DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 42 <-- 42 --> PDF |
B. Cop: O UTJECAJU ŠUMARSTVA NA POSLOVANJE I RAZVOJ PRIMARNE PRERADE DRVA Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 305-309 ma, troškove transporta, važnost odgovarajuće prerade za kraj, ljude i gospodarstvo u širem smislu. Tada bi prodaja trupaca putem javnog nadmetanja služila šumarstvu u prvom redu za provjeravanje i kontrolu visine i realnosti tržnih cijena, za korekciju svojih cjenika, za prodaju partija probranih trupaca visoke vrijednosti, za opskrbu malih pilana i slično. Međutim, i pilane i tvornice furnira moraju se organizirati i osposobiti da posluju u skladu sa zakonitostima i pravilima tržišne privrede, tj. da kupuju i uredno plaćaju sirovinu po tržnim cijenama, ali i da svoje proizvode prodaju na jednak način. Pa i unutar kombinatske proizvodnje njima se mora priznati odgovarajuća poslovna samostalnost i omogućiti izravni partnerski odnos prema šumarskim organizacijama koje im prodaju trupce, kao i prema pogonima koji dalje dorađuju i Analiziraju proizvode primarne prerade, bez obzira na to da li su u sastavu kombinata ili van njega. Neće biti moguće da se u ime šireg, kombinatskog interesa i dalje podržavaju i održavaju djelatnosti koje nemaju tržište, rade s gubitkom i nemaju perspektive, a koče oni pogoni koji imaju sve potrebne uvjete za normalan rad. Iz svega rečenog proizlazi saznanje o međuzavisnosti između šumarstva i drvne industrije i potrebe za što uspješnijom suradnjom u rješavanju poslovnih pitanja od zajedničkog interesa. U situaciji kad je drvna industrija praktično u kriznom stanju, bez dovoljno financijskih sredstava i međusobno nedovoljno povezana, a primorana da bez odgovarajućeg iskustva traži i nalazi prava, nova do sada nepoznata rješenja u ostvarivanju tržišne privrede, odgovarajuća organizirana pomoć od strane šumarstva, pojedinačno i u cjelini, je upravo neophodna. Od toga velikim dijelom ovisi relativno brz oporavak primarne prerade drva. Ako šumarstvo čvrsto odluči da neposrednije utječe na razvoj svojih najvažnijih poslovnih partnera — pilana i tvornica furnira, onda bi bilo poželjno: a) da sječu i izradu organizira tako da prodani trupci mogu biti otpremljeni i prerađeni u zdravom stanju; b) da stvara uvjete da na preradu stigne najprije najvrednija oblovina, kako bi njenom preradom dobiveni sortimenti visoke vrijednosti što prije dospjeli na tržište; c) da ustraje na tome da pravi F i L trupci završe u pravilu u tvornicama furnira, gdje se po svim stručnim i poslovnim kriterijima mogu ostvariti veće vrijednosti nego preradom u piljenu građu. Ma koliko bila za drvnu industriju značajna i potrebna pomoć šumarstva, njena uspješna sadašnjost i budućnost ovise u prvom redu od nje same. Prilagoditi proizvodnju zahtjevima tržišta i održati se u rastućoj konkurenciji, moguće je samo stalnim poboljšavanjem razine stručnosti, organizacije rada, tehnologije i tehnike, sastava i vrijednosti proizvoda, te snižavanjem troškova i povećavanjem poslovnih učinaka. Tada će i u pilanama i u tvornicama furnira biti moguća rentabilna proizvodnja usprkos visokim cijenama sirovine. U svezi s tim istaći ćemo samo neka pitanja čije bi rješavanje moglo poboljšati stanje u drvnoj industriji. Ostvarena razina produktivnosti rada nije zadovoljavajuća. Tako su učinci po jednom zaposlenom u drvnoj industriji bili u pondermasi: 1989. 1990. 1993. proizvodnja: 176 152 167 odnosi: 100 86 95 ukupno zaposleni: 100 98 71 Usprkos toga što je broj zaposlenih pao od 1989. na 1993. za 29%, učinak po zaposlenom, umjesto da poraste, pao je za 5%. Rješenje je ne samo u smanjivanju zaposlenih, već i u paralelnom nastojanju da se poveća i bolje organizira postojeća proizvodnja, ispita tržište i nađu novi proizvodi, proširi asortiman i poveća proizvodnja. Sudeći po ostvarenim postocima iskorišćenja i vrijednosnom sastavu proizvedene građe glavnih vrsta lišćara, pilanska prerada je nazadovala umjesto da bude sve naprednija. Tako su piljenjem trupaca ostvareni po godinama sljedeći prosječni postoci iskorištenja: godine: 1961. 1989. 1990. 1993. hrast % 43,2 55,5 57,0 63,6 bukva % 49,1 63,2 64,8 66,9 Iz toga se može zaključiti da se zadnjih deset godina sve više forsirala neobrubljena a manje vrijedna građa, u tome i nesrazmjerna količina ispod Standardne građe (IVa). Ako je pravilna orijentacija na što viši stupanj obrade i povećanu zaposlenost, a u tom pravcu se kreće čitav svijet, onda je potrebno kritički preispitati sadašnji način pilanske prerade i obaviti odgovarajuća poboljšanja. Neophodno je nadalje da se u tvornicama furnira i u pilanama evidentiraju i godišnje iskazuju prerađeni trupci po vrsti drva, kvaliteti i dimenzijama. Sastavljati treba i godišnje iskaze o proizvedenim količinama građe i furnira po vrsti drva, sortimentima i kvaliteti. Bez toga nisu moguća saznanja o tome da li su kvalitetni kriteriji prilikom prodaje trupaca bili uvažavani ili ne, da li je dobivena očekivana ili normirana količina i vrijednost u građi i furniru, niti su moguća uspješna uspoređivanja po godinama kako unutar poduzeća tako i s drugima te ocjenjivanje uspješnosti rada i programiranje potrebnih poboljšanja. Za drvnu industriju i druge korisnike drvo je od posebnog značaja da se na razini države osnuje odgovarajuća institucija za unapređenje proizvodnje, koja bi pratila, analizirala i ocjenjivala rad i ostvarene rezultate, poticala, projektirala i predlagala poboljšanja |