DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Skoplje tj. vezu s Grčkom; s Kosova predviđen je i pravac za Niš i na prugu u pravcu Istanbula. Tako bi sadašnja pruga bila sabirna i povezivala Istok sa zapadom Europe. To povezivanje bilo bi ostvareno gradnjom željezničke pruge iz Zenice preko Travnika do Banja Luke odakle je već postojala pruga do Sunje. Dakako da bi te pruge bile normalnog kolosjeka pa su stoga i svi objekti (donji stroj, mostovi, tuneli) na pruzi Sarajevo—Višegrad i Uvac građeni za normalni kolosjek. Hlavinka (str. 46) naglašava »ogromnu važnost, koja bi takav spoj imao za Hrvatsku i za njen glavni grad Zagreb, koji bi postao ne samo kulturnim nego i ekonomskim središtem slavenskog juga, a za zemlje zapadne Europe bila vrata u orijent i njegova središta Solun i Carigrad« (spacionirano Hlavinka). U ovom predavanju Hlavinka je razmatrao i mogućnosti povezivanja Balkana i istočnog prekodunavlja s Jadranskim morem s alternativnim izlascima u Baru i Allassiju u Albaniji. Kako je u predavanju naveo, da je proputovao sjeverne krajeve Albanije i o tome održao predavanje u Tehničkom klubu u Sarajevu, koje i objavljeno u Izvješću tog kluba za 1904. i 1905. godinu, može se zaključiti, da je na putovanje i istraživanje bio upućen od nadležnih vlasti i kao priznat stručnjak i osoba kojemu se mogla povjeriti tako delikatna zadaća. 3. U Šumarskom listu, 1906, godine, objavljen je članak Reambulacija međa na osnovu katastralnih mapa. Ujedno bilježimo da je Hlavinka bio član Hrvatsko- slavonskog šumarskog društva od 1902. do 1916. godine. 4. Posljednji članak u Hrvatskoj Hlavinke je 1925. godine objavljen u zagrebačkom dnevniku Jutarnji list br. 4885. pod naslovom »Iz Nehaj-grada« tj. iz Senja. U njemu upozorava na ljepote Senjske drage, a za »odsječak ceste od Vratnika do Senja« kaže »da spada među najumnija inžinjerska djela prošlog stoljeća«, koju je konačno oblikovao major Knežić.8 Nedvojbeno ga je na pisanje ovog članka potakao i rezultat njegovog rada na uređenju bujica u Senjskoj dragi o čemu svjedoči i tekst: »Prije 35 godina, kada sam radio na uređenju Senjske drage u svrhu pošumljavanja krša i osiguranja grada od poplava, bijaše u dragi većinom goli krš. 8 O J. K. Knežiću vidi Vice Ivančević: Josip Kaetan Knežić. Šumarski list CV (1981), str. 163. Danas je predjel Senjske drage pokriven lijepom šumom sa bujnom vegetacijom i puno izvora, jer je tlo ovdašnje vulkanskog porijekla, za skupljanje podzemnih voda vrlo prikladno . . . Pošumljeni predjel Senjske drage je danas prirodnim biserom i zahvalna atrakcija svakog turista i svakog prijatelja prirodnih ljepota.« Projekt željezničke pruge Senj — Otočac — Plitvička jezera — Bihać Taj projekt opisan je u publikaciji, »Željezničke veze pristaništa Kvarnera s osobitim obzirom na željeznicu Senj — Otočac — Plitvička jezera — Bihać«, koju je »uz suradnju željezničkog odbora napisao Prof. Ing. V. HLAVINKA «, a izašla je 1927. godine u »nakladi grada Senja«. Odgovor na pitanje, kako to Hlavinka dvadesetih godina izrađuje idejni projekt za navedenu prugu nalazimo u činjenici da je bio oženjen Senjankom iz obitelji Mladineo. U Predgovoru prof. V. Rivoschi, tajnik željezničkog odbora, piše, da se »po prvi put javlja ideja o spoju zaleđa s Jadranskim morem, Siska sa Senjom, već god. 1829., kada je major Kajetan vitez Kneži ć potaknuo, da se uspostavi konjska željeznica kroz Krajinu od Siska do Senja.« Knežić je izradio »potpunu građevnu osnovu«, ali gradnja se ne ostvaruje nadolaskom burne 1848. godine. Jednako tako propala je i ideja povezivanja Senja od Sv. Jakov na pruzi Zagreb — Rijeka. Povezivanje sjeverozapadne Bosne sa senjskom lukom pokrenuto je nakon okupacije Austrije Bosne 1878. godine, a bila je i u dokumentu o potrebama željezničkih pruga objavljenom 1920- godine u Beogradu. Po toj anketi dio pruge Bihać — Senj kao peta od ukupno 28 bila je dionica Senj — Vrhovine, dakle povezivanjem s ličkom prugom. Senjani nisu mirovali i VI. Ollivieri, gradski načelnik i predsjednik Željezničkog odbora dobio je pretkoncesiju za trasiranje pruge, a elaborat je izradio »prijatelj ovoga grada« ing. V. Hlavinka « piše prof. Rivosecchi. Iz Hlavinkina opisa trase izdvajamo da je: »kod trase uzet obzir na to, da se željeznicom stvori što više izlaznih točaka za šumske ceste, (spac. Hlavinka)., željeznice i žičare u svrhu eksploatacije državnih i imovinskih šuma u Senjskom Bilu, kod Melnice, Vrzić sela i Švice, šuma u Maloj Kapeli kod Doljana i Škara, šuma u Plješivici kod Babinpotoka, Korenice, Petrovog sela, Zavalja te šuma kod Priboja i Lje skovca na Plitvičkim jezerima.« (str. 24). Prosperitet ove željezničke pruge povisio bi se njezinom elektrifikacijom sa strujom iz hidroelektrana na Gacko j kod Švice, na Crnoj Rijeci kod Ljeskovca i na Uni kod Bihaća. Istodobno bi se osigurala i opskrba vodom iz željezničke vodovodne mreže okolnih sela, a »električnom energijom iz spomenutih hidrocentrala moglo bi se riješiti važno poljoprivredno pitanje nata panje livada i oranica na Gackom polju vodom iz Gacke koja bi se u tu svrhu umjetno dizala« (str. 13). A što bi bilo s Plitvičkim jezerima? Prema uzdužnom profilu pruga ne bi išla uz jezera, jer se nalazi od 30 m, na donjem dijelu, a preko 100 m na gornjem iznad kota jezerskih površina. Uzevši i ostala obrazloženja o projektiranoj trasi može se zaključiti, da je Hlavinka ostao vjeran svom osnovnom obrazovanju, obrazovanju za kulturnog inžinjera.13 PROF. ING. VINKO HLAVINKA U BRNU Hlavinka odlazi iz Zagreba u Brno da na tamošnjoj Visokoj tehničkoj školi preuzme kolegije melioracija, vodnog gospodarstva i kanalizacije pa s tog područja izdaje tri knjige, koje su »prva cjelovita i sustavna tiskom izdana djela u češkoj književnosti«, kako piše Zavadil. 9 Djeluje i kao predsjednik Odbora za kulturno i graditeljsko inžinjerstvo a šk. god. 1919/20. rektor je visoke tehničke škole. Osam godina je član gradskog zastupstva Brna posvećujući posebnu brigu gradskom vodovodu. Aktivan je član Narodnogospodarskog vodogospodarskog saveza za jugozapadnu Moravu i projektira uređaje za sanaciju otpadnih voda tvornica Bata u Zlinju, koža Budišovski i dr. Biran je za člana Moravsko-šleskog saveza za zaštitu prirode i domovine. Surađuje u stručnim časopisima i novinama. Za vrijeme boravka u Zagrebu bio je predsjednik Češke besede, a u Brnu je osnovao i bio predsjednikom Čehoslovačko- jugoslavenske lige i brinuo se za hrvatska sela u Južnoj Moravskoj. Za taj rad dobio je Orden sv. Save, dakle visoko odlikovanje. »Bihać — Senj« naslov je članka Josipa Balena, upravitelja Nadzorništva za pošumljivanje Krasa u Senju, objavljenog u listu Jugoslavenska šuma 1921. godine, br. 21. Balen se posebno osvrće na važnost te pruge za iskorišćivanje šuma kroz koje bi prolazila (Kapela, Plješivica) kako je to, kasnije, naglasio i V. Hlavinka. 9 Kao pod ´ |