DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 323+37. 001/2 Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282 EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ HOLZERNTEARBEITEN IN WALDERN KROATIENS, UNTER UNTERSCHIEDLICHEN ARBEITSBEDINGUNGEN Stevan BOJANIN, Ante P. B. KRPAN* SAŽETAK: Različitost šuma u Hrvatskoj prouzročena je terenskim i klimatskim uvjetima te vrstama drveća i načinom gospodarenja. Sječa i izrada obavljaju se za sada gotovo isključivo motornim pilama, a primjenjuje se sortimentna, poludeblovna i deblovna metoda, što se odražava i na metode privlačenja drva. Umjesto izrade jednometarskog prostornog drva prelazi se na izradu u dužinama oko 4 m (utovarne dužine). Za privlačenje sortimenata tehničkog drva i industrijskog drva utovarnih dužina po tlu u prorednim sastojinama najviše se koriste adaptirani poljoprivredni traktori s vitlom. Jednometarsko prostorno drvo privlači se (iznosi) djelomično i tovarnim konjima. U zrelim jednodobnim i prebornim sastojinama za privlačenje se koriste zglobni traktori i gusjeničari uz primjenu deblovne i poludeblovne metode, a u ravnici i prigorju drvo se djelomično izvozi forvarderima. Šume su primarno otvorene kamionskim putevima a sekundarno vlakama i traktorskim putevima. Na jako strmim kao i na blatnjavim terenima u nizini drvo je potrebno privlačiti žičarama. Ključne riječi: Sječa, izrada i privlačenje drva, operativno vrijeme, dodatno vrijeme, učinci. 1. UVOD - EINLEITUNG Različiti uvjeti rada u Hrvatskoj posljedica su već Jednodobne visoke šume obuhvaćaju 44% šumske i toga što su šume glede terenskih i klimatskih prilika, površine; visoke preborne šume 18%; niske šume 13%; te vrsta drveća i načina gospodarenja podijeljene u tri šikare i makija 25%. područja: kontinentalno područje, visoki krš, degradi- Svi rezultati plod su vlastitih istraživanja koja su . H t provedena u okviru znanstveno-istraživačkog rada. Ra" ´ B & V 6 n jja istraživanja financirala je Poslovna zajednica šuznačenja. marstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb a najnovija JP »Hrvatske šume«. Istraživanja su provedena na pod- Nadalje, šume listače obuhvaćaju 83% drvne zalihe, ruč j im a Uprava šuma: Bjelovar, Zagreb, Sisak, Požega a šume četinjača 17%. i Delnice. 2. SJEČA I IZRADA - FALLUNG UND AUSFORMUNG Otpad (gubitak) kod sječe i izrade varira prema U tablici 1 prikazan je postotni udio pojedinih vrsta ,, . . , v j , , . , n rOI drveća u drvnoj zalihi i posječenoj drvnoj količini. vrstama drveća. Kod bukve iznosi u prosieku 9,6%; _, . ,,,,.. , , , . ,-, Osim kod bukve i jele sa smrekom, kod ostalih vrsta kod hrasta i ostalih listača 19%; kod jele i smreke posto j e razlik e postotaka drvne zalihe i posječenog 18%, a u prosjeku za sve vrste drveća iznosi 16%. drva. * Prof. dr. Stevan Bojanin i prof. dr. Ante P. B. Krpan, Sveučilište Zagreb, Šumarski fakultet, Zagreb, Svetošimunska 25. |