljenost privlačenja, km - Riickedistanz, km
Obujam tovara, m3 — Lastgrosse, fm
Komada u tovaru — Stiickzahl je Last
Obujam komada, m3 - Stiickmasse, fm
Srednji promjer s korom, cm — MD m. R., cm
Duljina komada, m - Stiicklange, m
Specifično opterećenje traktora, m3/kW


Spezifische Belastung der Schlepper, fm/kW
Norma vremena, min/m3 — Vorgabezeit, min/fm
Učinak, m3/dan — Tagesleistung, fm/Tag


Gusjeničar


Zglobni traktor — Knickschlepper


Raupenschlepper


Timberjack 360 LKT-80 TDT-55
82 59 46
Deblovna metoda — Schaftweises Riicken


Suho — Trocken Blatno Aufgevveicht
Blatno — Aufgevveicht
0,65
4,02 3,79 4,58
1,9 3,0 3,7
2,10 1,26 1,24
51,4 34,5 37,1
10,1 13,5 11,5
0,049 0,064 0,110
6,97 10,40 8,63
68,87 47,81 55,62
279




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 14     <-- 14 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM
U tablici 6 prikazani su utrošci vremena (operativno
vrijeme po m3) utovara i istovara. Sortimenti tehničke
oblovine i industrijskog drva utovarenih dužina utovarivani
su na razne tipove forvardera, a zatim istovarivani.


Nije bilo moguće ustanoviti ječu ovisnost utroška
vremena po m3 kod utovara i istovara, o debljini trupaca
tvrdih listača.


Srednji promjer i volumen topole manji su nego
kod tvrdih listača, stoga su utrošci vremena utovara i
istovara veći. Posebno se primijećuje ovisnost vremena
utovara i istovara industrijskog drva o volumenu komada.
Utrošak vremena istovara (s izuzetkom industrijskog
drva) u svim slučajevima je podjednak.


Odnos operativnog vremena (min/m3) kod istovara
i utovara tehničkog oblog drva pod jednakim uvjetima
varira od 1,00:1,21 do 1,00:1,83.


SI. 4. Daljinski transport drva kamionom i prikolicom (Foto: A.
Abb. 4. Ferntransport von Holz mittels LKW mit Anhanger


Kod izvoženja bez sakupljanja dnevni učinak forvardera
bio je 10% do 126% veći od učinka zglobnog
traktora. Uključivši sakupljanje bio je dnevni učinak
forvardera na suhom tlu 80%, a na blatnom terenu
28% veći od učinka zglobnog traktora.


3.5.
PRIVLAČENJE DRVA ŽIČAROM - DAS
HOLZRUCKEN MIT SEILKRAN
U šumi hrasta lužnjaka u ravnici istraženo je privlačenje
drva mobilnom žičarom s jarbolom, Steyr KSK


UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282


U tablici 6 također su prikazani utrošci vremena
izvoženja (s utovarom i istovarom) gore navedenih
sortimenata, uz različite uvjete, za udaljenost (s dva
izuzetka) od 0,6 km.


Drvo je sakupljano pomoću forvardera. Samo u tri
slučaja (red. br. 4, 5, 12 tab. 6) drvo je prethodno
sakupljeno traktorom, pa je stoga u slučajevima br. 4
i 5 udaljenost izvoženja u sastojini skraćena za 25 m.
Zbog sakupljanja drva traktorom, uz jednake uvjete
vrijeme ukupnog izvoženja po m3 smanjeno je 21%.


Utrošak vremena po m3 kod izvoženja forvarderom
ovisi o stanju tla, vrsti drva, volumenu komada. Dodatak
na operativno vrijeme iznosi 21%.


U tablici 6 prikazani su odnosi normi vremena po
m3 privlačenja debala tvrdih listača po tlu zglobnim
traktorom LKT-80 i izvoženja trupaca tvrdih listača
forvarderom, kod različitih uvjeta rada. Odnosi učinaka
su obrnuti utrošcima vremena.


Krpan)


16, koja je primijenjena radi zaštite pomlatka i tla.


Istraživanja su provedena u 137-godišnjoj sastojini
s oplodnom sječom, u fazi dovršnog sijeka. Tlo je bilo
blatno.


Položeno je od pomoćnog stovarišta lepezasto šest
trasa dužine 410 m do 630 m.


U tablici 9 prikazani su podaci i učinci. Prosječna
udaljenost sakupljanja sa strane iznosila je 11 m, a
udaljenost privlačenja kretala se od 75 m do 575 m.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 15     <-- 15 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282
Utrošci vremena, dnevni učinci i veličina tovara kod privlačenja tehničkog oblog drva
pomoću žičare KSK 16


Zeitwerte, Tagesleistung und Lastgrosse beim Rucken von Rundnutzholz
mittels Seilkran KSK 16 Tab. 9


Udaljenost
privlačenja
Riickedistanz


m


75


575


Fiksno Varijabilno


Operativno


vrijeme vrijeme


vrijeme


Fixe Variable


RAZ


Zeit Zeit
min po vožnji — min je Fahrt
3,98 2,10 6,08
3,98 7,41 11,39


Norma Dnevni Tovar — Last
vremena učinak


Sred. pr. DuVolumen


Vorgabe-Tages


bez kore ljina komada


zeit leistung 3


MD o. R. L Stiickmasse m — fm
min po m3 m3/dan 3


cm m m - fm


min je fm fm/Tag


2,95 162,54
54,9 4,9 1,17 2,50
5,53 86,75


ZAKLJUČCI - SCHLUSSFOLGERUNGEN


U članku prikazani rezultati dobiveni su vlastito
provedenim istraživanjima u jednodobnim visokim šumama
oplodne sječe raznih starosti u ravnici, prigorju
i brdskom području. Tako je omogućeno da se kod
radova u eksploataciji šuma utvrdi ovisnost utrošaka
vremena, odnosno učinaka koji ovise o raznim čimbenicima.


Proveden je cjelodnevni studij rada i vremena uz
primjenu kronometraže, u trajanju od 24 dana u
brdskom i 59 dana u ravničarskom području.


Kod obračuna podataka primijenjena je matematičko-
statistička metoda: određivanje aritmetičkih sredina,
obračun signifikantnosti i analiza varijance te
primjena regresijske analize.


Sve više se prelazi na izradu industrijskog drva
utovarnih dužina, čime se učinak povećava 2—2,5 puta
u odnosu na izradu jednometarskog prostornog drva.


Odnos utrošaka operativnog vremena po m3 prostornog,
jednometarskog i tehničkog drva hrasta kreće
se od 4,9:1 do 6,7:1, a kod bukve od 3,6:1 do 4,7:1.
Kod bukve su utrošci vremena veći nego kod hrasta.


U doglednom vremenu motorna pila za jednog radnika
ostaje kod sječe i izrade glavno sredstvo rada.


LITERATURA


Backhaus, G., (1990): Die Allgemeinen Zeiten im Arbeitsstudium.
Forsttechn. Inform. Nr. 1, 1—5.


Bojanin, S., & S. Nikolić, (1988): Sječa, izrada i transport
šumskih sortimenata hrasta lužnjaka u Istočnoj
Slavoniji, Glas. Šum. Pokuse 24, 157-187.


Bojanin, S. (1990): Problem eksploatacije prorednih sastojina
u SR Hrvatskoj, Glas. Sum. Pokuse 26, 483-495.


Bojanin, S., S. Sever & B. Tomičić, (1978): Komparativna
istraživanja obaranja stabala, izrade i transporta
jedno- i višemetarskog prostornog drva bukve
i hrasta. Šumarski fakultet, Zagreb, S. 43.


Udio vremena rada motornom pilom u operativnom
i ukupno utrošenom vremenu povećava se s povećanjem
debljine stabala, te se kreće od 24 do 49%
u operativnom i od 12,2—33,7% u ukupno utrošenom
vremenu.


Dodatno vrijeme na operativno vrijeme kod sječe
i izrade određeno je iz strukture vremena, na osnovi
opsežnog cjelodnevnog studija rada i vremena (ovaj
način pokazao se kao najpovoljniji) i iznosi u prosjeku
41,9%.


Kod privlačenja drva zglobnim traktorima u zrelim
sastojinama primjenjuje se deblovna i poludeblovna
metoda. Privlačenje gusjeničarima svedeno je na minimum.
Istražen je utjecaj nagiba terena i stanja tla na
učinak kod privlačenja traktorima.


U ravnici i prigorju izvoz sortimenata tehničkog
drva i industrijskog drva utovarnih dužina obavlja se
forvarderima.


Učinak izvoženja forvarderima, ovisno o stanju tla
i načinu skupljanja, bio je 28% do 126% veći nego
kod privlačenja po tlu zglobnim traktorima.


U sastojini hrasta lužnjaka u ravnici, nakon dovršenog
sijeka trupci su privlačeni mobilnom žičarom s
jarbolom, na udaljenosti od 75 m do 575 m, uz dnevni
učinak 162,54 m3, odnosno 86,75 m3.


- Schrifttum
Dietz, P., (1986): Ernte und Verwendung von Buchen-
Industrieholz, 18th IUFRO World Congress Division


3. Forest operation a. techniques. Ljubljana, 35—41.
Krpan, A. P. B., (1992): Iskorišćivanje šuma. Monografija
Šume u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski
fakultet, 153-170.
Krpan, A. P. & Ž. Ivanović, (1994): Iznošenje tehničkog
oblog drva mekih i tvrdih listača forvarderom VKS
9041. Mehanizacija šumarstva, 1, 11—31.
Krpan, A. P. B. & Ž. Ivanović, (1994): Iznošenje trupaca
hrasta lužnjaka žičarom KSK 16, (Manuskript)
Zagreb, S. 15.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 16     <-- 16 -->        PDF

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ
ZUSAMMENFASSUNG: In Kroatien gibt es drei Waldgebiete (Kontinentales
Gebiet, Hochkarst, und Degradierter Karst).
Im Kontinentalen Gebiet dominieren gleichaltrige Laubwdlder des Verjungungshiebs,
und im Hochkarst Planterwdlder der Nadel-und Laubholzer.
Vom gesamten Holzvorrat entfalien 83% auf das Laubholz und 17% auf
das Nadelholz.
Vom Jahreseinschlag entfallen 72% auf die Endnutzung und 28% auf die
Durchforstung.
Die Buche dominiert den Holzvorrat mit 36%; danach folgt die Eiche
mit 27,5%, und die Tanne mit 14,2%.


Von der gesamten ausgeformten Holzmasse entfallen auf das Rundnutzholz
63,3% und 36,7% auf das Schichtholz (12,2% ist das Industrieholz und
24,5% das Brennholz).


Der durchschnittliche Schlagabraum betragt 16% der Bruttoholzmasse.
Mit der Zunahme der Baumstarke nimmt der Zeitaufwand je fm fur die
Fdllung und Ausformung des Rundnutzholzes ab, wdhrend derjenige des
Industrieholzes in Kranlangen zunimmt. Der Zeitaufwand je fm fur die Ausformung
des Schichtholzes der Buche, in Ldngen von 1 m, steht mit demjenigen
des Industrieholzes in langer Form (2,5 — 3 m) in einem Verhdltnis
2,0 : 1,0.


Die RAZ (min/fm) von Schicht- und Nutzholz der Eiche stehen im Verhdltnis
von 4,9 : 1 bis 6,7: 1. Bei der Buche schwankt das Verhdltnis von
3,6 : 1 bis 4,7: 1. Bei der Buche sind die RAZ je fm fur das Rundnutzund
Schichtholz grosser als diejenige der Eiche.


Der Anteil der Arbeitszeit der EMS in RAZ und in GAZ in Buchenund
Eichenbestdnden nimmt mit der Zunahme der Baumstarke zu, und
schwankt zwischen 24% bis 49% der RAZ, und zwischen 12,2% und 33,7%
der GAZ.


Die Ganztagstudie umfasste in Bergwdldern 24, im Flachland 59 Tage.


Der Zuschlag zur RAZ betragt insgesamt ohne Mahlzeit 41,9%.


Das Holzrucken wird in Durchforstungsbestanden hauptsdchlich mit adaptierten
landwirtschaftUchen, Schleppern, und in hiebsreifen Bestdnden mit
Knickschleppern und etwas mit Raupenschleppern durchgefuhrt.
Die Fahrwegenetzdichte betragt im Durchschnitt 11,8 m/ha, und die Feinerschliessungsdichte
schwankt zwischen 60 und 200 m/ha.
Im hiebsreifen- und Plenterwaldern wird uberwiegend schaftweises System
angewandt.
Es wurde der Einflus der Hangneigung und des Zustands des Bodens auf
die Leistung beim Holzrucken untersucht.
Im Flach- und Hiigelland werden die Rundnutz-und Industrieholzsortimente
in Kranlangen mittels Ruckezugen auch geruckt.
Der Prozentanteil des Zeitaufwands des Be- und Entladens schwankt zwischen
30,6% und 61,1% der RAZ.


Beim Fahrrucken ohne Sammeln war die Tagesleistung des Riickezugs
102 bis 126% grosser als diejenige des Knickschleppers. Unter Einbezug des
Sammelns war die Tagesleistung des Riickezugs auf trockenem Boden um
80% und auf aufgeweichtem Boden um 28% hoher.


In einem Stieleichenbestand wurde das Riicken mittels mobilen Steyr- Kippmastseilkran
KSK 16 auf Distanzen von 75 bis 575 m untersucht.


Die Tagesleistungen waren 162,54 fm, bzw. 86,75 fm.


Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282