DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 44 <-- 44 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Oporavak na drvnom tržištu tema je tri članka u Nacionalnom časopisu privatnih šumovlasnika FORETS DE FRANJE, listopad 1994. Navodin o ih, to su: G de Reure : Odskok poslije krize, Y. C i anger: Tendencije i perspektive prodaje drvnih proizvoda u Zapad if j Europi i Izvješće organizacije F ONF o jesenskoj prodaji sječina. Iiema Guy Reure-u u ovojesenskoj prodaji za dvije skupine hrastovine postignuta je 15% viša cijena u odnosu na prošlu godinu, a dobro je prošla i kvalitetna bukovina. Izvoz crnotopolovih trupaca (točnije P. robuste) povećan je; od listača jedino je jasenovina slabo tražena. Od četinjača cijena jelovine — smrekovine u odnosu na 1993. godinu porasla je za 20%, dok je cijena drva primorskog bora stabilna. Yves Granger je šef Ureda za industrijsku politiku organizacije DERF, dakle na vodećem mjestu, priopćuje da je nakon četverogodišnje pauze, od 1990. godine, porastao izvoz piljenica četinjača u Sjevernu Afriku te na Bliski i Daleki Istok. Tako su Finska i Švedska u ovoj, 1994. godini u Japan izvezle 400 000 m3 grade i dobro ispraznile skladišta. U USA potrošnja u 1994. godini porasla je za 6,7%, ali porast u 1995. godini predviđa se s 2%; proizvodnja u Ruskoj Federaciji smanjena je za 10 milijuna m3, što znači pad od 33%. Oporavak na drvnom tržištu najbolje pokazuje uspjeh jesenjih dražbenih prodaja koje obavlja, u mjesecu rujnu i listopadu, Nacionalni ured za šume - l´ORF (1´ Office national des fofets). U 58 prodaja s 57% na prodaju iznijete mase u 1994. godini od 3,074 milijuna m3 ostalo je neprodano 12%, dok je u 1993. godini od 2,718 milijuna m3 izloženih na prodaji ostalo neprodano 27%. Neprodano je ostalo 1994./1993. četinjača 6/23%, a listača 17/33%. U odnosu na cijene u 1993. godini u 1994. g. cijene su bile veće za hrastovinu 13%, za bukovinu 15%, za jelovinu i smrekovinu 20%, a za borovinu (obični, primorski, borovac) za 25%. Posebno je porasla potražnja za »sitno drvo«, za drvenjaču i za papir. Površina šuma u Danskoj prema Šumarskoj enciklopediji II. izdanje iznosi 490 000 ha. Međutim prema podacima koje nalazimo u časopisu FORETS DE FRANCE, listopad 1994. to je tek 66% cjelokupne šumske površine od 725.000 ha. Što se tiče vlasništva, 65% je privatnih, 35% državnih i 5% komunalnih površina. % površina šuma znatno se povećava pošumljivanjem napuštenih poljoprivrednih površina. Danas je tendencija prirodne obnove posječenih sastojina, ali je ona otežana zbog dosadašnjeg načina gospodarenja. Naime, Danci su primijenili irtenzivne prorede, tako da je u zadnjem dobnom razredu ostalo po ha samo 50 do 60 stabala hrasta, a u bukovim sastojinama samo 60 stabala. Posljedica tako malog broja stabala je zakorovljenost površine, te se danas korov prije pošumljivanja umjetnim načinom tj. kemijski uništava, a tlo mehanički obrađuje. Dakako da to povisuje troškove pomlađivanja i njege te država subvencionira troškove s 50% maloposjednicima (do 50 ha na dobrom tlu ado 100 ha na lošijem), 40% srednjim (između 50 i 100 te 100 i 200 ha), a onima do 150 na dobrom bonitetu, a do 300 ha na lošijem30%. Za veće površine subvencije nema. Dodajmo da uz ophodnju 100 do 110 godina intenzivnim proredom bukova stabla dosižu prosječni promjer do 70 cm s drvnom masom od 250 m3/ha. O. Piškorić |