DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Ilustrativni materijal zastupljen je s blizu 120 fotografija od čega 15 panoramskih ili većeg formata. Veličina ostalih fotografija ovisi o objektu kojeg prikazuju pa dok se npr. tri cvijeta runolista mogu prikazati na slici 12 cm2, za Međeda vrata korišteno je 60 cm2, itd. Jednom fotografijom predstavljen je i prof. dr. Ivo Horvat, inicijator da se Risnjački masiv proglasi i tretira nacionalnim parkom. Sastavni dio su i četiri karte: 1. Karta Gorskog kotara, točnije između Ogulina i Rijeke na zapadu a do blizu Senja na jugu, dakle i masivom Velike Kapele; 2. geografska karta NP Risnjaka u zelenoj boji s putevima i stazama u crvenoj. S vrha Risnjaka ucrtani sudogledi s oznakom km kao npr. na Velebit, Snježnik, Karavanke, Medvednicu i dr.; 3. karte geološkog i vegetacijskog prikaza; 4. karta geološkog i karta vegetacijskog sastava NP Risnjak. Na kartu vegetacije opaska da bi u drugom izdanju Upravno-ugostiteljski centar Uprave JP Nacionalni park Risnjak u Vršni dijelovi Risnjaka; pogled s vrha Velikog Risnjaka na Šloserov Bijeloj Vodici kraj Crnog Luga (joto: A. Frković) dom i južni Mali Risnjak (foto: A. Frković) trebalo boje i obrojčiti, kako ne bi bilo dvojbe o kojoj se zajednici radi. To se posebno odnosi na one boje koje se izrazito ne razlikuju kao npr. za šumu bukve i jele u odnosu na primorsku bukovu šumu ili za različite zajednice smrekovih šuma. Taj se nedostatak očituje i u Atlasu svijeta Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« na grafiko- Trideseta knjiga Glasnika za šumske pokuse Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 1994. godinu na 443 stranice donosi 11 radova. To su: Grubišić , M.: Istraživanja sinekoloških uvjeta obitavanja dabra (Castor fiber L.) u porječjima Bavarske s osvrtom na potencijalna staništa dabra u Hrvatskoj. Diminić, D.: Prilog poznavanja mikoza borovih kultura u Istri. Španjol, Ž.: Problematika nacionalnih parkova u svijetu i Republici Hrvatskoj. Ivkov, M.: Simuliranje razvoja sastojina uz pomoć modela ovisnosti nima udjela pojedine narodnosti, str. 127. i dalje. Snalaženje u Knjizi olakšava Abecedar s naznakom gdje se neko mjesto ili lokalitet nalazi. Tako, npr., lokalitet Leska spominje se na devet mjesta a na isto toliko i livada Lazac; itd. Iako je knjizi prvenstvena zadaća da služi kao vodič po nacionalnom parku, GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Vol. 30 - 1994. godina debljinskog prirasta o razini podzemnih voda. Čavlović, J.: Uređivanje šuma niskog uzgojnog oblika (panjača) na području Hrvatskog zagorja. Prpić, B. - Seletković, Z. — Žnidarić, G.: Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u nizinskoj šumi Turopoljski lug. Tomašević, A.: Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pinea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca (Querco pubescentis — Carpinetum orientalis H-ić, Anić 1959) u zadarskom području. ona je i više od toga. Školskoj mladeži Gorskog Kotara omogućuje bolje poznavanje svog rodnog kraja, a ostaloj upoznavanje jednog dijela naše domovine. Stoga bi se trebala naći i na tržištu, jer bi nesumnjivo našla kupaca kao i knjiga »Prirodne znamenitosti Hrvatske «, koja je tijekom 20 godina doživjela šest izdanja! Qskar Piškorić Matić, S. - Prpić, B. - Rauš, D. — Meštrović, Š.: Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarstvu Sisak. Rauš, D. - Matić, S.: Istraživanja vegetacijskih i uzgojnih problema obične breze (Betula pendula Roth.) na području Požege i Slatine. Prpić, B. — Vranković, A. — Rauš, D. - Matić, S. -Pranjić, A. — Meštrović, Š.: Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak. |