DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski list br. 7-8, CXVHI (1994), 221-233 PRIRODNE OSOBITOSTI SAMOBORSKOG OKOLIŠA a) Litološke značajke Prema V. Kranjcu (1961 — 1964 g.) vidi se da užu zonu, u kojoj se nalaze parkovi Samobora, izgrađuju nekoliko različitih matičnih supstrata. Ilovača, glina i šljunak pleistocena pokrivaju usko područje lijevo od ceste Samobor — Bregana te rubno područje jugoistočno od Samobora. Suvislu zonu čini usko područje koje se proteže od Samobora do Hamora. S lijeve i desne strane halocenske zone šire područje izgrađuju dolomiti, a mjestimično vapnenci i lapoviti vapnenci. Unutar spomenutog područja kao matični supstrat dolazi tzv. pijesak ili grus. b) Podneblje Grad Samobor karakterizira umjereno — kontinentalna klima s toplim ljetima i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,3°C, s apsolutnim maksimumom 35°C i apsolutnim minimumom 24,3°C. Srednja minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca iznosi - 2,2°C u siječnju, a srednja maksimalna temperatura iznosi 20°C u srpnju. Srednja godišnja količina oborina za Bistrac iznosi 1165 mm, od čega u vegetacijskom razdoblju padne 641 mm padalina, što je vrlo znakovito za rast raslinja. Za povoljni rast dendrobilja bitna je srednja relativna vlaga zraka, a ona za Bistrac iznosi 83%, a u vegetacijskom periodu 79,7%. Prema srednjoj godišnjoj jačini prevladava južni smjer vjetra (s 19,0%) uz koji se javlja jugozapadni vjetar (SW 14,5%) i zapadni (W 12,5%). c) Tipovi tala Na području Samobora nalaze se ove vrste tala: Pseudoglejna tla — u zoni koja se proteže lijevo od ceste Samobor—Bregana. U toj zoni nalaze se parkovi s oznakom 13, 14 i 16. Aluvijalna tla — na potezu od Hamora do Trga Kralja Tomislava, kao i na užem gradskom području. U toj zoni nalaze se označeni parkovi 4, 5, 6, 9 i 17. Tla na vapnencu — su površinski najmanje zastupljena na istraživanom području parkova Samobora. Najviše su rasprostranjena na području parkova 1, 2, 3 i 7, ali ne obuhvaćaju kontinuirano te površine zbog interkalacije različitih litoloških supstrata. Tla na dolomitu pretežno se rasprostiru u parkovima 8, 10, 11, 12 i 14. — to su rendzine na dolomitu i rendzine na dolomitnom grusu u parku Alnoch i Podolje. d) Šumski pokrivač Šume Samoborskog okoliša nalaze se u nižim i toplijim položajima u klimazonalnom području hrasta kitnjaka i običnog graba, a na višim i hladnijim položajima u arealu gorske šume obične bukve. U užem istraživačkom području zastupljene su slijedeće šumske zajednice (fitocenoze) i to: 1. Šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio- Carpinetum betuli (Horv.) Borh.). U sjeverozapadnom dijelu Samoborske gore uz cestu Samobor—Bregana, nalazimo ostatke te šumske zajednice u parku Bistrac, parku oko kuće Bućar i dr. 2. Šuma hrasta medunca i crnog graba (Querco- Ostryetum carpinifoliae Horv.). Neke biljne vrste iz te fitocenoze nalazimo u parku Podolje, oko škole u Samoboru i drugdje. 3. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpinobetuli — Quercetum roburis (Horv.) Jov.). U okolišu Samobora, park Lug i park oko Šmidhenovog kupališta pripadaju arealu navedene zajednice. 4. Gorska bukova šuma (Lamio orvalae — FagetumHorv). Spomenuta zajednica je djelomično zastupljena iznad parka Podolje. POLOŽAJ POJEDINIH PARKOVA U SAMOBORU Na području Samobora postoji nekoliko većih i manjih parkova te kućnih vrtova u kojima je zasađeno različito strano drveće i grmlje. Te vrste predstavljaju vrlo zanimljiv i vrijedan dendrološki materijal koji može poslužiti kao osnovu za dobivanje različitih vrsta bilja za parkove i park-šume, nove arboretume, za rad na oplemenjivanju vrsta, mogućnosti njihove introdukcije u naše šume te različna i biološka proučavanja. U ovom radu proučeno su slijedeći parkovi i vrtovi (karta 1): 1. Park »Mojmir«, jugoistočno od trga kralja Tomislava, udaljen oko 1 km, na istočnoj ekspoziciji i nagibu terena 10—20°. Samoborski sudac Stjepan Drčić dao je osnovati park u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Danas je vlasništvo prof. dr. Vaska Muačevića. 2. Park »Giznik« jugoistočno od trga kralja Tomislava, udaljen oko 500 metara na istočnoj ekspoziciji i nagibu terena 10-15°. Park je uredio krajem XVIII. stoljeća plemić Ferenc Tistapakati. 3. Park »Wagner« u Langovoj ulici br. 39 jugoistočno od samog središta Samobora, udaljen oko 500 metara, na sjeveroistočnoj ekspoziciji, a teren je ravan. Ovaj park osnovan je 1878. god. kao izrazito lijep pejzažni perivoj. 4. Park oko dječjeg vrtića Samobora nalazi se između potoka Gradne i ulice Zvonimira Mahovića. Ekspo |