DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 36     <-- 36 -->        PDF

P. Đurasović: ŠTETE NA VEGETACIJI I OBNOVA VEGETACIJE ARBORETUMA
MASLINICI
U središnjem dijelu Arboretuma izgorjelo je oko
2 ha starih maslinika. Opožareni maslinici prirodno se
obnavljaju izdancima iz panjeva. Od maslinovih izdanaka
treba odabrati i njegovati nekoliko najjačih i
najljepših izdanaka, a ostale izdanke ukloniti.


RASADNICI
U velikom požaru 1991. godine, na površini od
oko 2 ha, potpuno su izgorjeli rasadnici Arboretuma
Trsteno s različitim drvećem i grmljem. Predviđa se
zasaditi mlade nasade autoktonog i egzotičnog drveća,
grmlja i drugog bilja.


GOTIČKO-RENESANSNI PERIVOJ GUČETIĆ
Dio Arboretuma oko ljetnikovca Gučetić poznat
je kao stari dubrovački perivoj i čuvena zbirka ukrasnog
drveća i grmlja, zaprema površinu od oko 2 ha.


TRSTENO... Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 295-304


Veliki požar iz 1991. godine oštetio je ovaj stari
dubrovački perivoj i zbirku egzotičnog drveća i grmlja,
osobito južni dio perivoja, gdje je izgorjelo dvadesetak
palmi velike žumare i jedan stari primjerak palme
pričardije, a izgorjelo-je ili se osušilo, više od 10 vrsta
egzotičnog drveća i grmlja. Obnova vegetacije gotičkorenesansnog
perivoja Gučetić i zbirke egzotičnog
drveća i grmlja planira se sadnjom različitih palmi i
drugog egzotičnog drveća i grmlja uzgojenog iz sjemena,
koje se planira dobiti međunarodnom razmjenom
sjemenja.


NEO-ROMANTIČKI PARK NA DRVARICI
Djelomično je izgorio i neo-romantički park iz 19/20
stoljeća na predjelu Drvarica i to drveće čempresa i
alepskog bora, te stare — visoke šimširove živice u
dužini od 200 m. Ovaj prirodni park planira se obnoviti
sadnjom autoktonog i egzotičnog drveća i grmlja i
regeneracijom starih i sadnjom mladih šimširovih živica.


ZAKLJUČCI


1. Od 2. na 3. listopada 1991. godine izbio je u
Arboretumu Trsteno veliki šumski požar, nošen olujnim
vjetrom brzo se proširio i poharao oko 80% vegetacije
Arboretuma Trsteno. Do temelja je izgorio i
stari glorijet-paviljon ispred ljetnikovca Gučetić, staklenik
i rasadnici Arboretuma Trsteno.
2. Srpska — jugoslavenska armija zapalila je Arboretum
Trsteno, park šumu Osmoliš i prirodne park
šume između Trstenoga i Brsečina, pucanjem zapaljivim
granatama s ratnih brodova ispred Brsečina i bacanjem
zapaljivih sredstava — fosfora iz ratnih zrakoplova
u niskom letu iznad Arboretuma Trsteno.
3. Od šumskog drveća izgorjelo je više od 10 000
stabala od čega oko 8 000 stabala alepskog bora, oko
2 000 stabala čempresa, 100 stabala brucijskog bora,
100 stabala primorskog bora i 100 stabala dalmatinskog
crnog bora. Od ostalog drveća izgorjelo je 100 stabala
masline, 30 stabala agruma i 20 stabala palme velike
žumare. Od egzotičnog drveća i grmlja izgorjelo je
više od 200 vrsta mladih egzota starih od 3—5 godina.
4. U ovom velikom požaru i od posljedica srpske
okupacije Arboretuma Trsteno od kraja listopada
1991. godine do kraja svibnja 1992. godine nestalo je,
izgorjlo ili se osušilo 30 vrsta starijih primjeraka egzotičnog
drveća i grmlja što u postocima iznosi gubitak
10% od ukupnog broja vrsta egzotičnog drveća i grmlja
u Arboretumu Trsteno.


5. Obnova vegetacije Arboretuma Trsteno planira
se prirodnim pomlađivanjem i na umjetni način.
Brojanjem godova izgorjelih stabala alepškoga bora
većih dimenzija, utvrđena je starost izgorjele borove
šume na 80 godina. Da se uzgoji jedna egzota drveća
do dimenzija od 50—80 cm prsnog promjera treba
također oko 80 godina.


6. Da se otklone vrlo velike štete i obnovi vegetacija
stradala u katastrofalnom požaru od 2. na 3. listopada
1991. godine, koji je uzrokovala srpska — jugoslavenska
armija i štete nastale od posljedica srpske
okupacije Arboretuma Trsteno od kraja listopada
1991. godine do kraja svibnja 1992. godine trebat će
oko 80 godina da se obnove stare prirodne sastojine
alepskog bora i podignu egzote, te osnovna vegetacija
Arboretuma Trsteno vrati u prvobitno stanje prije velikog
požara 1991. godine.
LITERATURA


Domac, R., (1967): Ekskurzijska flora Hrvatske i susjednih Vidaković, M., (1982): Četinjače morfologija i varijabilpodručja,
Zagreb. nost, Zagreb.


Vidaković, M., K&stinić, A., Đurasović, P. & D. Kaj


Đurasović, P., (1984): Stanje i perspektiva zaštite prirode ba, (1988): Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigliu
Dubrovniku i okolici. Magistarski rad, Dubrovnik. čavih borova na području Arboretuma Trsteno. Zbornik
plenarnih referata i sažetaka priopćenje savjetovaEncke,
F., Bucheim, G. & S. Seybold, (1972): Zander, nja Sume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospo


Handworterbuch der Pflanzennamen, Stuttgart. darskim uvjetima, 189—190, Zagreb.