DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 59 <-- 59 --> PDF |
ZAKLJUČNA RIJEČ marstvo tako i za cjelokupno gospodarJutarnjem listu11 dok su ga tehničari Došavši u Hrvatsku ing. V. Hlavinki ispunila se želja za terenskim i kreativnim radom na kojem ostaje sve do imenovanja za profesora na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Ali i kao profesor ne ograničava se na najuže izvršavanje nastavničke dužnosti, nego ih dopunjuje pisanjem skripata i intenzivnim terenskim vježbama, osposobljavajući tako slušače, kako su se tada nazivali studenti Šumarske akademije, za neposredan rad po završetku studija. Profesorska dužnost omogućuje mu i intenzivni rad u Društvu inžinira i arhitekta sve do uredništva društvenog Vjesnika. Oba djelovanja značajna su kako za šu stvo i tehnički napredak Hrvatske. Cjelokupno njegovo djelovanje dokazuje da je Hrvatsku smatrao drugom domovinom što je osobito došlo do izražaja u njegovoj viziji da Zagreb bude ne samo kulturno, kako sam kaže, nego i gospodarsko središte povezivanjem Istoka i Zapada Europe željezničkom prugom preko Bosne. A prijateljem Hrvata ostao je i u Brnu, kako pokazuje njegova briga za moravsku hrvatsku oazu. Stoga nije zaslužio da je njegova smrt zabilježena samo u Šumarskom listu10 i, po publicisti I. Esihu, u 10 Prof. Ing. Vinko Hlavinka. Šum. list VIII (1934) br. 3, str. 125. posve zaboravili! D. Nenadić, dakle šumar, osvrnuo se na njegovo djelovanje u Hrvatskoj u Čehoslovensko-Jugoslavenskoj reviji odnosno časopisu koji je bio namijenjen i čitateljima u Čehoslovačkoj. 12 PS. Za bibliografske podatke korišćena kartoteka Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« i hvala mu! 11 I. Esih: ING. V. HLAVINKA. In memoriam bivšem profesoru Šumarske akademije. Jutarnji list XXIII (1934) br. 7938. 12 D. Nenadič: Delovanje Prof. Ing. V. Hlavinke u Hrvatskoj. Čehoslovensko-Jugoslavenska revija IV (1934) br. 2, str. 32-34. INTERNACIONALIZACIJA ŠUMARSTVA Od 1986. do 1994. godine održano je 11 međunarodnih skupova — simpozija o šumi i šumskog gospodarenja. To su: Veljača 1986. Jesen 1987. Prosinac 1990. Rujan 1990. Lipanj 1992. Lipanj 1992. Kolovoz/rujan 1992. Veljača 1993. Lipanj 1993. Rujan/listopad 1993. Travanj 1994. Pariz New York Strassburg Paris Rio de Janeiro Lisabon Berlin—Eberswalde Bandung (Indonezija) Helsinki Montreal Kuala Lumpur (Malezija) Međunarodna konferencija o drvetu i šumi. 42. zasjedanje generalne skupštine UN-a na kojoj je donesen koncept »trajnog razvoja«. Prva ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi. Svjetski šumarski kongres na kojem se raspravljalo i o donošenju konvencije o šumi. UN konferencija o okolišu i razvoju Europski savjet, uz ostalo, razmatra i temeljna načela o šumi Stota godišnjica IUFRO-a s glavnom temom »Princip potrajnosti u šumskom gospodarstvu.« Svjetska šumarska konferencija o okolišu i razvoju. Druga ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi. Seminar o potrajnom razvoju šuma u sjevernoj i umjerenoj zoni. Prvi sastanak međunarodne radne grupe ovlada šumama Zemlje. Tijekom ovih osam godina od potraj-kako da se održi njezina biološka nosti gospodarenja za proizvodnju raznolikost, proizvodnost, sposobdrva, dakle proizvodne potrajnosti, donost obnove i vitalnost tako i da šlo se do nužnosti gospodarenja za poispuni, danas i u budućnosti, ekolostizanje ekološke potrajnosti. Takvo šku, ekonomsku i socijalnu funkciju gospodarenje sažeto je na Helsinškoj na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj konferenciji u definiciji: razini a bez štete drugim ekosiste mima.« »upravljanje i korišćenje šumama Osiguranje potrajnosti ekološke ravima se provoditi na način i u opsegu noteže u šumama nameće i standardiza čiju gospodarenja šumama. Ta se standardizacija oblikuje posebno na ministarskim sastancima i po zaključcima skupa u Kuala Lumpuru. O. P. |