DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 36 <-- 36 --> PDF |
P. Đurasović: ŠTETE NA VEGETACIJI I OBNOVA VEGETACIJE ARBORETUMA MASLINICI U središnjem dijelu Arboretuma izgorjelo je oko 2 ha starih maslinika. Opožareni maslinici prirodno se obnavljaju izdancima iz panjeva. Od maslinovih izdanaka treba odabrati i njegovati nekoliko najjačih i najljepših izdanaka, a ostale izdanke ukloniti. RASADNICI U velikom požaru 1991. godine, na površini od oko 2 ha, potpuno su izgorjeli rasadnici Arboretuma Trsteno s različitim drvećem i grmljem. Predviđa se zasaditi mlade nasade autoktonog i egzotičnog drveća, grmlja i drugog bilja. GOTIČKO-RENESANSNI PERIVOJ GUČETIĆ Dio Arboretuma oko ljetnikovca Gučetić poznat je kao stari dubrovački perivoj i čuvena zbirka ukrasnog drveća i grmlja, zaprema površinu od oko 2 ha. TRSTENO... Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 295-304 Veliki požar iz 1991. godine oštetio je ovaj stari dubrovački perivoj i zbirku egzotičnog drveća i grmlja, osobito južni dio perivoja, gdje je izgorjelo dvadesetak palmi velike žumare i jedan stari primjerak palme pričardije, a izgorjelo-je ili se osušilo, više od 10 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. Obnova vegetacije gotičkorenesansnog perivoja Gučetić i zbirke egzotičnog drveća i grmlja planira se sadnjom različitih palmi i drugog egzotičnog drveća i grmlja uzgojenog iz sjemena, koje se planira dobiti međunarodnom razmjenom sjemenja. NEO-ROMANTIČKI PARK NA DRVARICI Djelomično je izgorio i neo-romantički park iz 19/20 stoljeća na predjelu Drvarica i to drveće čempresa i alepskog bora, te stare — visoke šimširove živice u dužini od 200 m. Ovaj prirodni park planira se obnoviti sadnjom autoktonog i egzotičnog drveća i grmlja i regeneracijom starih i sadnjom mladih šimširovih živica. ZAKLJUČCI 1. Od 2. na 3. listopada 1991. godine izbio je u Arboretumu Trsteno veliki šumski požar, nošen olujnim vjetrom brzo se proširio i poharao oko 80% vegetacije Arboretuma Trsteno. Do temelja je izgorio i stari glorijet-paviljon ispred ljetnikovca Gučetić, staklenik i rasadnici Arboretuma Trsteno. 2. Srpska — jugoslavenska armija zapalila je Arboretum Trsteno, park šumu Osmoliš i prirodne park šume između Trstenoga i Brsečina, pucanjem zapaljivim granatama s ratnih brodova ispred Brsečina i bacanjem zapaljivih sredstava — fosfora iz ratnih zrakoplova u niskom letu iznad Arboretuma Trsteno. 3. Od šumskog drveća izgorjelo je više od 10 000 stabala od čega oko 8 000 stabala alepskog bora, oko 2 000 stabala čempresa, 100 stabala brucijskog bora, 100 stabala primorskog bora i 100 stabala dalmatinskog crnog bora. Od ostalog drveća izgorjelo je 100 stabala masline, 30 stabala agruma i 20 stabala palme velike žumare. Od egzotičnog drveća i grmlja izgorjelo je više od 200 vrsta mladih egzota starih od 3—5 godina. 4. U ovom velikom požaru i od posljedica srpske okupacije Arboretuma Trsteno od kraja listopada 1991. godine do kraja svibnja 1992. godine nestalo je, izgorjlo ili se osušilo 30 vrsta starijih primjeraka egzotičnog drveća i grmlja što u postocima iznosi gubitak 10% od ukupnog broja vrsta egzotičnog drveća i grmlja u Arboretumu Trsteno. 5. Obnova vegetacije Arboretuma Trsteno planira se prirodnim pomlađivanjem i na umjetni način. Brojanjem godova izgorjelih stabala alepškoga bora većih dimenzija, utvrđena je starost izgorjele borove šume na 80 godina. Da se uzgoji jedna egzota drveća do dimenzija od 50—80 cm prsnog promjera treba također oko 80 godina. 6. Da se otklone vrlo velike štete i obnovi vegetacija stradala u katastrofalnom požaru od 2. na 3. listopada 1991. godine, koji je uzrokovala srpska — jugoslavenska armija i štete nastale od posljedica srpske okupacije Arboretuma Trsteno od kraja listopada 1991. godine do kraja svibnja 1992. godine trebat će oko 80 godina da se obnove stare prirodne sastojine alepskog bora i podignu egzote, te osnovna vegetacija Arboretuma Trsteno vrati u prvobitno stanje prije velikog požara 1991. godine. LITERATURA Domac, R., (1967): Ekskurzijska flora Hrvatske i susjednih Vidaković, M., (1982): Četinjače morfologija i varijabilpodručja, Zagreb. nost, Zagreb. Vidaković, M., K&stinić, A., Đurasović, P. & D. Kaj Đurasović, P., (1984): Stanje i perspektiva zaštite prirode ba, (1988): Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigliu Dubrovniku i okolici. Magistarski rad, Dubrovnik. čavih borova na području Arboretuma Trsteno. Zbornik plenarnih referata i sažetaka priopćenje savjetovaEncke, F., Bucheim, G. & S. Seybold, (1972): Zander, nja Sume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospo Handworterbuch der Pflanzennamen, Stuttgart. darskim uvjetima, 189—190, Zagreb. |