DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 43 <-- 43 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 95 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994) 241-251 GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ FOREST MANAGEMENT OF THE »MACELJ« MANAGEMENT UNIT Dragutin KONDRES* SAŽETAK: Šumama gospodarske jedinice Macelj do 1945. godine gospodarilo se na osnovi gospodarskih osnova koje su rađene prema potrebama i željama tadašnjih vlasnika šume. Poslije 1945. godine gospodari se na osnovi jedinstvene gospodarske osnove odnosno, danas, po osnovi gospodarenja. Do osnove gospodarenja izrađene 1987. godine u mješovitim šumama jele i bukve gospodarilo se po stablimičnoj i grupimičnoj te skupinastoj prebornoj sječi, a od 1987. godine uvodi se preborno grupimično gospodarenje s ciljem da se osigura stabilna grupimična i optimalna preborna struktura te osigura trajna prirodna obnova uz odgovarajući omjer smjese između četinjača i Us taca. Ključne riječi: šuma Macelj, preborno gospodarenje, stabilnost sastojine. UVOD Gospodarska jedinica Macelj nalazi se u medurječju Matični supstrat čine silikatni pješčenjak i silikatno- Save i Drave na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Rekarbonatne stijene zelenkasto sive boje, u više-manje publike Hrvatske, u Hrvatskom Zagorju i čini dio horizontalnim slojevima, što je važan čimbenik za duMacelj gore koja jednim svojim dijelom prelazi iz Slobinu tla i razvoj korjenovog sustava šumskog drveća. venije u Hrvatsku. Macelj gora je krajnji istočni obronak Karavanki s najvišom točkom 626 m, a najnižom Mikroklima uvjetovana reljefom tla, a u vezi s mi 206 m nadmorske visine, i po svom orografskom izkroekspozicijama i lokalnim inklinacijama, ima znatan gledu s vrlo razvijenim mikroreljefnim formama predutjecaj na rast šume odnosno povoljan razvoj šumskih stavlja Alpe u malom. sastojina, tako da je bonitet staništa, odnosno proiOštri grebeni između kojih su se usjekli duboki zvodna sposobnost tla u Macelju u prosjeku dobra. potoci i jarci s vrlo strmim obalama, obilježavaju takvu Radi optimalnog iskorišćenja proizvodne sposobnosti mikroreljefnu ispresjecanost, koja zahvaljujući humid-tla, u Macelju treba forsirati proizvodnju vrste drveća noj klimi uvjetuje pojavu inverzije vegetacije, pa se koje tu najbolje odgovaraju (bukva, kitnjak, grab, ja tako jela spušta po jarcima i na sjevernim ekspozicivor od bjelogorice, te jela, smreka, bor, zelena duglajama sve do 200 m nadmorske visine. zija i ariš od Crnogorke). POVIJESNI PRIKAZ ŠUMA MACELJ A. Posjedovni odnosi i gospodarenje do 1945. godine 1. Šume Krapinske tvornice pokućstva na površini od 970 ha (zapadni dio gospodarske jedinice Macelj) Način gospodarenja šumama ove gospodarske jediOve šume bile su prvotno vlasništvo grofa Samuela nice do 1945. godine, ostavio je tragove čije su posljeFesteticha, a kupljene su 1859. godine za veleposjed dice još nazočne, pa je neophodno prikazati gospodarkneza Alfreda Windischgratza, da bi je 1924. godine ski odnos prema Maceljskoj šumi tadašnjih vlasnika. kupila Krapinska tvornica pokućstva. Dragutin Kondres, dipl. inž., A. Mihanovića 9, Krapina. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 44 <-- 44 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 Gospodarska jedinica MACELJ Šumarija KRAPINA (Gospodarsko razdjeljenje 1975. g.) Vlasničko razdjeljenje prema »Pregledovidu šuma u Macelj Gori« iz 1930. god. G.j. Trakošćan Slovenija ´ - -I .´.´..".:2 _j_z^ i " ´´" : » —" , Šumoposjednici 1. Krapinska tvornica pokućstva površina 970 ha 2. Filip Deutch — sinovi površina 621 ha 3. Barun Ottenfels površina 650 ha 4. Grof Draskovic Trakošćanski površina 418 ha Prema navodu u Gospodarskoj osnovi iz 1908. godine »ta cijela planina Macelj zbog dubokih i uskih dolinah te strmih stranah ima nekakvo raskidano lice, pa je teška za obilaženje«. Problem teških terena i skupih uvjeta gospodarenja posebno zbog transporta, tadašnji vlasnik šuma rješava godine 1862. do 1864. izradom hrastove dužice za Trst do 1945. g.. 5. Zemljišne zajednice 6. Šumska zajednica 7. Mali šumski posjednici površina 203 ha površina 70 ha površina 74 ha Sveukupno 3 006 ha »i bila su onda u tu svrhu sposobna stabla u cijeloj šumi isječena«. Velika udaljenost prodajnih tržišta i željeznice, te skupoća vozača »zapriječila« je izvoz osobito gorivih drva, koja su se zbog toga morala potrošiti na mjestu u staklani Glažuta, podignutoj 1864. godine kraj ruba šume u Logu, pa »tečajem toga vremena jesu za po |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 45 <-- 45 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ trebe iste staklane dosta velike površine obližnjih bukovih šuma posječene čistom sječom.« Kada je staklana 1884. godine »preobražena« u tvornicu pokućstva i savijenog drva, koja radi do 1897. godine »iz bližnjih predjela opet za tu svrhu sposobna bukova stabla prebornim putem su sječena bila, pa s razloga toga je kakvoća preostalih takovih starih sastojinah — i to na dosta velikoj površini — dosta slaba.« Posljedice su takvog gospodarenja: — kulture smreke i ostalih crnogorica podignute 80-tih godina 19. st. — izrada prve gospodarske osnove u 1880. godini »koja je sastavljena iz uzroka toga, što do sada jošte nikakova sastavljena ne bijaše, a bez takove nije moguće voditi potrajno i valjano šumarenje« kao i — odredba Županije Varaždinske od 11. prosinca 1899. godine, kojom je dio šuma Macelj stavljen pod zaštitu i prema kojoj se šume ne smiju sjeći čistom sječom nego samo prebirati. »Šume posječene čistom sječom ili iskrčene imadu se u roku od 2 godine pošumiti, jer zadaća šuma na strminah jest vezati zemlju da je ploha kiše u dolinu ne odnese´ i ostavi goli kamen.« 2. Šume Filipa Deutcha — sinovi u površini od 621 ha (sjeverni središnji dio gospodarske jedinice Macelj) Ove šume dijela Centralnog Macelja predstavljaju dio veleposjeda grofa Keglevića, koje kupuje udova inženjera šumarstva Zloh i zbog uposlenja šumskih radnika koji nisu mogli raditi u poplavljenim zakupljenim sječinama u nizinskim šumama Slavonije i Srijema. Firma Filipa Deutcha — sinovi, te šume kupuje 1910. godine. U gospodarskoj osnovi izrađenoj i odobrenoj 1939. godine navodi se: — da je osamdesetih godina prošlog stoljeća »šuma uglavnom posječena bila nekom neurednom sječom iza koje su ostajala samo neuporabiva stabla ili samo mlade sastojine, kulture ili predrast iz koje je nastala današnja vladajuća sastojina« — da su izvozne prilike tako loše, da se iskorišćenje godišnjeg etata ne rentira, jer drvo ne vrijedi toliko koliko stoji izrada i prijevoz do željezničke stanice Durmanec, pa je organizirana povratna sječa bliže naseljima ili izdavanje sječine na panju manjim trgovcima ne vodeći računa o uspostavi šumskog reda. 3. Šume baruna Ottenfelsa na površini od 650 ha (južni središnji dio gospodarske jedinice Macelj) Vlasnik šuma barun Franjo Ottenfels iskorišćivanje šuma obavlja tako da prodaje drvo na panju firmi Drach, koja prethodno 1928. god. investira veliki kapital u izgradnju pilane u Durmancu i industrijske šumske pruge od pilane do šume. Prema odredbi sreskog načelstva u Krapini od 21. XII 1929. god. dozvoljena je sječa na cijeloj eksploatacijskoj površini kojom treba obuhvatiti: Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 — sva stabla iznad 30 cm tamo gdje su zastupljeni svi dobni razredi, — u jednodobnim starim sastojinama ostaviti sjemenjake i — tamo gdje se nalazi gusti pomladak obavlja se dovršni sijek. »Ali je potrebno da se na cijeloj eksploatacionoj površini ostavi 282 komada sjemenjaka, što je za površinu od 600 rali svakako minimalan broj, ali broj koji će osigurati osjemenjivanje nepomlađene površine. « Govoreći o posljedicama sječnog zahvata, u zapisniku od 1930. g. piše da je prilikom pregleda ustanovljeno, da je u nekim dijelovima gotovo sav pomladak uništen, jer su se na kosini porušena stabla skotrljala do jarka i sa sobom povukla sav pomladak, pa šumovlasnik treba osnovati šumski vrt radi osiguranja sadnog materijala za pošumljavanje tako ogoljelih površina. 4. Šume grofa Draškovića-Trakošćanskog u površini 418 ha (istočni dio gospodarske jedinice Macelj) I u ovom vlastelinskom posjedu od godine 1919. do 1925. posječena su sva bliža stabla iznad 30 cm prsnog promjera, da bi bili ostavljeni sjemenjaci i to redovito na onim mjestima gdje je bio težak izvoz. Zbog tako provedenih sječa propisano je »da se kroz cijelo vrijeme od čitave jedne ophodnjice sječa mora ograničiti samo na čišćenje sastojina i na stvaranje prvog debljinskog razreda koji je zastupljen samo u zastarčenim i silno potištenim stablima, koja ni u kom slučaju ne mogu dati buduću sastojinu.« 5. Šume zemljišnih i šumske zajednice te ostalih malih šumoposjednika (južni i jugoistočni rubni pojas gospodarske jedinice Macelj) Osim naprijed navedenih veleposlanika, šumama gospodarske jedinice Macelj u posjedu su bile: zemljišna zajednica »Kal« na površini od 135 ha zemljišna zajednica »Konjsko« na površini 31 ha plemenska zajednica »Kravnjak« na površini 17 ha šumska zajednica »Lukovščak« na površini 70 ha mali šumoposjednici »Velika Drenova« na površini 74 ha Ukupno: 347 ha 6. Rezime o gospodarenju do 1956. god. O gospodarenju šumama sadašnje gospodarske jedinice Macelj na ukupnoj površini od 3.006 ha u iznijetom razdoblju govori: — navod u gospodarskoj osnovi iz 1939. god. prema kojem »Šuma Macelj zbog vrlo dobre produk |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACEU tivne sposobnosti tla već decenijama odolijeva svim mogućim nastojanjima da se uništi, umjesto da daje odlične rezultate kada bi se gospodarstvo uskladilo sa potrebama šume i produktivnom sposobnošću tla.« — konstatacija u gospodarskoj osnovi iz 1957. godine prema kojoj »Ova gospodarska jedinica se smatra neuređenom, jer pregledom postojećih gospodarskih osnova iz godine 1939. smatra se da su njihove odredbe štetne i usmjerene prema momentalnim potrebama i željama tih vlasnika i da se pri tom nije vodilo dovoljno računa o racionalnom šumskom gospodarenju i intenziviranju šumske proizvodnje«, te — podatak da je nakon drugog svjetskog rata u Macelju naslijeđeno: gravitacione šumske pruge u duljini 18 km zemljani put za Loborščak u duljini 2 km i šumske pješačke staze u duljini 50 km B. Načini gospodarenja od 1956. g. do 1990. g. 1. Prva gospodarska osnova od 1956.—1965. godine (Oskar Kostelić) Gospodarska jedinica Macelj formirana je kao jedna gospodarska cjelina s posve određenim smjernicama, povodom revizije dugoročne osnove sječe tijekom 1955. i 1956. godine. Prema načinu gospodarenja razlikujemo preborne šume (2.094 ha) u kojima se provodi stablimična i grupimična preborna sječa s ciljem da u sastojini stvorimo mnogo etaža sa stepenastim vertikalnim sklopom, već prema rasporedu stabala ili stabalnih grupa u sastojini, te jednodobne šume (901 ha) u kojima se provodi oplodna sječa. Zbog masovnog sušenja i prioritetne sječe sušaca jelovih, koja iznosi više od 10 godišnjeg etata jele, onemogućeno je uredno preborno gospodarenje. 2. Polurazdoblje od 1965.—1974. godine (Franjo Presečki) Godine 1964. pristupa se obnovi gospodarske osnove kojom su sve sastojine svrstane u dva uređajna razreda i to u mješovite sastojine bukva—jela (2.060 ha) u kojima se provodi skupinasta preborna sječa, te jednodobne šume (950 ha) sa skupinasto oplodnom sječom. Nastavkom sušenja jele od 1965. do 1971. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 godine dolazi do odstupanja u gospodarenju. Do kraja 1974. godine gospodari se na osnovi godišnjih planova gospodarenja. 3. Polurazdoblje od 1975.-1984. godine (Stjepan Ljevak) Novo izrađenom osnovom sve su šume na površini od 3.029 ha jednodobne, koje su prema vrsti drveta, ophodnji i načinu gospodarenja podijeljene na pet ured ajnih razreda i to na sastojine: bukve (600 ha), jela- bukva (1.875 ha), smreke (170 ha), hrasta (292 ha) te zaštitne šume (92 ha). Prirodna obnova s duljim pomladnim razdobljem propisana je oplodnim sječama u skupinama, pa obnova pojedinog odsjeka s više skupina može trajati 20—40 godina. I za šume uređajnog razreda jela—bukva prosječno starijim od 80 godina, propisana je ophodnja od 100 godina također, s time da mnoge sastojine treba prolongirati na znatno dulju ophodnju i to tako da se raznim oblicima skupinaste, oplodne i skupinasto oplodne sječe sadašnje stare sastojine obnove u slijedećih 40 godina. 4. Polurazdoblje od 1987.-1996. god. (Ante Tustonjić, Juraj Pavelić) Pošto nije na vrijeme dovršena nova osnova gospodarenja, to se 1985. i 1986. godine gospodari po godišnjim planovima gospodarenja. Izrađenom osnovom propisano je gospodarenje po načelima jednodobne šume s oplodnim sječama i duljim pomladnim razdobljem. Za sve sastojine utvrđena su četiri ekološka gospodarska tipa unutar kojih je izlučeno sedam uređajnih razreda. Propisani prosječni godišnji etat od 17.780 m3 veći je od tečajnog godišnjeg prirasta koji iznosi 16.773 m3. Zbog nedovoljnog prirodnog pomlađenja kod uređajnog razreda jela—bukva nastao je problem u realizaciji propisanih intenziteta sječa glavnog prihoda. Na traženje prakse obavljena je 1990. g. izvanredna revizija osnove gospodarenja, a prema definiranim smjernicama u studiji »Gospodarenje u prebornim šumama bukve i jele u Macelju«, koju su izradili profesori dr. Slavko Matić i dr. Šime Meštrović i to tako da je u uređajnom razredu jela-bukva uvedeno preborno grupimično gospodarenje. OSNOVNI KOMPARATIVNI GOSPODARSKI PODACI U RAZDOBLJU OD 1956.-1990. G. Relevantni gospodarski podaci prikazani su u priloženoj tablici 1 i prema iznijetom proizlazi: 1. Način gospodarenja u mješovitim sastojinama jele i bukve obilježava razdoblje od 1956. do 1974. te polurazdoblje od 1975. do 1986. i polurazdoblje od 1987. g. do 1996. g. s tim da se revidiranom osnovom u 1990. g. ponovno uvodi preborno gospodarenje, koje je u polurazdoblju od 1975. —1986. g. bilo napušteno. 2. Udio jele u ukupnoj drvnoj masi smanjeno je u apsolutnom i relativnom iznosu. 3. Etat, uz približno isti tečajni godišnji prirast, propisivan je po polurazdobljima, različito o načinu i smjernicama gospodarenja. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 Osnovni komparativni gospodarski podaci za gospodarsku jedinicu Macelj u razdoblju od 1956. god. do 1990. godine Basic Comparative Management Data for the Management Unit »Macelj« in the Period from 1956 until 1990. Tablica 1 UREDAJNO RAZDOBLJE Red. br. TAKSACIJSKI ELEMENTI Jed. mj. od 1956. do 19~4. god. stanje 1955. stanje 1965. od 1975. stanje 1975. 1986. god. stanje 1987. od 1987. revidirana g. os. 1990. 1996. god. Namj. šume 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Jednodobne šume ha 901 950 3 028 3 017 1 267 10 1 oi >o 0Preborne šume Obrasla Neobrasla UKUPNO ha ha ha ha 2 094 2 995 11 3 006 2 060 3 010 32 3 042 X 3 028 31 3 059 X 3 017 52 3 069 1 750 3 017 52 3 069 16 26 X 26 2 > J d < O N Jela i ostale četinjače Jela i ostale četinjače Ukupna Na 1 ha (ukupno) m 3 m /o m 3 m m3/ha 261 292 41 642 150 214 261 643 38 686 310 224 249 889 26 726 326 239 206 778 26 789 127 262 206 778 789 127 262 10 826 413 Jednodobne šume m3 5 360 3 397 14 395 16 773 6 149 3 Preborne šume UKUPNO m3 m3 10 003 15 363 11236 14 663 X 14 395 X 16 773 10 624 16 773 183 Nalh a m3/ha 5,13 4,87 4,75 5,56 5,56 7,03 4 z Jednodobne šume glavnog prihoda Jednodobne šume prethodnog prihoda Preborne šume m3 m3 m3 1 150 1 282 5 335 4 029 660 9 035 12 404 2 781 X 15 310 2 470 X 4 194 830 8 722 WO UKUPNO m3 7 767 13724 15 185 17 780 13 746 PREBORNE ŠUME Površina obrasla ha 2 094 2 060 1 750 Jela i ostale četinjače m3 245 296 245 872 182 015 Bukva i ostale listače m3 262 927 254 328 336 706 < 5 Ukupno m3 494 223 500 200 518 721 < Jela i ostale četinjače nrVha 111 119 104 < Bukva i ostale listače m3/ha 126 123 192 Z> Ukupno m3/ha 237 242 296 Q Omjer smjese jele i bukve % 47:53 49:51 35:65 Temelj, prosj. m2/ha 23.46 25.8 Obrast 237/331=0.72 242/355=0.68 296/345=0.86 GOSPODARENJE PREBORNIM ŠUMAMA PREMA EKOLOŠKO GOSPODARSKIM TIPOVIMA Na temelju rezultata dobivenih istraživanjima ekopet uređajnih razreda i to: jela—bukva, bukva iz sjeloško gospodarskih tipova na području gospodarske mena, grab, smreka i obični bor. jedinice Macelj, definirana su četiri ekološko gospodar Prema ekološkim karakteristikama u tom tipu za ska tipa i to II-C-10, II-D-10, II-E-10, II-E-20. Unutar navedenih ekološko gospodarskih tipova izlučeno je stupljene su zajednice: sedam uređajnih razreda i to: jela—bukva, bukva iz Šuma jele i bukve (Abieti Fagetum »pannonicum« sjemena, kitnjak iz sjemena, grab, smreka, obični bor Rauš 69) te i duglazija. Daleko najviše zastupljen je EGT II-C-10, koji zauŠuma jele s rebračom {Blechno-Abietum boreale zima oko 70% ukupne površine i u njemu je izlučeno Pelcer). 245 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Polazeći od bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva jele kao i njenih pratitelja (bukva i ostale listače) te ekoloških osobina staništa na kojima pridolaze mješovite jelovo-bukove šume, kao i uzgojnih zahvata, treba očekivati da će se površina ovih prirodnih sastojina (1.750 ha) postepeno proširiti. Pri tome zasađene smrekove i druge brzorastuće kulture četinjača, koje dolaze na normalnom staništu jele i bukve, osim što sudjeluju u drvnom fondu, omogućuju prostorno prirodno naplodenje jelom i bukvom, a time s proširenje sadašnje površine mješovitih šuma jele i bukve. Kod gospodarenja Maceljskim šumama treba uvažiti ekološko gospodarsko načelo da je ona šuma koja daje najbolje opće koristi i najbolja šuma, pa treba gospodarenje sprovoditi tako da šuma bude produktivna i stabilna te da se pomlađuje prirodno. PREBORNO GRUPIMIČNO GOSPODARENJE MJEŠOVITIM ŠUMAMA JELE I BUKVE Da bismo u prebornoj šumi trajno održavali prebornu strukturu, prirodno pomlađenje predstavlja prvi i osnovni preduvjet koji će nam garantirati trajni pokrov šumske vegetacije, koja distribuirana u prebornu strukturu predstavlja idealnu gospodarsku i zaštitnu šumu. U skladu s navedenim načelom, smjernicama gospodarenja prema revidiranoj gospodarskoj osnovi za gospodarsku jedinicu Macelj iz 1990. godine, te definiranim smjernicama u studiji »Gospodarenje u prebornim šumama bukve i jele u Macelju«, u većem dijelu šuma bukve i jele, treba gospodariti tako: — da se uspostavi stabilnost, proizvodnost i njihova sposobnost prirodne obnove na načelu trajnih grupa, — da se uzgojem mladika osigura što prije priliv stabala i na taj način postigne željena struktura broja stabala po debljinskim stupnjevima, — da se usklađuje omjer debljinskih razreda po drvnoj masi, i vodeći računa o slojevitosti sječe postigne optimalna preborna struktura, Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 - da se kod uzgojnih zahvata vodi računa o omjeru smjese s težnjom da se postojeći neadekvatan omjer smjese između crnogorice i bjelogorice (35:65) mijenja dok se ne postigne povoljniji odnos za četinjače, - da se u svezi s iznijetim, poslovi doznake povjere diplomiranim inženjerima šumarstva osposobljenim za iniciranje i održavanje prirodne obnove po načelu trajnih grupa, kao i na poznavanju normalne drvne zalihe. PROVOĐENJE DOZNAKE U PREBORNOJ ŠUMI Za postizanje postavljenog cilja gospodarenja u mješovitim sastojinama jele i bukve, doznaku treba provoditi tako da se konkretno stanje dovede u normalno. Stoga uzimajući u obzir izračunati etat, stanje podmlatka, omjer smjese i ostale šumsko uzgojne momente, prije doznake treba dobro proučiti strukturu dotičnog odjela — odsjeka kako bi se doznaka mogla usmjeriti na debljinske stupnjeve koji su previše zastupljeni. Kako normalan broj stabala po debljinskim stupnjevima daje normalnu frekvencijsku krivulju, to se za svaki odjel — odsjek crta konkretna frekvencijska krivulja i uspoređuje s normalom. Isto tako raspored stabala po debljinskim razredima konkretne drvne zalihe uspoređujemo s ustanovljenom normalnom drvnom masom. Prema smjernicama za preborno grupimično gospodarenje u gospodarskoj jedinici Macelj (Revidirana osnova iz 1990. god.) osiguravamo prirodnu obnovu u grupama veličina kojih treba biti jednaka dvostukoj visini dominantnih stabala u grupi. Glede primjerice da se kod prebornog gospodarenja provode sve faze sječe na istoj površini i u isto vrijeme, doznaku treba voditi tako da preborna sječa istodobno obuhvaća njegu i pomlađivanje na istoj površini, s tim da za sječu valja uvijek obilježiti stabla koja smetaju boljim. PREBORNA STRUKTURA DRVNE ZALIHE SASTOJINA UREDAJNOG RAZREDA JELA-BUKVA SA STANJEM 31. XII 1986. GOD. Odnos preborne strukture i omjera smjese za ustanovljenu konkretnu drvnu zalihu u mješovitim prebornim šumama jele i bukve u gospodarskoj jedinici Macelj uspoređeno prema osnovnoj normali za Šurićev III. bonitetni razred, pokazuju numerički podaci u tablici 2. Prema iznijetim podacima u tablici 2 uz nepovoljan omjer smjese, očiti je manjak tankih jelovih stabala, pa ako se tome doda preostala prezrela jela, tada prvenstveno treba poboljšati strukturu sastojina u korist jele. Za postizanje optimalnog prihoda i stabilne mješovite sastojine, treba jeli posvetiti više pozornosti u uzgojnom obliku i u smislu čuvanja te vrste, kao i zastupljeniju i fiziološki jaču bukvu pa određeno vrijeme ne sjeći više od njenog prirasta, kako se ne bi previše otvorio sklop čime bi izostala zaštita jele. Prema Sommer u (1961.) ključni ili kritični momenat u oblikovanju prebornih struktura je zadovoljavajuće prelaženje stabala iz debljinskog razreda tankog drva (10—30 cm) u debljinske razrede srednje debelog drva (31-50 cm). |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 49 <-- 49 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACEU Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 Preborna struktura sastojina jela—bukva - stanje 31. XII 1986. g. Selection System in the Composition of the Fir/Beech Stands, as Recorded on 31. December 1986. Tablica 2 Stadij R. vrsta ukupno m3/ha deblj. 3 br. drveta m stabla razred Po Šurić cm osnovi Ill-b 1 2 3 4 5 1 tanka 10-30 jela i OČ BuiO L 35 588 73 507 ukupno 109 091 2 srednje debela 31-50 jela i OČ BuiO L ukupno 92 886 140 602 233 488 3 debela 51 jela i OČ BuiO L 53 541 122 601 ukupno 176 142 jela i OČ 182 015 UKUPNO BuiO L 336 706 Sveukupno 518 721 Uvažavajući maceljske stanišne, mikroreljefne i klimatske uvjete, te odnos vrsta drveta i dimenziju zrelosti, potrebno je uspostavljati uravnoteženo stanje, koje se uz povoljan odnos prirasta i drvne mase i ciljno određivanje etata, stvarno može postići. Uzimajući u obzir informaciju Šumarije Krapina, prema kojoj je za proteklih 7 godina propisa osnove 6 7 20 37 42 29 62 66 53 77 80 48 133 125 31 100 70 38 101 138 104 214 192 115 296 329 Debljinska struktura udjel % Po Šurić osnovi IH-b 8 9 20 22 25 20 20 51 36 42 42 45 38 29 47 36 33 35 42 100 100 100 100 100 100 omjer smjese % Po Šurić osnovi IH-bon. 10 11 35 60 60 40 100 100 posječeno slučajnog prihoda jele u količini od 6.229 m3, što predstavlja udio u etatu od 32%, te imajući u vidu zdravstveno stanje dijela jelovih sastojina, to sa sušenjem jele kao i prioritetnom sanitarnom sječom, na teret redovnog etata jele, treba i dalje računati što će imati odraza na postizanje optimalne preborne strukture i omjera smjese. PRETPOSTAVLJENO KRETANJE DRVNE ZALIHE, PRIRASTA ETATA I OMJERA SMJESE U RAZDOBLJU OD 1987. DO 2036. GOD. Koristeći relevantne pokazatelje o kretanju drvne zalihe, prirasta i posječenog etata u gospodarskoj jedinici Macelj za razdoblje od 1956. do 1987. godine, te postojeće stanje na dan 31. XII 1986. god., postavljena je hipoteza o potrebnom vremenu izjednačenja konkretne i normalne drvne zalihe kao što je vidljivo u tablici 3. Polazeći od zatečenog stanja u šumama uređajnog razreda jela—bukva u 1986. g., prema kojem je ustanovljena drvna zaliha od 296 m3/ha, omjer smjese jela— bukva 35:65%, godišnji prirast 6,07 m3/ha, te uzevši u obzir zatečenu debljinsku strukturu prema tablici 2, analizom je utvrđeno, da je za postizanje optimalne drvne mase ovih šuma od 345 m3/ha, potrebno razdoblje od 50 godina. Kao što je u tablici 3 vidljivo, za postizanje normale u razdoblju od 1987. do 2036. g., pretpostavljeno je: — povećanje postotka prirasta jele od 1,66% (1986. g.) na 2,15% u 2036. g., — pad postotka prirasta bukve od 2,25% (1986. g.) na 1,85% u 2036. g., - pad, u apsolutnom i relativnom iznosu, 10 godišnjeg etata jele sa 27.925 (polurazdoblje m 1987.-1996. g.) na 22.000 polurazdoblju m 2027.-2036. g., — porast, u apsolutnom i relativnom iznosu, 10 godišnjeg etata bukve s 59.293 m3 (polurazdoblje 1987.-1996. g.) na 80.000 m3 u polurazdoblju 2027.-2036. g., te — blagi porast, u apsolutnom i relativnom iznosu, ukupnog 10 godišnjeg etata s 87.218 m3 (polurazdoblje 1987.-1986. g.) na 102.000 m3 u polurazdoblju 2027.-2036. g. Imajući u vidu preborno grupimično gospodarenje te pretpostavljeni prirast i etat po (lO)godištima, u razdoblju od 1987.—2036. g. zatečena drvna zaliha konkretne preborne strukture postepeno se mijenja, te bi u skladu s pretpostavljenim prirastom i etatom iznosila: Drvna zaliha jele od 104 m3/ha povećala bi se na 143 m3/ha Drvna zaliha bukve od 192 m3/ha povećala bi se na 202 m3/ha |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 Pretpostavljeno kretanje drvne zalihe (DZ) u razdoblju od 1987.—2036. godine Hypothetic Changes of Growing Stock in the Period from 1987 to 2036. Tablica 3 Kretanje drv. zalihe, prirasta Razlika normalne i etata i konkretne drvne zalihe Red. Jed. Razdoblje br. Taksacijski elementi mj. Jela i bukva i Jela i Bukva i Ukupno Ukupno ostale čet. ostale list. ostale čet. ostale list. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Omjer smjese % 60 40 100 Optimum 1 drvne zalihe na 1 ha m3/ha 207 138 345 drvna zaliha na 1750 ha m3 362 677 241 784 604 521 Omjer smjese % 35 65 100 Stanje 2 31. 12. 1986. na 1 ha m3/ha 104 192 296 -103 +54 -49 drvna zaliha na 1750 ha m3 182 015 336 706 518 721 -180 662 +94 922 -85 800 teč. 10 god. m3 30 290 75 950 106 240 1987-1997. prirast god. tečaj m3/ha 1,73 4,34 6,07 3 postotak /o 1,66 2,25 2,05 I/l Etat 10 godina m 27 925 59 293 87 218 Isj=15.3% Isj = 17.6% Isj = 16.8% Drvne zalihe 31. 12. 1996. m3 184 380 353 363 537 743 -178 297 + 111 579 -66 778 teč. 10 god. m3 33 188 75 973 109 161 1997-2006. prirast god. tečaj m3/ha 1,90 4,34 6,24 4 postotak /o 1,80 2,15 2,03 1/2 Etat 10 godina m3 26 000 65 000 91 000 Isj = 14.1% Isj = 18.4% Isj = 16.9% Drvne zalihe 31. 12. 2006. m3 191 568 364 336 555 904 -171 109 + 122 552 -48 617 teč. 10 god. m3 37 356 74 689 112 045 2007-2016. prirast god. tečaj m3/ha 2,13 4,27 6,40 5 postotak % 1,95 2,05 2,02 II/l Etat 10 godina m3 24 000 70 000 94 000 Isj = 12.5% Isj=19.2% Isj = 16.9% Drvne zalihe 31. 12. 2016. m3 204 924 369 025 573 949 -157 753 + 127 241 -30 572 teč. 10 god. m 42 009 71 960 113 969 2017-2026. prirast god. tečaj m3/ha 2,41 4,11 6,51 6 postotak % 2,05 1,95 1,99 m/i Etat 10 godina m3 22 000 75 000 97 000 Isj = 10.7% Isj=20.3% Isj = 16.9% Drvne zalihe 31. 12. 2026. m3 224 933 365 985 590 918 -137 744 + 124 201 -13 603 teč. 10 god. m3 48 360 67 707 116 067 2027-2036. prirast god. tečaj m3/ha 2,76 3,87 6,63 7 postotak /o 2,15 1,85 1,96 III/2 Etat 10 godina 22 000 80 000 102 000 Isj=9.8% Isj=21.9% Isj=17.3% m3 m Drvne zalihe 31. 12.2036. m3 251 293 353 692 604 985 Omjer smjese % 42 58 100 Stanje 3 8 31. 12. 2036. na 1750 ha m251 293 353 692 604 985 -111 384 + 111 908 +464 drvna zaliha na 1 ha m3 143 202 345 -64 +64 Drvna zaliha ukupno od 296 m3/ha povećala bi se Povećanje odnosno smanjenje postotka prirasta i na 343 m3/ha. etata za jelu odnosno bukvu, uvjetovala je zatečena Na taj način u razdoblju od 50 godina izjednačuje debljinska struktura prikazana u tablici 2 kao i pretpose konkretna i normalna drvna zaliha (345 m3/ha) s stavljeno stanje sastojina i preborne strukture kroz tim da istodobno nije postignut omjer smjese u korist predstojeća polurazdoblja do 2036. godine, u kojem jele 60:40%, već je postignut omjer smjese jela—bukva razdoblju se manjak tankih jelovih stabala (10-30 cm) 42:58% što ipak pretpostavlja poboljšanje u odnosu treba nadoknaditi gospodarskim mjerama u korist prina zatečeno stanje. liva jelovih stabala na teret zastupljenije bukve. 248 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 Cilj je uređivača i zadatak šumarske operative usprirodno pomlađivanje garancija produktivnosti i stapostaviti takvu prebornu strukturu i omjer smjese po bilnosti mješovitih sastojina jele i bukve u gospodarskoj odjelima i odsjecima (161 odsjek), koja je uz optimalno jedinici Macelja. Gospodarska jedinica Macelj: odjel 26a Površina 21,90 ha Obrast 0,72 Temeljnica 26,75 m2/ha God. prirast 6,75 m3/ha God. etat 6,39 m3/ha Struktura broja stabala po debljinskim stupnjevima na 1 ha Stand Composition According to the Number of Trees by Diameter Degrees per One Hectare Sfefala LEGENDA: SO 1 Jela i OČ — početno stanje 7o . 2 Bukva i OL — početno stanje 1,2 \ 1+2 Jela + Bukva — početno stanje 60 50 2 * 5} 2a i v lo ´ ^vE>^^^z:^^^^_ OT J2,5 7,5 22,5 27,5 52,5 51,5 12,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Jela i OC stabala 21 17 21 18 15 10 9 10 6 5 1 1 0 134 Sta nje Bukva i OB stab. 70 42 31 28 12 13 12 12 10 4 2 2 1 239 1987. Ukupno stabala 91 59 52 46 27 23 21 22 16 9 3 3 1 373 Preborna struktura Selection Stand Drvna zaliha Omjer smjese % Deblj. razred DZ m3/ha Stabala /ha Udio % cm m3/ha % J B J B 10-30 68 20 31-50 153 44 51> 124 36 345 100 141 204 345 134 239 373 i 41 59 100 36 64 100 249 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 52 <-- 52 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 Gospodarska jedinica Macelj: odjel 65e Površina 17,36 ha Obrast 0,55 Temeljnica 20,36 m2/ha God. prirast 5.75 nrVha (Postotak 1,93%) God. etat 5.76 m3/ha Struktura broja stabala po debljinskim stupnjevima na 1 ha Stand Composition According to the Number of Trees by Diameter Degrees per One Hectare StabaJi too _ Sto . 1.2 \ LEGENDA: 80 1 Jela i OČ - početno stanje /o 2 Bukva i OL - početno stanje So . \ V 1+2 Jela + Bukva - početno stanje * \\ 40 Vv\ \ -So , 20 -! ^^^^ \ "^-^__ to . ^, cm 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 Jela i OC stabala 18 12 14 6 5 9 6 6 5 2 2 1 86 Sta nje Bukva i OB stab. 47 27 18 11 11 6 7 4 5 7 6 3 2 155 1987. Ukupno stabala 65 39 32 17 16 15 13 10 10 9 8 4 2 241 Preborna struktura Selection Stand Drvna zaliha Omjer smjese % Deblj. razred DZ m3/ha Stabala /ha Udio % cm m3/ha % J B J B 10-30 35 12 31-50 89 30 51> 173 58 297 100 102 195 297 86 155 241 * 34 66 100 36 64 100 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 53 <-- 53 --> PDF |
D. Konđres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski lisl br. 7-8, CXVIII (1994). 241-251 ZAKLJUČAK U mješovitim šumama jele i bukve potrebno je provoditi preborno grupimično gospodarenje na načelu trajnih grupa, pri čemu prirodno pomlađenje i normalna preborna struktura predstavljaju preduvjet uspješnog gospodarenja. Za objektivno praćenje uspješnosti prebornog gospodarenja poželjno je provesti barem jedan totalni premjer prebornih sastojina radi praćenja i uspoređivanja osnovnih pokazatelja kao što su broj i drvna masa posječenih stabala u odnosu na početno stanje i normalu. Grafički prikaz realiziranog etata (redovni, slučajni, izvanredni) po debljinskim stupnjevima važan je pokazatelj u analizi i tumačenju evidencije sječe, pa za cjelovitu i realnu ocjenu uspješnosti »dosadašnjeg gospodarenja « potrebno je brojčane podatke realiziranog etata po broju stabala i drvnoj masi prikazati i analizirati. Prije redovne doznake, za svaki odjel-odsjek, analizira se frekvencijska krivulja broja stabala po debljinskim stupnjevima i grafički prikazuje struktura drvne mase po debljinskim razredima konkretne drvne mase i uspoređuje s normalom. Osim u gospodarskoj jedinici Macelj jela se u Hrvatskoj javlja u panonskoj varijanti na izoliranim arealima u međurječju Save i Drave i to na matičnom supstratu silikatnih stijena u gospodarskoj jedinici Trakošćan, Medvednici i Papuku te na karbonatnim stijenama Strahinjčice, Ravne gore i Ivančice. I u ovim šumama napušteno je preborno gospodarenje u korist oplodnih sječa što bi trebalo ispraviti i u skladu s biološkim, ekološkim i gospodarskim osobinama sastojina jele i bukve, pristupiti čim prije prebornom gospodarenju. LITERATURA Klepac, D., (1961): Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj.-šum. komora Zagreb, 46 pp. Kostelić, O., (1957): Osnova gospodarenja za gosp. jed. Macelj (Elaborat). Križanec, R., (1993): Kako evidenciji sječa po broju stabala proširiti stupanj informiranosti, Šum. list, br. 1—2, Zagreb. Matić, S., Meštrović, Š., (1990): Studija o gospodarenju s prebornim šumama bukve i jele na Macelju (rukopis). Medvedović, J., (1991): Ekološke i florističke osobitosti bukovo-jelovih šuma, Šum. list, br. 6—9, Zagreb. Ljevak, S., (1974): Osnova gospodarenja za gosp. jed. Macelj (Elaborat). Presečki, F., (1964): Osnova gospodarenja za gosp. jed. Macelj (Elaborat). Šafar, J., (1965): Problem sušenja jele i način gospodarenja na Macelj gori, Šum. list, br. 1—2, Zagreb. Tustonjić, A., Pavelić, J., (1986): Osnova gospodarenja za gosp. jed. Macelj (Elaborat). Tustonjić, A., (1990): Revidirana osnova gospodarenja za gosp. jed. Macelj (Elaborat). Majer, D., (1992): Šume Maceljske gore prema gospodarskim osnovama od 1888. do 1986. godine. Šumarski list, br. 3-5. Vrbek, B., (1990): Izradba pedološke karte 1:25.000 s posebnom ulogom nagiba u šumsko-gospodarskoj jedinici Macelj. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko, Vol. 25, br. 2. Vrbek, B., (1991): Primjena karte nagiba terena kod izdvajanja formi distričkog kambisola na maceljskim pješčenjacima. ANUBiH, Posebna izdanja knjiga XCVIII — Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 15. SUMMARY: Until 1945 the forests within the »Macelj« Management Unit were managed on the basis of rules which reflected the needs and wishes of forest owners at that time. After 1945 the forests were managed in accordance with through united management plan, and today by the plan of management. Until 1987, when the management basis were worked out, the mixed forests of Fir and Beech were managed by stem and by group systems, with nestwise selection felling. Since 1987 the selection groupwise management has been practiced with the aim of providing a stable groupwise and optimal selection structure and securing permanent natural reforestation with adequate ratio of mixture between coniferous and broadleaved species. Key words: forest Macelj, selection management, stability of stand. |