DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 323+37. 001/2 Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 271-282


EKSPLOATACIJA ŠUMA PRI RAZLIČITIM RADNIM UVJETIMA U HRVATSKOJ


HOLZERNTEARBEITEN IN WALDERN KROATIENS,
UNTER UNTERSCHIEDLICHEN ARBEITSBEDINGUNGEN


Stevan BOJANIN, Ante P. B. KRPAN*


SAŽETAK: Različitost šuma u Hrvatskoj prouzročena je terenskim i
klimatskim uvjetima te vrstama drveća i načinom gospodarenja.


Sječa i izrada obavljaju se za sada gotovo isključivo motornim pilama,
a primjenjuje se sortimentna, poludeblovna i deblovna metoda, što se odražava
i na metode privlačenja drva. Umjesto izrade jednometarskog prostornog drva
prelazi se na izradu u dužinama oko 4 m (utovarne dužine).


Za privlačenje sortimenata tehničkog drva i industrijskog drva utovarnih
dužina po tlu u prorednim sastojinama najviše se koriste adaptirani poljoprivredni
traktori s vitlom. Jednometarsko prostorno drvo privlači se (iznosi)
djelomično i tovarnim konjima.


U zrelim jednodobnim i prebornim sastojinama za privlačenje se koriste
zglobni traktori i gusjeničari uz primjenu deblovne i poludeblovne metode,
a u ravnici i prigorju drvo se djelomično izvozi forvarderima.


Šume su primarno otvorene kamionskim putevima a sekundarno vlakama
i traktorskim putevima.
Na jako strmim kao i na blatnjavim terenima u nizini drvo je potrebno
privlačiti žičarama.
Ključne riječi: Sječa, izrada i privlačenje drva, operativno vrijeme,
dodatno vrijeme, učinci.


1. UVOD - EINLEITUNG
Različiti uvjeti rada u Hrvatskoj posljedica su već Jednodobne visoke šume obuhvaćaju 44% šumske
i toga što su šume glede terenskih i klimatskih prilika, površine; visoke preborne šume 18%; niske šume 13%;
te vrsta drveća i načina gospodarenja podijeljene u tri šikare i makija 25%.
područja: kontinentalno područje, visoki krš, degradi- Svi rezultati plod su vlastitih istraživanja koja su


. H t provedena u okviru znanstveno-istraživačkog rada. Ra"
´ B & V 6 n jja istraživanja financirala je Poslovna zajednica šuznačenja.
marstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb a najnovija
JP »Hrvatske šume«. Istraživanja su provedena na pod-
Nadalje, šume listače obuhvaćaju 83% drvne zalihe, ruč j im a Uprava šuma: Bjelovar, Zagreb, Sisak, Požega


a šume četinjača 17%. i Delnice.


2. SJEČA I IZRADA - FALLUNG UND AUSFORMUNG
Otpad (gubitak) kod sječe i izrade varira prema U tablici 1 prikazan je postotni udio pojedinih vrsta
,, . . , v j , , . , n rOI drveća u drvnoj zalihi i posječenoj drvnoj količini.
vrstama drveća. Kod bukve iznosi u prosieku 9,6%; _, . ,,,,.. , , , . ,-,
Osim kod bukve i jele sa smrekom, kod ostalih vrsta
kod hrasta i ostalih listača 19%; kod jele i smreke posto j e razlik e postotaka drvne zalihe i posječenog
18%, a u prosjeku za sve vrste drveća iznosi 16%. drva.


* Prof. dr. Stevan Bojanin i prof. dr. Ante P. B. Krpan, Sveučilište
Zagreb, Šumarski fakultet, Zagreb, Svetošimunska 25.