DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 37     <-- 37 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630* 624 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994) 235-239


RAZVOJ SUSTAVA PLANIRANJA U JP »HRVATSKE ŠUME«


DEVELOPMENT OF PLANNING SYSTEMS IN JP »HRVATSKE ŠUME«


Zvonimir LNENIČEK*


Moto: Plan je slika poduzeća!


SAŽETAK: Hrvatsko šumarstvo je 1991. godine prvi puta u povijesti
organizirano u jedinstvenom poduzeću — JP »Hrvatske šume«.


Problem organizacije upravljanja koji uzrokuje veličina poduzeća uz organizaciju
na tri razine te veći broj djelatnosti trebalo je riješiti i organizacijom
efikasnog planiranja.


Razvoj sustava planiranja ima originalan put od metodologija planiranja
bivših šumskih gospodarstava do izgradnje jedinstvenog sistema planiranja
novog poduzeća. Do sada su projektirani i u primjeni utvrđeni planovi organizacijskih
jedinica s postojećim djelatnostima. Razrađena je osnovna metoda,
tehnologija i tehnika planiranja. Standardizirani su osnovni elementi organizacije
poduzeća i sadržaja plana. Uvedene su novosti — plan kapaciteta, F-O
i »K-k« — koeficijent korekcije plana.


Dalji razvoj se može postići snažnom informatičkom podrškom, sveobuhvatnom
standardizacijom, razvojem poslovne analize i temeljitim praćenjem
poslovnih događaja.


Efikasno izgrađen planski sustav predstavlja »Projekt za rukovođenje« —
vrlo važan instrument managementa.
Kao pisani dokument ujedno je i »slika poduzeća«.


Ključne riječi: Sustav planiranja, razvoj, jedinstvena metoda, tehnologija
i tehnika, standardizacija, novosti: plan kapaciteta, F-O i »K-k«, »Projekt
za rukovođenje« — managementa.


I. UVOD
JP »Hrvatske šume« - javno poduzeće za gospodazacije
upravljanja i rukovođenja u velikoj republičkoj
renje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrgospodarstvenoj
organizaciji.
vatskoj, osnovano je odredbama Zakona o šumama


Osim pravno-organizacijskih postupaka nametnula


te je započelo s radom početkom 1991. godine. Obu


se i potreba organizacije sustava planiranja. Iako se


hvatilo je bivše društvene šume, kojima je do tada


u tržišno orijentiranom gospodarstvu ne koriste instru


gospodarilo jedanaest radnih organizacija šumarstva.


menti »Planske privrede«, pa shodno tome ne postoji


Ovakvo rješenje predstavlja kvalitetnu novost zbog je


Zakon o planiranju, prihvaćena je činjenica da je pla


dinstvenog upravljanja hrvatskim šumarstvom.


niranje važan segment organizacije poslovanja u gospoZnačajna
novost je i veličina novooblikovanog podarenju
šumama novog poduzeća.
duzeća, koje je približno obuhvatilo 43% teritorija Hrvatske
s preko 12.000 zaposlenih radnika u 15 uprava
šuma sa 168 šumarija i 35 radnih jedinica. Osnovni razlozi važnosti planiranja:
Pored novo formirane Direkcije, direktora i ostalih — šumarstvo, koje gospodari sa šumama — obnovrukovoditelja
pristupilo se rješavanju problema organi-ljivim prirodnim bogatstvom po načelu potrajnosti,


* Zvonimir Lneniček, dipl. inž. šumarstva JP »Hrvatske šume«
Zagreb - Direkcija


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Z. Lneniček: RAZVOJ SUSTAVA PLANIRANJA U »HRVATSKIM SUMAMA«...
oslonjeno je na dugoročno planiranje uz postupak povremene
kontrole ostvarenja.
Osnove gospodarenja predstavljaju dugoročne planove
(za 10, 20, odnosno 40 godina),


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 235-239


- nužnost utvrđivanja i sprovođenja jedinstvenih
ciljeva i metoda rada u velikom poduzeću organiziranom
u teritorijalno udaljenim jedinicama, koje djeluju
u raznolikim uvjetima.
II. RAZVOJNI PUT
Glede specifičnosti, a i tradicionalizma hrvatskog
šumarstva, logičan razvojni put sustava planiranja
predstavlja izgradnju originalnog sustava planiranja na
osnovi postojećih načina izrade planova u bivšim šumskim
gospodarstvima.


Prvi prijedlog plana je napravila mr. Ankica Krzna
r s grupom stručnjaka početkom 1991. godine.
Sačinjen obiman materijal obrazloženja i tablica nije
bio prihvaćen, vjerojatno zbog organizacijske nespremnosti
tek objedinjenih jedinica Poduzeća različitih razina
organiziranosti. Nije bilo moguće ispuniti velike
zahtjeve predloženog sustava planiranja, oslonjenog na
pretpostavku naglašeno centraliziranog upravljanja i
totalne informatičke obrade.


Radi hitnosti i potrebe donošenja plana, sljedeća
faza je bila izrada Plana za 1991. godinu. Uz timski
rad (»radna grupa«) iskusnih planera iz uprava šuma
istovremeno je razvijana metoda planiranja i Plan za
1991. godinu. Taj posao je bio obavljen u razdoblju
od ožujka do početka svibnja 1991. godine.


Prvi plan (ujedno i metoda planiranja) rađen je na
osnovi izbora iz najcjelovitijih postojećih sistema plani


ranja u bivšim Šumskim gospodarstvima i tadašnjeg
organizacijskog stanja. On je obuhvatio minimum obaveznih
zajedničkih pokazatelja za razine poduzeća i
uprava šuma. Nije bilo vremena, a ni snage, za daljnji
razvoj do planova šumarija i nižih planskih cjelina.


Nakon kritičke ocjene i dorade primijenjenog postupka,
u jesen 1991. godine, dostignuti rezultati sistematizirani
su u materijalu »Sistem planiranja«. Uz djelomičnu
doradu, on je postao osnova izrade Plana za
1992. godinu i slijedeće godine.


Dakle, primijenjen je postupak postupnog razvoja
sustava planiranja odozgo, s vrha organizacijske piramide,
od manjeg obuhvata podataka prema bazi s
većom širinom zahvata, a uz permanentno ispitivanje
i poboljšanje koje je zahtijevala izgradnja sistema planiranja
visokog stupnja definiranosti.


U 1992. i 1993. godini nastavljen je rad na razvoju
sustava planiranja uz timski rad stručnjaka za planiranje
u upravama šuma.


Za Plan u 1994. godini razrađene su metode izrade
plana šumarija.
Razvoj metoda i postupaka se nastavlja.


III. SADAŠNJI STUPANJ RAZVOJA
Sustav planiranja, koji se primjenjuje pri izradi
Plana za 1994. godinu ima neke bitne značajke:


1. Slijedi organizacijsku strukturu poduzeća
Organizacijska struktura poduzeća ima više razina


- Poduzeće, uprave šuma 1-15, šumarije, revire te
radilišta. Struktura funkcije rukovođenja slijedi organizacijske
jedinice u hijerarhijskom odnosu.
Sustav planiranja pokriva zahtjeve ove organizacijske
sheme slikovito predstavljene u obliku piramide
(slika 1.).


Količina planskih informacija se smanjuje od podnožja
prema vrhu, ali se informacije kvalitetno obogaćuju.
Dostignuti stupanj razvoja organizacije uvjetuje
i razvoj sustava planiranja, pa kašnjenje u razvitku
organizacije djeluje i kao ograničavajući faktor.


2. Standardizacija
Standardizacija je važan preduvjet za jedinstvo organizacije
velikog sistema. U razvoju modela sustava
planiranja bilo je nužno standardizirati najvažnije kategorije
elemenata organiziranosti poduzeća.


236




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Z. Lneniček: RAZVOJ SUSTAVA PLANIRANJA U »HRVATSKIM ŠUMAMA«..
Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 235-239
Standardizirane su:


A.
Organizacijske jedinice:
— poduzeće
— Uprave šuma (1 — 15):
1.
Vinkovci 9. Karlovac
2.
Osijek 10. Ogulin
3.
Našice 11. Delnice
4.
Požega 12. Senj
5.
Bjelovar 13. Gospić
6.
Koprivnica 14. Buzet
7.
Zagreb 15. Split
8.
Sisak
— Šumarije i radne jedinice
B.
Obračunske jedinice:
— radilišta — kao ujednačene cjeline istovrsnog
djelovanja u bliskim odsjecima i odjelima;
— reviri — kao skup radilišta na određenom predjelu;
— veći strojevi
— šumske ceste
C.
Djelatnosti:
— Glavne djelatnosti —


1.
Uzgajanje šuma (sa zaštitom) sadrži:
— jednostavnu biološku reprodukciju (JBR)
— proširenu biološku reprodukciju (PBR)
— rasadnike
— privatne šume
2.
Iskorišćivanje šuma:
— po fazama rada
— Pomoćne djelatnosti —


3.
Šumski transport
4.
Šumsko građevinarstvo
5.
Lovstvo
6.
Uređivanje šuma
— Ostale djelatnosti —


7.
Ribnjačarstvo
8.
Prerada drva - Ambalaža
- Galanterija
9.
Kamenolom
10.
Tehnička radiona
11.
Hortikultura
12. Ugostiteljstvo
13.
Trgovina
14. Poljodjelstvo
D.
Financijske kategorije (nazivlje):
— rashod je zbroj (direktnih) troškova i općih troškova.
E.
Sadržaj plana:
— plan proizvodnog kapaciteta
— plan proizvodnje
— plan organizacije rada
— plan rashoda
— plan prihoda
— plan dobiti
— plan investicija
F.
Vrste planova:
— Osnovni planovi —
sadrže plan sječa i plan uzgojnih radova — po odsjecima
u prirodnim jedinicama. (Nadležna: proizvodna


funkcija).
— Pripremni radovi —
sadrže specifikacije radova po radilištima (odsjecima)
i obračunskim jedinicama s naturalnim, organizacijskim
i financijskim podacima. (Nadležna: proizvodna funkcija).


— Planovi poslovanja —
su sumarni planovi organizacijskih jedinica:


— šumarija (radnih jedinica),
— uprava šuma,
— poduzeća,
sadrže sve standardizirane planove (E) po djelatnostima,
(izrađuje ih sintetički iz rekapitulacija osnovnih i
pripremnih planova, planska funkcija)


— Planovi investicija sadrže
planove po organizacijskim jedinicama.
G.
Tehnika i tehnologija planiranja:
— oblik i sadržaj planova (tablice);
— planiraju sve organizacijske jedinice uz vertikalnu
organizaciju, kontrolu i verifikaciju;
— sudjeluju rukovoditelji u svom djelokrugu nadležnosti;
— plan poduzeća predstavlja skup koordiniranih
planova svih organizacijskih jedinica.
H.
Metodologija planiranja:
— metoda sastava plana poduzeća je induktivna uz
vertikalnu organizaciju, kontrolu i verifikaciju (potpis
i žig) uz povratno (feed-back) usklađivanje;
— plan na razini Poduzeća sadrži i druge pokazatelje,
a naročito ciljeve poslovanja, analizu uvjeta rada,
te zadatke odlučne za poslovanja cijelog Poduzeća.
3.
Novosti
Tijekom razvoja modela planiranja uvedeni su neki
novi pokazatelji, kojih nije bilo u ranijim planovima.
To su:
Kapacitet: je značajka svake proizvodnje, a definira


se kao (skraćeno) »mogućnost proizvodnje«. Izraz za
proizvodnju drvne mase je ETAT, dok se za sada za
ostalu proizvodnju šuma neizravno daju osnovni taksacijskie
podaci.


F—0 — faza »0«: U proizvodnji drvnih sortimenata
je uvedena radi kalkuliranja cijena koštanja u ovoj




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Z. Lneniček: RAZVOJ SUSTAVA PLANIRANJA U »HRVATSKIM SUMAMA«..
djelatnosti, a može se usporediti s cijenom »proizvodnje
drvne mase na panju« (šumska taksa).


K—k Koeficijent korekcije: je metoda »dizanja« razine
plana sa razine planiranja (1.11. prethodne godine)
na željenu razinu radi isključivanja utjecaja infla


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 235-239


cijskih kretanja. Za sada se utvrđuje prema metodi
računanja indeksa inflacije (iz podataka Državnog zavoda
za statistiku). Predviđeno je vlastito istraživanje
za utvrđivanje metode određivanja koeficijenta korekcije
na osnovi podataka relevantnih za poduzeća.


IV. DOMETI RAZVOJA SUSTAVA PLANIRANJA
U tri godine razvoja planskog sustava izrađena su
četiri godišnja plana, koja su verificirala do sada razvijenu
metodologiju planiranja. U praksi su u primjeni
kompleti planskih dokumenata za tri razine organizacijskih
jedinica — poduzeća, uprava šuma i šumarija
i/ili radnih jedinica.


U izradu planova su uključeni svi rukovoditelji pojedinih
organizacijskih jedinica, revirnici, stručne službe
— dakle, može se reći, praktično svi visoko obrazovani
djelatnici, te njihovi suradnici — oko 1000 ljudi
(preko 8% zaposlenih najstručnijih radnika). Godišnji
troškovi izrade planskih dokumenata iznose približno
30 miliona kuna (6,5 milijuna DEM).


Postignutom razinom razvoja Sustava planiranja
prelazi se iz prve opisne faze, u fazu u kojoj planiranje
može poslužiti kao važan izvor informacija za upravljanje
poduzećem.


Upravljanje korištenjem informacija je značajka
znanstveno-tehničkog dostignuća koja je u tijeku u
razvijenom svijetu, a vodi u stanje koje se uobičajeno
naziva »informatičko društvo«. U području rukovođenja
i upravljanja poduzećima vodeće je načelo
»management« suvremenog načina upravljanja gospodarskim
i drugim organizacijama.


Planiranje se u managementu pojavljuje kao jedan
od najvažnijih postupaka organizacije upravljanja.


Planiranje, kao način predviđanja budućnosti, izbor
postupaka i tehnologija, izbor strategije razvoja i standardizacije,
predstavlja pripremnu, misaonu fazu cjelokupnog
rada i života poduzeća. »Planirati, zapravo
nači misliti unaprijed«. Planovi tako omogućuju racionalno
djelovanje radi dostizanja unaprijed izabranih
ciljeva.


U tržišnoj privredi »planiranje je najvažnija funkcija
managementa. Ono predstavlja osnovu za organiziranje,
motiviranje, vođenje i kontrolu«. (Slika 2)


Razvijeni sustav planiranja poprima značajke »Projekta
za upravljanje poduzećem«. On omogućava da
se od postavki kontinuiranog rasta sa »štabskim« rukovođenjem
prijeđe u diskontinuirani rast s varijantama
razvoja uz delegiranje funkcija. To omogućava integralno
rukovođenje uz istodobnu decentralizaciju rukovođenja
i upravljanja. Tako se omogućava razvoj poduzetništva
unutar poduzeća — do razine svakog rukovoditelja
pa i radnika - izvršitelja neposrednih zadaća.


Taj pristup planiranju zahtijeva djelotvornu informatičku
podršku, jer planski dokumenti sadrže veliku
količinu podataka i informacija, koje zavisno od po


treba rukovodećeg tima moraju biti istovremeno i brzo
dostupne i brzo analizirane.


Na razvojnom putu Hrvatske prema razvijenom Zapadu,
koji je već u fazi post-industrijskog, informatičkog
društva, biti će nužno da se i razvojni put šumarstva
usmjeri prema suvremenijim oblicima organizacije
upravljanja poduzećem pri čemu je informatički podržan
plan, značajan činitelj.


U daljem razvoju sustava planiranja bit će potrebno
standardizirati i operativne (osnovne i pripremne) planove.
Potrebno je razviti i analizu poslovanja, te sustav
praćenja poslovnih događaja. Tek kada se ujednači
cjelokupni sustav tijeka poslovnih informacija, rukovoditelji,
moderni »managed« će imati na raspolaganju
informacije potrebne za uspješno upravljanje poduzećem.


CILJEVI


7>


> KONTROLA


4Y


VODJENJE


A


MOTIVIRANJE


7K


±


ORGANIZIRANJE


A


V


PLANICA NJ E




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Z. Lneniček: RAZVOJ SUSTAVA PLANIRANJA U »HRVATSKIM SUMAMA«. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 235-239
V. ZAKLJUČAK
Razvoj sustava planiranja u JP »Hrvatske šume« Daljnji razvoj sustava nužno će ići u pravcu standarimao
je originalan put zasnovan na metodologijama dizacije planskih dokumenata obračunskih jedinica —
planiranja iz ranijih razdoblja i sadašnjoj organizaciji izgradnjom operativnog planiranja.
poduzeća.


Komplementarno planskom sustavu trebat će raz


U primjeni su ujednačeni planovi organizacijskih viti i sustav poslovnih analiza, te standardizirati praćejedinica
— na tri razine — poduzeća, uprava šuma i nje poslovnih događaja.
šumarija (strateško i taktičko planiranje). Utvrđena je


Kvalitetni skok će se postići sveobuhvatnom infor


tehnika i tehnologija izrade plana. Metoda planiranja


matičkom podrškom, za što je pogodan već i sada


je induktivna, a slijedi piramidalnu strukturu organiza


razvijeni planski sustav.


cije poduzeća, strukturu rukovođenja i tijeka poslovnih


Tako izgrađen sistem planiranja predstavlja sintet


informacija.


ski projekt sustava poslovnih informacija. On će još
Standardizirani su bitni elementi, od organizacije u većoj mjeri biti vrlo važan instrument modernog
Poduzeća do strukture i sadržaja plana.


rukovođenja poduzećem, metodom suvremenog managementa
i predstavljat će pogodni »Projekt za rukovoUvedene
su i novosti u planiranje: đenje putem informacija«.
plan kapaciteta, F-0 (faza 0 u iskorišćivanju šuma) Sistem planiranja u obliku pisanog dokumenta
i »K-k« — koeficijent korekcije. ujedno čini i »sliku poduzeća«.


LITERATURA


Brezničar, B.: Značaj i obilježja planske funkcije u mna-Lneniček, Z.: Što je kapacitet u šumarstvu? Šumarski list,
gementu, Ekonomski analitičar, 9/1993, str. 19—28. 5-6, 1983, str. 247-252.
Drucker, P.: Efikasan direktor, Privredni vjesnik, Zagreb Sabadi, R.: Ekonomika šumarstva, Sveučilište u Zagrebu,
1992. Šumarski fakultet, 1986.
Galetić, L. (1993.): Planiranje kao funkcija managementa, Tintor, J.: Ekonomska analiza poslovanja poduzeća -da-
Ekonomski analitičar, 2/1993, str. 3—10. nas, Ekonomski analitičar, 9, 1993, str. 3—12.


SUMMARY: In 1991 for the first time the Croatian Forestry Commission
was unified under the title »Hrvatske šume«.


The difficulties of managing such a large organisation with the current
three tiers of management overseeing numerous departments, required effective
and careful planning. Previous plans laid down under the former organisation
were incorporated into this new and unique planning strategy. These new
plans were tested in practice and found to work satisfactorily.


The basic tehnological methods and planning techniques were standardised


and addressed in great detail. The following new factors were introduced:
1) Capacity planning
2) F-O
3) K-k (plan correction factor)


Further development could be achieved with strong computer support,
across-the-board standardisation, the development of business analyses and
the through monitoring and controlling of the business operations.


The efficient planning sistem is »Manage-project«, the most important tool
for management. As a written document it reflects the present »picture of the
organisation«.


Key words: Planning system, unique planning strategy, standardisation,
news: capacity planning, F-O and »K-k« »Manage-project«