DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Upisnina u tečaj iznosila je 10 kruna i nitko je ne može biti oprošten a »naukovina 25 kruna po semestru za semestar «. Naukovinu »siromašni a valjani i napredni slušači« može kr. zemaljska vlada, Odio bogoštovja i nastave na prijedlog profesorskog zbora i osloboditi. Redovni slušači tečaja mogu nastaviti školovanje kao redovni slušači na šumarskoj akademiji uz uvjet polaganja predmeta koje nisu slušali. Uska povezanost geodetskog tečaja sa šumarskom akademijom očituje se i u odredbi čl. 28. Naredbe da »ostali propisi, koji vrijede za šumarsku akademiju imaju se primjenjivati i na geodetskom tečaju«. Mogućnost, da tako kažemo, naslanjanja geodetskog tečaja na Šumarsku akademiju bio je jaki argument za njegovo osnivanje budući, da su time izdaci bili znatno manji nego da je bio posve samostalna ustanova, jer su se koristile prostorije i inventar Šumarske akademije. Prve godine upisalo se 14 kandidata, a tečaj je djelovao do osnivanja Visoke tehničke škole u Zagrebu 1918. godine kada je priključen toj školi. Iz društvenog rada ostalo je zabilježeno, u Vijestima DIA br. 5/1907., njegovo sudjelovanje u komisiji za ocjenu prijedloga urbanističkog plana za grad Zagreb. Po tom prijedlogu komunikacijska veza između sjevernog i južnog dijela grada trebala je biti na razini željezničke pruge. Komisija, u kojoj su bili ing. V. Lapaine-a, kr. tehn. savjetnik, i Ing. j . Mally, ovi. civ. inžinjer, s takvim rješenjem nije se suglasila nego predložila u dvije razine, što je kasnije i ostvareno. PUBLICITSIKA Uz skripta, Hlavinka je objavljivao i stručne članke ili informativne prikaze. Objavljivao je u Agramer Zeitung-u, Viestima (Vijestima) Društva inžinira i arhitektah, Šumarskom listu, u Jutarnjem listu i dr. 1. U dnevniku AGRAMER ZEITUNG (Zagrebačke novine) 1891. godine, br. 131. i 132., uz naznaku »kulturni inžinir« objavio je članak Das neue Wassergesetz und die Landwirtschaft — Novi Zakon o vodama i poljoprivreda. Uvodno Hlavinka naglašava, kako se u svim europskim agrarnim zemljama prelazi na intenzivno gospodarenje i intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, te se teži na kultiviranim površinama po većati proizvodnju a neproduktivne proizvodnje učiniti produktivnim, koristeći rijeke ali i gradnje kanala. U Hrvatskoj i Slavoniji za odvodnju i za navodnjavanje postoji široko polje rada, jer mnoga polja i livade stradaju od poplava. To omogućuje novi Zakon o vodama. Razlog zadovoljstva s novim Zakonom o vodama je i to, što on organski ureduje vodne odnose, omogućuje provođenje sprečavanja štetnih utjecaja nekontroliranih voda, regulaciju rijeka, gradnju vodovoda u različite svrhe te i osnivanje zajednica za regulaciju rijeka i melioracije polja. Za ostvarivanje mjera predviđenih Zakonom Hlavinka posebno predlaže: — osnivanje kreditnih organizacija za te poslove kao npr. hrvatske hipotekarne banke za kulturu tla na područjima, na kojima za nju postoji potreba. U tu svrhu treba koristiti i sredstva iz Krajiške investicijske zaklade, koja je već financirala mnoge radove; — ustrojiti kulturno-tehničku službu koja bi »osigurala željeni uspjeh i koja bi integrirala dio agendi Zemaljskog kulturnog vijeća.«7 2. Od dvadesetak tekstova objavljenih u Vijestima Društva inžinirah i arhitektah dio je prigodnog karaktera kao prikaz novog mosta preko Vltave u Pragu (1902), izletu članova DIA u Sloveniju na prokopavanju željezničkog tunela kroz Karavanke (1904., 1906.), o proslavi 100-godišnjice Visoke tehničke škole u Pragu (1906.) i dr. Pojedinačno se osvrćemo na sljedeće članke: 2.1. Godine 1894. godine objavljuje članak Kanalizacija istočnog Srijema, koja je postojala već u Rimsko doba, za cara Proba (oko 282. godine). U XIX. stoljeću prvi kanal, Jaružara, prokopan je 1866. godine, a intenzivnije se nastavilo nakon poplava 1872. godine pa je do 1890. iskopano 125,7 km kanala s iskopom 569 195 m3. Prosječna cijena iskopa 1 m3 iznosila je 40 novčića; u ukupnom trošku od 286 057 forinti Krajiška inveslici ona zaklada, dakle novac od prodanih šuma, sudjelovala je sa 192 940 forinti. 2.2 Kod produbljivanja rijeke Kupe u Sisku početkom ovog stoljeća naišlo se na vodovod iz rimskog doba. Olovne cijevi bile su položene u »Betonu« od dva dijela hidrauličkog vapna i pet dijelova pijeska, položene na brijestove pilote promjera 30—40 cm dugih 2,5 7 Zemaljsko vijeće imalo je zadaću razmatrati i zemaljskoj vladi predlagati mjere za unapređenje gospodarstva. U tom Vijeću bili su članovi i šumari, kao npr. A. Danhelovski i dr. do 3 m. »Drvo pilota vanredno dobro je uzdržano« bilježi Hlavinka 1902. godine pod naslovom »Stari rimski vodovod preko Kupe u Sisku« (zapravo ispod Kupe). 2.3 Godine 1903. (br. 1.) objavio je prikaz o meliorativnim radovima u dolini Nila i o tek dovršenoj Asuanskoj brani »na osnovi neposrendog uvida u ove radove.« 2.4 O povijesti isušenja Vranske doline u Dalmaciji, od početka 1751. godine po posjedniku Borelli-ju do početka XX. stoljeća, kada je dovršena »prikopa Presika« kod Modrave objavio članak 1907. godine (u br. 1.). 2.5 U br. 6. 1903. godine pod naslovom Napredak regulacije Save kod Zagreba piše prema Izvještaju Građevinske uprave za regulaciju Save kod Zagreba (od Prečkog do Mičevca) za 1903. godinu a 1907., u br. 1., analizira »može li se Sava kraj Zagreba izrabiti za motorne svrhe« tj. za gradnju hidroelektrana. Odgovor je negativan, jer troškovi gradnje nisu u skladu s polučenim koristima. 2.6 Godine 1908. dovršena je i stavljena u promet uskotračna željeznička pruga Sarajevo-Međeđa-Višegrad i Međeđa-Uvac, kao dio ostvarenja ideje Austrougarske monarhije Drang nach Osten tj. prodor na istok. Hlavinka je obišao tu prugu i, što više, dalje do Albanije, te je o tome održao 2. ožujka 1908. predavanje u Društvu inžinjera i arhitekata pod naslovom »Nova željeznica iz Sarajeva na tursku granicu i njezin nastavak kroz Sandžak — Novi Pazar«. Predavanje je objavljeno u Vjesniku DIA te u novinama Agrammer agbatt, Pokret, Tršćanski lloyd i Ustavnost a bilo je i reagiranja u beogradskim novinama. Danas ta pruga pripada prošlosti, jer je sedamdesetih godina ukinuta kao »nerentabilna« i tako je osuđeno na propast djelo, koje se plaćalo dukatima, kako mi je 1937. godine u Višegradu rekao jedan seljak, koji je radio na njezinoj gradnji. Danas je dio pruge potopljen (Višegradsko jezero), dio pretvoren u cestu (prema Uvcu) ali dio zavređuje da ostane konzerviran kao spomenik tehničke kulture. To je dio između nekadašnjih željezničkih stanica Prača i Rogatica - Mesići gdje je pruga ukopana u »kanjon« Prače te iz tunela prelazi na most s mosta u tunel gotovo desetak km. U svom predavanju Hlavinka je, uz ostalo rekao, da je pruga izgrađena do granice Bosne time, da se iz Višegrada produži u središnju Srbiju a iz Uvea do Kosova i, tada već izgrađenu, prugu za 255 |