DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Ilustrativni materijal zastupljen je s blizu 120 fotografija od čega 15 panoramskih ili većeg formata. Veličina ostalih fotografija ovisi o objektu kojeg prikazuju pa dok se npr. tri cvijeta runolista mogu prikazati na slici 12 cm2, za Međeda vrata korišteno je 60 cm2, itd. Jednom fotografijom predstavljen je i prof. dr. Ivo Horvat, inicijator da se Risnjački masiv proglasi i tretira nacionalnim parkom. Sastavni dio su i četiri karte: 1. Karta Gorskog kotara, točnije između Ogulina i Rijeke na zapadu a do blizu Senja na jugu, dakle i masivom Velike Kapele; 2. geografska karta NP Risnjaka u zelenoj boji s putevima i stazama u crvenoj. S vrha Risnjaka ucrtani sudogledi s oznakom km kao npr. na Velebit, Snježnik, Karavanke, Medvednicu i dr.; 3. karte geološkog i vegetacijskog prikaza; 4. karta geološkog i karta vegetacijskog sastava NP Risnjak. Na kartu vegetacije opaska da bi u drugom izdanju Upravno-ugostiteljski centar Uprave JP Nacionalni park Risnjak u Vršni dijelovi Risnjaka; pogled s vrha Velikog Risnjaka na Šloserov Bijeloj Vodici kraj Crnog Luga (joto: A. Frković) dom i južni Mali Risnjak (foto: A. Frković) trebalo boje i obrojčiti, kako ne bi bilo dvojbe o kojoj se zajednici radi. To se posebno odnosi na one boje koje se izrazito ne razlikuju kao npr. za šumu bukve i jele u odnosu na primorsku bukovu šumu ili za različite zajednice smrekovih šuma. Taj se nedostatak očituje i u Atlasu svijeta Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« na grafiko- Trideseta knjiga Glasnika za šumske pokuse Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 1994. godinu na 443 stranice donosi 11 radova. To su: Grubišić , M.: Istraživanja sinekoloških uvjeta obitavanja dabra (Castor fiber L.) u porječjima Bavarske s osvrtom na potencijalna staništa dabra u Hrvatskoj. Diminić, D.: Prilog poznavanja mikoza borovih kultura u Istri. Španjol, Ž.: Problematika nacionalnih parkova u svijetu i Republici Hrvatskoj. Ivkov, M.: Simuliranje razvoja sastojina uz pomoć modela ovisnosti nima udjela pojedine narodnosti, str. 127. i dalje. Snalaženje u Knjizi olakšava Abecedar s naznakom gdje se neko mjesto ili lokalitet nalazi. Tako, npr., lokalitet Leska spominje se na devet mjesta a na isto toliko i livada Lazac; itd. Iako je knjizi prvenstvena zadaća da služi kao vodič po nacionalnom parku, GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Vol. 30 - 1994. godina debljinskog prirasta o razini podzemnih voda. Čavlović, J.: Uređivanje šuma niskog uzgojnog oblika (panjača) na području Hrvatskog zagorja. Prpić, B. - Seletković, Z. — Žnidarić, G.: Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u nizinskoj šumi Turopoljski lug. Tomašević, A.: Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pinea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca (Querco pubescentis — Carpinetum orientalis H-ić, Anić 1959) u zadarskom području. ona je i više od toga. Školskoj mladeži Gorskog Kotara omogućuje bolje poznavanje svog rodnog kraja, a ostaloj upoznavanje jednog dijela naše domovine. Stoga bi se trebala naći i na tržištu, jer bi nesumnjivo našla kupaca kao i knjiga »Prirodne znamenitosti Hrvatske «, koja je tijekom 20 godina doživjela šest izdanja! Qskar Piškorić Matić, S. - Prpić, B. - Rauš, D. — Meštrović, Š.: Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarstvu Sisak. Rauš, D. - Matić, S.: Istraživanja vegetacijskih i uzgojnih problema obične breze (Betula pendula Roth.) na području Požege i Slatine. Prpić, B. — Vranković, A. — Rauš, D. - Matić, S. -Pranjić, A. — Meštrović, Š.: Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Rauš, D. - Vukelić, J.: Program za gospodarenje šumama nastavnopokusnoga šumskog objekta Rab 1986-2005. * * * U hrastovim šumama uz rijeku Odru, Turopoljski lug i Kalje, prije dvadesetak godina početak je sušenja, najprije pojedinačnih stabala, a potom cijelih sastojina. Prva zabilježba u Glasniku za šumske pokuse nalazi se u br. 25 (1989)1 a druga slijedi u br. 29 (1993).2ai2b Ova pak, trideseta, knjiga Glasnika o toj problematici donosi tri navedena rada, a očekivati je i nove. Nove, s jedne strane, jer se u njima, prema navodu na 418. stranici, razmatra stanje do 1984. godine, a s druge strane stoga, što je u Turopoljskom lugu »radi daljeg praćenja propadanja, obnove i stabilnosti nizinske šume Turopoljski lug osnovano 8 trajnih pokusnih površina u kojima ćemo dalje istraživati « (str. 194). Značaj radova pokazuje podatak da drvna masa osušenih stabala tijekom 10 godina iznosi oko 400.000 m3 (str. 194). D. Diminić obavio je opsežna istraživanja mikoza na borovima u Istri, ali crtež rasporeda lokaliteta ne može zadovoljiti i orijentaciju o nadmorskoj visini istih. Doduše za one na obali dilema je samo za one kod mjesta Barbana, ali i za one kod Pazina, posebno tko ne pozna Istru, a isto tako lokacija kod mjesta Vranje te one poviše Buzeta. Nadmorska visina je jedan od ekoloških činitelja, što priznaje i sam autor navodeći, na str. 54, da se »pri podizanju kultura trebaju poduzeti preventivne mjere zaštite (te) ponajprije bi trebalo voditi računa o odabiru staništa koja zadovoljavaju optimalne uvjete za razvoj određene vrste bora«. Ako je crni bor najviše stradao na lokalitetima Kanegra, Marina i Prklog proizlazi da mu nadmorska visina i blizina mora ne odgovara. To dokazuje i primjer iz Rovinja, na dnu uvale prema bolnici, da 1 Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercusrobur L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije vrste. Glasnik za Šumske pokuse, Vol, 25. 21 Mati«, S. i Skenderović, J., 1993: Studija bioekološkog i gospodarskog rješenja šume Turopoljski lug ugrožene propadanjem (uzgojna istraživanja). Ibid., Vol. 29 I. Vukelić, J. i Rauš, D., 1993: Fitocenološki aspekt sušenja šuma u Turopoljskom lugu. Ibid., Vol. 29. je crni bor »pokazao vrlo slab uspjeh ... a česta su i jača sušenja«.3 Aktualan je članak Jure Č a v 1 o v i ć a o »uređivanju šuma niskog uzgojnog oblika (panjača) na području Hrvatskog Zagorja« iako bi sadržaj bolje odgovarao »g. j . Ravna gora I i II« tj. za državne šume (I) i privatne (II). Kako pokazuje ova gospodarska osnova postoje i kompleksi privatnih šma, koji se bitno ne razlikuju od državnih, jer godišnji tečajni prirast u privatnim šumama iznosi 6,15 m3/ha a državne 6,30 m3/ha. I drugi podatak: drvna zaliha po ha utvrđena je dvostruko višom nego ona u Programu za gospodarenje privatnim šumama iz 1986. godine, odnosno na osnovu procjene. Za članak Ante Tomaševića »Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora ...« valja naglasiti, da je to prvi koji dokumentarno utvrđuje taj utjecaj. Breza bi trebala zauzeti značajnije mjesto u našem šumskom gospodarstvu nego ga ima do sada smisao je članka Dure Rauš a i Slavka Matica »Istraživanja vegetacijskih i uzgojnih oblika obične breze (Betula pendula Roth.) na području Požege i Slatine«. Značajnija, jer je u porastu potražnja za brezovinom, te je »danas mnogi istraživači svrstavaju u drvo budućnosti (imajući) u vidu kvalitetu drvne mase za preradu, otpornost na štetne polutane u zraku, relativno mali broj prirodnih štetnika te relativno dobar prirast u prirodnim sastojinama i kulturama«. Autori procjenjuju da u Hrvatskoj za uzgajanje breze »ima oko 100.000 hektara neobraslih šumskih površina i napuštenih poljoprivrednih tala, koje treba privesti šumskoj proizvodnji«. Konkretno, rad je vezan na istraživanjima sastojina s učešćem breze na nešto preko 1000 ha u g. j . Zapadni Papuk u kojima su izdvojena dva uređajna razreda breze. Na 680 ha udio breze veći je od 20%, a na 330 ha, vjerojatno, manji od 20%. Priložene su fitocenološke snimke u acidofilnoj kitnjakovoj šumi te u šumi bukva - jela nove asocijacije -Betulo- Fagetum ass. nova. Autori su analizirali i tri srednjesastojinska stabla breze prema kojima debljinski prirast kulminira i dvostruko prije nego visinski, time da za debljinski prirast to iznosi i 7-8 godina. Kulminacija volumnog prirasta nije nastupila ni u 40-oj godini. 3 Piškorić, O., 1946: Četinjače u okolini Rovinja. Šumarski list 70 (1946), decembar, str. 215-218. Za uzgoj brezovih sadnica u članku nailazimo na rezultate autorovih istraživanja koja su vršena u različitim uvjetima. Da breza zahtijeva kisela tla kakva su i u opisanim gospodarskim jedinicama, nalazimo potvrdu i u Šumarskoj enciklopediji, ali za podatke o prirastu u novom izdanju, ili novoj enciklopediji, trebat će koristiti podatke iz ovoga rada. U »Programu za gospodarenje šumama nastavno-pokusnog šumskog objekta Rab« nalazimo podatak da je na otoku Rabu do 1984. godine podignuto ukupno 791 ha borovih kultura, od čega poslije 1945. godine 601 ha; u privatnom posjedu nalazi se 49 ha. Kako su se svojedobno podaci iskazivali po upravnim kotarevima, dio površina nalazi se i na otoku Pagu, koji je do nedavno s otokom Rabom bio jedan kotar. U NP objektu nalazi se samo 3,4 ha, što je i razumljivo, jer je to objekat nastavno-pokusni zbog crnikinih sastojina. Iz konteksta izdvajamo propis da se »na panju postupno treba smanjivati broj izbojaka« (str. 435) kao nejasan. Nejasan zbog toga jer nije rečeno u kojoj godini nakon sječe na panj treba početi smanjivati broj izbojaka. Ako se misli na (po prilici) prvih deset godina, tada je smanjivanje broja izbojaka nepotrebno, jer taj zahvat ne utječe bitno na intenzitet visinskog prirasta, kako su pokazali rezultati smanjivanja na pokusnom objektu Kaočina gaj kod Splita.4, a osobito ako se uzmu u obzir i troškovi samog zahvata.3 Rezultate iz Kaočina gaja potvrdili su i rezultati analognog rada i u Francuskoj. 6 * * * Jedno neispravljeno slovo u riječi redovno nije prepreka za razumijevanje što se htjelo reći. Međutim, gdjekada je nepremostiva prepreka razumijevanju onog što se htjelo reći. Tako u ovom broju čitatelj ne može znati da li je dotična osoba Dundek ili Dunđer (str. 157/157). Također jedino onaj koji zna za autora D. Šafara, moći će zaključiti da se citiraju njegovi članci pod prezimenom Šafer i Šafar. Oskar Piškorić 4 Piškorić, O,, 1963: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.). Šumarski list 86 (1963), br. 3-4, str. -12-132. 5 Piškorić, O., Podaci o normiranju radova mjerenja i trijebljenja tanjih izbojaka u sastojini makijskog tipa. Ibid. 82 (1962), br. 5, 5-6, str. 206-207. 6 Piškorić, O., 1992: Iz Revue forestiere francaise. Ibid., 116 (1992), br. 9-10, str. 483-485. |