DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 40 <-- 40 --> PDF |
B. Čop: O UTJECAJU ŠUMARSTVA NA POSLOVANJE I RAZVOJ PRIMARNE PRERADE DRVA Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 305-309 Ozbiljna prepreka normalizacije poslovanja u eksploataciji šuma i u primarnoj preradi drva je ponajprije u tome, što se u praksi ne uvažava i ne primjenjuje dosljedno postojeći Standard šumskih proizvoda. O tome svjedoče i javna nadmetanja za prodaju pilanskih trupaca i različitosti u iskazivanju učešća oblovine po klasama. Tako je na primjer, u 1994. godini oglašeno od strane uprava šuma učešće pilanskih trupaca u kvaliteti I klase: Bukva: 27, 37, 45 i 54% Hrast: 21 i 38% Jela: 20, 31, 36 i 50%. Te velike razlike u ocjenjivanju i iskazivanju kva litete trupaca upućuju na: - nezadovoljavajuću stručnu i poslovnu razinu, — potrebu da se u proizvodnji i trgovini osigura red koji odgovara tržišnoj privredi. Ponekad su poučna i prisjećanja na prošla vremena. Tada se, naime, drvo većim dijelom prodavalo na panju, a bilo je i licitacija, pa su ipak kriteriji Standarda bili uglavnom svima jasni i prihvatljivi, a trupci se cjenili i prerađivali u skladu s njihovom stvarnom vrijednošću, potrebama prerade, zahtjevima tržišta. To je ujedno i dokaz da bi i danas, kad je šumarstvo jedinstveno organizirano i kad smo se odlučno opredijelili za tržišnu privredu, naša eksploatacija šuma mogla i trebala u svojoj proizvodnji prihvatiti i dosljedno sprovesti jedinstvenu primjenu kriterija Standarda na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Šumarstvo je sasvim prirodno zainteresirano da za proizvedene trupce ostvari prodajom što više cijene i što veću vrijednost. Međutim, cijene ovise, ili bi trebale ovisiti, u prvom redu od toga kolika se vrijednost u furniru i građi može proizvesti iz trupca određene vrste drva, promjera i kvalitete. Zato se trupci po kriterijima Standarda i razvrstavaju po klasama. Tek onda kad je predmet prodaje sasvim određen i za prodavatelja i za kupca, može kupac ocjenjivati i nuditi najvišu moguću cijenu koja će po njegovoj ocjeni još uvijek omogućiti rentabilnu preradu bilo u furnir, bilo u gradu. Samo na toj osnovi mogu se razvijati i unapređivati ravnopravni tržišni odnosi između prodavatelja s jedne i kupca i njegovih konkurenata s druge strane. Tada bi i za šumarstvo i za prerađivače trupaca stvarna vrijednost njihove proizvodnje bila u pravilu viša što je veće učešće kvalitetnih pilanskih i furnirskih trupaca (F i L). Današnje razvrstavanje oblovine po kvaliteti općenito se obavlja bez uvažavanja stvarnih vrijednosnih kriterija, a štetne posljedice padaju prvenstveno na drvnu industriju — preradu drva. Ponajprije, šumarstvo iskazuje u svojoj proizvodnji preveliko učešće FL trupaca, a ono raste iz godine u godinu. Takvo je postotno učešće FL trupaca bilo u sveukupnoj proizvodnji šumarstva: godine: 1962.-1966. 1989. 1990. 1993. učešće: 3.9% 5.45% 5.54% 8.12% A paralelno je za to vrijeme padao prosječni promjer trupca i njegova stvarna vrijednost! To praktično znači da se bez pravih stručnih argumenata, jednostavno prekvalifikacijom, najbolji pilanski trupci prebacuju u FL trupce, čime se objektivno sve više pogoršava debljinski i kvalitetni sastav i FL i pilanskih trupaca. Koliko takvo stanje pogađa drvnu industriju može se najbolje prosuditi po stalnom padanju prosječnog promjera trupaca i sve većem učešću tanjih debljinskih razreda. Uspoređivanjem prikupljenih podataka od glavnih prerađivača pilanskih trupaca lišćara u Hrvatskoj, došli smo do slijedećih pokazatelja za 1961. i 1990. godinu o postotnom učešću debljinskih razreda, o prosječnom promjeru i odnosima vrijednosti grade sadržane u prosječnom trupcu: Vrsta drva: hrast bukva jasen Godina: 1961. 1990. 1961. 1990. 1961 1990. 25-29 cm 17 30 9 18 27 35 30-39 cm 39 45 30 45 46 50 40 cm na više 44 25 61 37 27 15 Ukupno 100 100 100 100 100 100 Prosj. promjer trupca cm: 39,07 35,10 42,52 38,10 34,42 31,85 Prosj. vrijednost grade u trupcu: 100 89 100 92 100 94 Ova situacija sa sirovinom najavljuje da za drvnu industriju dolaze teški dani. Debljinski i vrijednosni sastav oblovine, način i uvjeti pod kojima se tvornice furnira i pilane opskrbljuju sirovinama i sadašnja nedovoljna učinkovitost prerade ne osiguravaju njihovo uspješno poslovanje. U tom pogledu treba mijenjati mnogo toga u cjelokupnom radu i poslovanju. A dobro je razmišljati i o tome: da je nužno racionalizirati preradu trupaca i tako izbjeći i negativne posljedice u šumarstvu. Upitno je u svemu tome i to što drvna zaliha šuma raste u Hrvatskoj za 1% godišnje, dok prosječni promjer i vrijednost glavnog proizvoda - trupca neprestano pada. Nauka i praksa bi morali zajednički utvrditi i dogovoriti koje su to ophodnje za glavne vrste drva koje će omogućiti ostvarenje budućih optimalnih vrijednosti i poslovnih rezultata u preradi drva. Daljnje teškoće za drvnu industriju dolaze od velikog izvoza najkvalitetnijih trupaca, čime se otežava pa i onemogućuje da ti trupci budu prerađeni u zemlji. Tako je na primjer od godišnje proizvodnje F i L trupaca prerađeno u našim pogonima samo: 1989. 1990. 1993. 47,6% 50,2% 37,6% |