DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 42     <-- 42 -->        PDF

B. Cop: O UTJECAJU ŠUMARSTVA NA POSLOVANJE I RAZVOJ PRIMARNE PRERADE DRVA Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 305-309
ma, troškove transporta, važnost odgovarajuće prerade
za kraj, ljude i gospodarstvo u širem smislu.


Tada bi prodaja trupaca putem javnog nadmetanja
služila šumarstvu u prvom redu za provjeravanje i
kontrolu visine i realnosti tržnih cijena, za korekciju
svojih cjenika, za prodaju partija probranih trupaca
visoke vrijednosti, za opskrbu malih pilana i slično.


Međutim, i pilane i tvornice furnira moraju se organizirati
i osposobiti da posluju u skladu sa zakonitostima
i pravilima tržišne privrede, tj. da kupuju i
uredno plaćaju sirovinu po tržnim cijenama, ali i da
svoje proizvode prodaju na jednak način. Pa i unutar
kombinatske proizvodnje njima se mora priznati odgovarajuća
poslovna samostalnost i omogućiti izravni partnerski
odnos prema šumarskim organizacijama koje
im prodaju trupce, kao i prema pogonima koji dalje
dorađuju i Analiziraju proizvode primarne prerade, bez
obzira na to da li su u sastavu kombinata ili van njega.
Neće biti moguće da se u ime šireg, kombinatskog
interesa i dalje podržavaju i održavaju djelatnosti koje
nemaju tržište, rade s gubitkom i nemaju perspektive,
a koče oni pogoni koji imaju sve potrebne uvjete za
normalan rad.


Iz svega rečenog proizlazi saznanje o međuzavisnosti
između šumarstva i drvne industrije i potrebe za što
uspješnijom suradnjom u rješavanju poslovnih pitanja
od zajedničkog interesa. U situaciji kad je drvna industrija
praktično u kriznom stanju, bez dovoljno financijskih
sredstava i međusobno nedovoljno povezana,
a primorana da bez odgovarajućeg iskustva traži i nalazi
prava, nova do sada nepoznata rješenja u ostvarivanju
tržišne privrede, odgovarajuća organizirana pomoć
od strane šumarstva, pojedinačno i u cjelini, je
upravo neophodna.


Od toga velikim dijelom ovisi relativno brz oporavak
primarne prerade drva.


Ako šumarstvo čvrsto odluči da neposrednije utječe
na razvoj svojih najvažnijih poslovnih partnera — pilana
i tvornica furnira, onda bi bilo poželjno:


a) da sječu i izradu organizira tako da prodani
trupci mogu biti otpremljeni i prerađeni u zdravom
stanju;


b) da stvara uvjete da na preradu stigne najprije
najvrednija oblovina, kako bi njenom preradom dobiveni
sortimenti visoke vrijednosti što prije dospjeli na
tržište;


c) da ustraje na tome da pravi F i L trupci završe
u pravilu u tvornicama furnira, gdje se po svim stručnim
i poslovnim kriterijima mogu ostvariti veće vrijednosti
nego preradom u piljenu građu.


Ma koliko bila za drvnu industriju značajna i potrebna
pomoć šumarstva, njena uspješna sadašnjost i
budućnost ovise u prvom redu od nje same. Prilagoditi
proizvodnju zahtjevima tržišta i održati se u rastućoj
konkurenciji, moguće je samo stalnim poboljšavanjem
razine stručnosti, organizacije rada, tehnologije i tehnike,
sastava i vrijednosti proizvoda, te snižavanjem


troškova i povećavanjem poslovnih učinaka. Tada će
i u pilanama i u tvornicama furnira biti moguća rentabilna
proizvodnja usprkos visokim cijenama sirovine.


U svezi s tim istaći ćemo samo neka pitanja čije
bi rješavanje moglo poboljšati stanje u drvnoj industriji.


Ostvarena razina produktivnosti rada nije zadovoljavajuća.
Tako su učinci po jednom zaposlenom u
drvnoj industriji bili u pondermasi:


1989. 1990. 1993.
proizvodnja: 176 152 167
odnosi: 100 86 95
ukupno zaposleni: 100 98 71


Usprkos toga što je broj zaposlenih pao od 1989.
na 1993. za 29%, učinak po zaposlenom, umjesto da
poraste, pao je za 5%.


Rješenje je ne samo u smanjivanju zaposlenih, već
i u paralelnom nastojanju da se poveća i bolje organizira
postojeća proizvodnja, ispita tržište i nađu novi
proizvodi, proširi asortiman i poveća proizvodnja.


Sudeći po ostvarenim postocima iskorišćenja i vrijednosnom
sastavu proizvedene građe glavnih vrsta lišćara,
pilanska prerada je nazadovala umjesto da bude
sve naprednija. Tako su piljenjem trupaca ostvareni
po godinama sljedeći prosječni postoci iskorištenja:


godine: 1961. 1989. 1990. 1993.
hrast % 43,2 55,5 57,0 63,6
bukva % 49,1 63,2 64,8 66,9


Iz toga se može zaključiti da se zadnjih deset godina
sve više forsirala neobrubljena a manje vrijedna građa,
u tome i nesrazmjerna količina ispod Standardne građe
(IVa).


Ako je pravilna orijentacija na što viši stupanj
obrade i povećanu zaposlenost, a u tom pravcu se
kreće čitav svijet, onda je potrebno kritički preispitati
sadašnji način pilanske prerade i obaviti odgovarajuća
poboljšanja.


Neophodno je nadalje da se u tvornicama furnira
i u pilanama evidentiraju i godišnje iskazuju prerađeni
trupci po vrsti drva, kvaliteti i dimenzijama. Sastavljati
treba i godišnje iskaze o proizvedenim količinama građe
i furnira po vrsti drva, sortimentima i kvaliteti. Bez
toga nisu moguća saznanja o tome da li su kvalitetni
kriteriji prilikom prodaje trupaca bili uvažavani ili ne,
da li je dobivena očekivana ili normirana količina i
vrijednost u građi i furniru, niti su moguća uspješna
uspoređivanja po godinama kako unutar poduzeća tako
i s drugima te ocjenjivanje uspješnosti rada i programiranje
potrebnih poboljšanja.


Za drvnu industriju i druge korisnike drvo je od
posebnog značaja da se na razini države osnuje odgovarajuća
institucija za unapređenje proizvodnje, koja
bi pratila, analizirala i ocjenjivala rad i ostvarene rezultate,
poticala, projektirala i predlagala poboljšanja