DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 23 <-- 23 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 232.5:272 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994) 221-233 DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA U SAMOBORU THE PARKS OF SAMOBOR (NEAR ZAGREB) AND THEIR DENDROLOGICAL IMPORTANCE Josip KARAVLA* »Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar bliskog ladanja kao Tiboru, Tivoliju, Versaillsu, Saint-Cloudu, Schonbrunnu, Windsoru. Okolica je sretna kombinacija od gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja.« (A. G. Matoš) SAŽETAK: Samobor je udaljen 20 km (zapadno) od Zagreba (prema Zapadu) na rubu savske doline i Samoborskog gorja. Industrijski razvijeno mjesto sa svojom okolicom, jedno je od najstarijih i najposjećenijih zagrebačkih izletišta. Nastao je prvobitno kao trgovačko-obrtničko naselje koje je već godine 1242. poveljom kralja Bele W proglašen »Slobodnim kraljevskim trgovištem«. Godine 1992. općina Samobor proslavila je 750-u obljetnicu. Medu atraktivne kulturno povijesne prirodne objekte Samobora može se ubrojiti nekoliko starih i nekoliko novijih parkova u gradu i okolici. Članak donosi rezultate istraživanja, prirodne osobitosti Samoborskog okoliša, parkovne objekte te pregled vrsta glede sistematske pripadnosti i ostalih osobina. Ključne riječi: Samobor, parkovni objekti, egzote, crnogorične i bjelogorične vrste — taksoni. UVOD U neposrednoj blizini grada Zagreba, udaljen svega grada imaju drvoredi. Njihova je mnogoznačajnost 20 km nalazi se na istočnom obronku Samoborskog veoma važna za stanovnike i posjetitelje. Tim planom, gorja, a na početku Lipovačke i Rudarske doline, Sapovršina parkova kao i zaštitno bilje objedinjavalo bi mobor. Samobor je gradić pun prirodnih ljepota, ras467,0 ha, odnosno 34,5%, a šume oko 27,0 ha odnosno polaže s mnogo kulturnih i povijesnih starina. Danas 2%. ima oko 14.000 stanovnika, a općina preko 40.000 Osobitu pozornost treba obratiti na ugroženost (47.179) stanovnika. Kralj Bela IV. u znak zahvalnosti okoline, šuma, pejzaža, vinograda, potoka Gradne kao 1242. poveljom dodjeljuje Samoboru status slobodnoga i zaštićenim prostorima kulturno-povijesne i prirodne grada. Rada se nacionalna svijest i slobodarski duh. baštine. Pozornost također treba skrenuti i na zaga Oduvijek je Samobor bio dio Europe, što svjedoči đenost zraka (pogon tvornice Samoborka u Fočanskoj njegova kulturna i povijesna baština. ulici, ZET-ov pogon u Starogradskoj ul.). Ugroženost Grad Samobor proslavio je 750-ti rođendan okolice djelomično je i neodgovarajuća izgradnja novih skromno i dostojanstveno, jer za veće slavlje nedostastambenih objekata na padinama Giznika i Jelenščaka. jala je pomoć sa strane. Ovaj članak nastao je u želji da se povijesni doga Već 1985. godine donesen je generalni urbanistički đaji i bogato kulturološko i graditeljsko naslijeđe te plan grada Samobora. Pored park šuma (Anindola, prirodne ljepote, kao što su parkovi i vrtovi grada Giznika, Stražnika, te dijela Tepec - Palačnik) ima i Samobora, te njegove šume prepuste stihiji vremena vrlo vrijednih parkova uz pojedine objekte. i zaboravu. Sve je to naša hrvatska baština na koju Posebnu i značajnu ulogu i funkciju u oblikovanju smo toliko ponosni. * Mr. Josip Karavla, Šenoina 14, Zagreb |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski list br. 7-8, CXVHI (1994), 221-233 PRIRODNE OSOBITOSTI SAMOBORSKOG OKOLIŠA a) Litološke značajke Prema V. Kranjcu (1961 — 1964 g.) vidi se da užu zonu, u kojoj se nalaze parkovi Samobora, izgrađuju nekoliko različitih matičnih supstrata. Ilovača, glina i šljunak pleistocena pokrivaju usko područje lijevo od ceste Samobor — Bregana te rubno područje jugoistočno od Samobora. Suvislu zonu čini usko područje koje se proteže od Samobora do Hamora. S lijeve i desne strane halocenske zone šire područje izgrađuju dolomiti, a mjestimično vapnenci i lapoviti vapnenci. Unutar spomenutog područja kao matični supstrat dolazi tzv. pijesak ili grus. b) Podneblje Grad Samobor karakterizira umjereno — kontinentalna klima s toplim ljetima i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,3°C, s apsolutnim maksimumom 35°C i apsolutnim minimumom 24,3°C. Srednja minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca iznosi - 2,2°C u siječnju, a srednja maksimalna temperatura iznosi 20°C u srpnju. Srednja godišnja količina oborina za Bistrac iznosi 1165 mm, od čega u vegetacijskom razdoblju padne 641 mm padalina, što je vrlo znakovito za rast raslinja. Za povoljni rast dendrobilja bitna je srednja relativna vlaga zraka, a ona za Bistrac iznosi 83%, a u vegetacijskom periodu 79,7%. Prema srednjoj godišnjoj jačini prevladava južni smjer vjetra (s 19,0%) uz koji se javlja jugozapadni vjetar (SW 14,5%) i zapadni (W 12,5%). c) Tipovi tala Na području Samobora nalaze se ove vrste tala: Pseudoglejna tla — u zoni koja se proteže lijevo od ceste Samobor—Bregana. U toj zoni nalaze se parkovi s oznakom 13, 14 i 16. Aluvijalna tla — na potezu od Hamora do Trga Kralja Tomislava, kao i na užem gradskom području. U toj zoni nalaze se označeni parkovi 4, 5, 6, 9 i 17. Tla na vapnencu — su površinski najmanje zastupljena na istraživanom području parkova Samobora. Najviše su rasprostranjena na području parkova 1, 2, 3 i 7, ali ne obuhvaćaju kontinuirano te površine zbog interkalacije različitih litoloških supstrata. Tla na dolomitu pretežno se rasprostiru u parkovima 8, 10, 11, 12 i 14. — to su rendzine na dolomitu i rendzine na dolomitnom grusu u parku Alnoch i Podolje. d) Šumski pokrivač Šume Samoborskog okoliša nalaze se u nižim i toplijim položajima u klimazonalnom području hrasta kitnjaka i običnog graba, a na višim i hladnijim položajima u arealu gorske šume obične bukve. U užem istraživačkom području zastupljene su slijedeće šumske zajednice (fitocenoze) i to: 1. Šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio- Carpinetum betuli (Horv.) Borh.). U sjeverozapadnom dijelu Samoborske gore uz cestu Samobor—Bregana, nalazimo ostatke te šumske zajednice u parku Bistrac, parku oko kuće Bućar i dr. 2. Šuma hrasta medunca i crnog graba (Querco- Ostryetum carpinifoliae Horv.). Neke biljne vrste iz te fitocenoze nalazimo u parku Podolje, oko škole u Samoboru i drugdje. 3. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpinobetuli — Quercetum roburis (Horv.) Jov.). U okolišu Samobora, park Lug i park oko Šmidhenovog kupališta pripadaju arealu navedene zajednice. 4. Gorska bukova šuma (Lamio orvalae — FagetumHorv). Spomenuta zajednica je djelomično zastupljena iznad parka Podolje. POLOŽAJ POJEDINIH PARKOVA U SAMOBORU Na području Samobora postoji nekoliko većih i manjih parkova te kućnih vrtova u kojima je zasađeno različito strano drveće i grmlje. Te vrste predstavljaju vrlo zanimljiv i vrijedan dendrološki materijal koji može poslužiti kao osnovu za dobivanje različitih vrsta bilja za parkove i park-šume, nove arboretume, za rad na oplemenjivanju vrsta, mogućnosti njihove introdukcije u naše šume te različna i biološka proučavanja. U ovom radu proučeno su slijedeći parkovi i vrtovi (karta 1): 1. Park »Mojmir«, jugoistočno od trga kralja Tomislava, udaljen oko 1 km, na istočnoj ekspoziciji i nagibu terena 10—20°. Samoborski sudac Stjepan Drčić dao je osnovati park u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Danas je vlasništvo prof. dr. Vaska Muačevića. 2. Park »Giznik« jugoistočno od trga kralja Tomislava, udaljen oko 500 metara na istočnoj ekspoziciji i nagibu terena 10-15°. Park je uredio krajem XVIII. stoljeća plemić Ferenc Tistapakati. 3. Park »Wagner« u Langovoj ulici br. 39 jugoistočno od samog središta Samobora, udaljen oko 500 metara, na sjeveroistočnoj ekspoziciji, a teren je ravan. Ovaj park osnovan je 1878. god. kao izrazito lijep pejzažni perivoj. 4. Park oko dječjeg vrtića Samobora nalazi se između potoka Gradne i ulice Zvonimira Mahovića. Ekspo |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOSKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... zicija je sjeveroistočna, teren ravan. Ovaj park osnovao je u drugoj polovici XIX. stoljeća grof Magdalenić. 5. Park oko trga Matice Hrvatske oko Narodnog sveučilišta Samobor. Ekspozicija je sjeverna, a teren ravan. Park je osnovan i izgrađen 1951. godine po uputama dipl. ing. šum. Adolfa Vajlera upravitelja Šumarije Samobor. 6. Park oko »Izletišta starom dvorcu« u Taborcu br. 3 ispod sv. Mihalja, jugozapadno od središta Samobora. Ekspozicija zapadna, a teren ravan. To je bivša kurija, vlasništvo grofa Montecucollia vlasnika Starog grada. Park je osnovan dvadesetih godina XIX. stoljeća. 7. Park na groblju Samobor nalazi se južno od središta Samobora, a na sjeveroistočnoj strani Anindola oko 700 metara. Ekspozicija je sjeveroistočna, a nagib 10—30°, Osnovao ga je gradonačelnik Ljudevit Šmidhen u drugoj polovici XIX. stoljeća (1884. godine). 8. Park oko Osnovne škole »Samobor« Samobor, oko 500 metara sjeverozapadno od središta Samobora u podnožju Stražnika. Ekspozicija je južna, a nagib terena 20—30°. Nalazi se na podnožju brda Stražnik. Podignuo ga je vrtlar Zistler 1883. godine, koji je tamo i stanovao. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 9. Park oko gradskog muzeja Samobor, u samom središtu Samobora, oko bivšeg dvorca Ferde Livadica. Ekspozicija je sjeverozapadna, teren uglavno ravan, a u južnom dijelu parka nagib je 40—50°. Osnovan je poslije drugog svjetskog rata po uputama dipl. ing. šum. Adolfa Vajlera. 10. Park oko »Alnoch« dvorca nalazi se u Starogradskoj ulici br. 12, oko 500 metara zapadno od središta Samobora. Ekspozicija južna, a nagib terena od 10-50°. Osnovao ga je vrtlar Zistler u engleskom stilu, koji je od 1883. godine bio općinski vrtlar Samobora. SI. 1: Na granici Alnochovog parka lijepo stablo kavkaske pterokarije I Pterokarija fraxinifolia 11. Park oko kurije »Podolje« u Starogradskoj ulici br. 30, zapadno od središta Samobora, udaljen je oko 1,5 km od samog središta. Ekspozicija južna, a nagib terena od 0-30°. To je najstariji park osnovan 1680. godine, a prvi vlasnik bio je Čačković de Vrhovina. Poslije je bio u vlasništvu obitelji pl. Praunsperger. 12. Park oko kuće arh. Bučara na staroj cesti Samobor- Bregana, u Bistracu br. 3, sjeverno od središta Samobora udaljen oko 1,2 km. Ekspozicija je sjeveroi |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 -Cf:?´ SI. 2: t/z rab granice Alnochovog parka — obična smreka, visećih grana I Picea abies ´viminalis´ stočna, a nagib terena 5-10°. 1886. godine osnovao ga samoborski vrtlar Zistler. 13. Park »Bistrac« oko dvorca u Bistracu, osnovao ga je 1886. god. vrtlar Zistler na staroj cesti Samobor— Bregana. Ekspozicija je sjeveroistočna, a nagib terena 5-10°. 14. Park oko Šmidhenova kupališta, nalazi se na novoj cesti Samobor—Bregana. Ekspozicija je sjeveroistočna, a nagib terena od 0—20°: Ovaj park je podigao gradonačelnik Šmidhen. 15. Park u Lugu kraj Samobora uz staru cestu Samobor—Bregana, udaljen oko 1 km od Bregane. Park se nalazi pod upravom »Specijalnog zavoda za učenike u privredi«. Ekspozicija sjeveroistočna, a nagib terena od 0—10°. Park je bio vlasništvo mnogih obitelji, a sadašnji je izgled dobio 1830. godine. 16. Park uz dvorac »Hamor« (bivša vila Reizer), 3 km zapadno od središta Samobora ispod sela Gradišće. Ekspozicija je južna, a nagib terena od 0-5°. Osnovan je početkom XIX. stoljeća od mnogih vlasnika, zadnje je bio u vlasništvu Franje Reizera, a sada je u vlasništvu obitelji Borovečki. 17. Park oko vile Gušić u Starogradskoj ulici br. 32, zapadno od središta Samobora, udaljen oko 1,5 km. Ekspozicija južna, a teren ravan. 18. Važniji vrtovi u Samoboru nalaze se u ulicama: Starogradskoj (br. 2, 15, 18), Perkovčevoj (br. 17, 34, 42), Lj. Gaja br. 24, J. Mišića br. 5. U donjem dijelu Perkovčeve ulice zasađeni su obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) i crveni divlji kesten (Aesculus pavia L.) U Zagrebačkoj ulici i Langovoj obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.). U Mahovićevoj ulici posađen je s obje strane pajavac, negundovac (Acer negundo L.) opsega 0,98-1,70 metara i to 18 stabala. PREGLED VRSTA GLEDE SISTEMATSKE PRIPADNOSTI I OSTALIH OSOBINA Sistematizacija i pregled pojedinih vrsta i determinacija za crnogorične vrste obavljeni su po Vidakoviću (Vidaković M.: Četinjače, morfologija i varijabilnost. Zagreb 1982.). Za bjelogorične vrste sistematski pregled obavljen je prema Takhtajanu (Prof, dr Takhtajan Armen: Die Evolution der Angiospermen, Jena 1959), a determinacija po Kriissmanu i Rehderu (Kriissman G.: Handchbuch der Laubegholze I/III, Berlin — Hamburg 1978, Rehder A.: Manuel of Cultivated Trees and Shrubs, New York 1951, Hillieris Manual of Trees and Shrubs, Romsey 1978). OZNAKE upotrebljene za geografsku rasprostranjenost vrsta: Az. = Azija Z. Az. = Zapadna Azija Eur. = Europa J. Eur. = Južna Europa S. Afr. = Sjeverna Afrika J. Am. = Južna Amerika S. Am. = Sjeverna Amerika M. Az. = Mala Azija Hort. = Hortikultirna vrsta, bez prirodnog lokaliteta O uzgojnim osobinama, vitalnosti i korišćenju za parkiranja (»ozelenjavanje«) i sabiranje sjemena). A = vrsta se uspješno uzgaja, raste i otporna je na studen; B = vrsta se manje uspješno uzgaja, raste i otporna je na studen; C = vrsta se slabo uzgaja, slabo je vitalna i osjetljiva je na studen; a = upotrebljava se vrlo često; b = upotrebljava se osrednje; c = rijetko se upotrebljava; x = dolazi u obzir za sabiranje sjemena; 224 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 27 <-- 27 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSK´- I ZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 Az. Eur. S. Am. Eur. M. Az. S. Am. S. Am. Hort. M. Az. S. Am. Hort. Hort. Az. Az. M. Az. S. Am. Az. S. Am. S. Am. Az. S. Am. Hort. Az. Hort. Hort. Az. Az. S. Am. Hort. Hort. Hort. Odjeljak: PINOPHYTA (GYMNOSPERMAE) - GOLOSJEMENJAČE Red: GINKGOALES Porodica: GINKGOACEAE Rod: GINKGO L. - ginkgo 1. Ginkgo biloba L. (parkovi: 3, 11) — ginko Red. PINALES Porodica: PINACEAE - borovke Rod: ABIES Mili. - jela 2. Abies cephalonica Loud (park: 1) - grčka jela B, c, x. 3. Abies concolor Englm. (park. 3) — koloradska jela B, c 4. Abies pinsapo Boiss. (parkovi 1, 10) — španjolska jela B, c 5. Abies nordmanniana Spach. (parkovi 13, 15) kavkaska jela B Rod: PSEUDOTSUGA Carr. - duglazija Pseudotsuga menziesii var. menziesii Aschr. & Graebn. (parkovi 2, 3, 9, zelena duglazija) C, c. Rod: TSUGA Carr. - cuga 7. Tsuga canadensis Carr. (park: 3) kanadska cuga B, b Rod: PICEA Dietr. — smreka, smrča Picea abies f. VIMINALIS Lindman (parkovi 1, 2, 10, 11, 12, 13, 14, 15) - obična smreka (forma s visećim grančicama) 9 Picea orientalis Link, (park 10) — Kavkaska ili orijentalna smreka 10 Picea pungens Englm. (park: 9) bodljikava ili plava smreka 11 Picea pungens ´Argentea´ (parkovi 2, 6) kultivar plave smreke 12 Picea pungens ´Glauca´ (parkovi 10, 18, 24) kultivar s plavkasto-zelenkastim iglicama A, b, x Rod: LARIX Link. - ariši 13 Larix leptolepis Gord (park: 11) — japanski ariš B, c 14 Larix sibirica Ledeb. (parkovi 1, 10, 19) - sibirski ariš B, c Rod: CEDRUS Link. - cedrovi 15. Cedrus libani Loud, (parkovi: 2,3) - libanonski cedar C, c Rod: PINUSI L. - borovi 16. Pinus strobus L. (parkovi: 2, 6, 11, 13, 14, 15, 18) vajmutovac, američki borovac A, a, x 17. Pinus wallichiana A. B. Jacks (park 9) — himalajski borovac B, c Porodica: TAXODIACEAE Rod: SEQUOIADENDRON Buchh. - sekvoja. mamutovac 18. Sequoiadendron giganteum Buch. (parkovi: 1,2 ) — golema sekvoja, golemi mamutovac A, b Rod: TAXODIUM L. C. Rich. - taksodiji 19. Taxodium distichum Rich, (parkovi: 11, 15, 16) — obični taksodij B, b Rod: CHRYPTOMERIA 20. Cryptomeria japonica D. Don. (parkovi 1, 2, 6, 13), japanska kriptomerija, sugi C, c Porodica: CUPRESSACEAE Rod: CHAMAECYPARIS Spach. - pačempres 21. Chamaecyparis lawsoniana Park. (parkovi 1, 2, 3, 5, 7, 8, 9, 10, 14, 15, 19, 25) Lawsonov pačempres A, a, x 22. Chamaecyparis lawsoniana ´Glauca´ (parkovi 2, 9, 10, 24) A, a, x 23 Chamaecyparis pisifera Endl. (park: 6) - pjegavi pačempres B, c 24 Chamecyparis pisifera ´Squarosa´ (parkovi: 6, 7, 11, 14) B, b 25 Chamaecyparis pisifera "Squarosa Aurea" (park: 11) C, c 26 Chamaecyparis obtusa Rndl. (parkovi: 1, 16) - himalajski pačempres A, b, x Rod: THUJOPSIS Sieb. et Zucc. - hiba 27. Thujopsis dolabrata Sieb et Zucc. (parkovi 1, 3, 7, 11, 12, 25, 26) - hiba B, b Rod: THUJA L. - tuja 28 Thuja occidentalis L. (parkovi: 2, 3, 7, 10, 11, 12, 13, 14, 15) - obična američka tuja A, a, x 29 Thuja occidentalis ´Fastigiata´ (park: 7) B, c 30 Thuja occidentalis ´Pyramidalis compacta´ (park 7) B, c 31 Thuja occidentalis ´Rheingold´ (parkovi: 7, 11) B, b |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOSKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 29 <-- 29 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMS´ ZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 Az. S. Am. Eur. Eur. Eur. Az. Az. Az. Az. S. Am. S. Am. Eur. Hort. Hort. Az. Az. S. Am. J. S. Am. Az. Az. Az. J. Am. Az. Hort. S. Am. S. Am. Eur. Az. Hort. S. Am. Eur. Hort. Hort. Hort. S. Am. Hort. S. Am. Eur. Hort. 32. Thuja orientalis L. (parkovi 1, 2, 7, 10) — ob. az. tuja B, b 33. Thuja plicata D. Don. (parkovi 3, 6, 7, 11, 13, 15, 16) — golema tuja A, a, x Rod: JUNIPERUS L. -borovica, kleke 34. Juniperus communis ´Hibernica´ (parkovi 7, 11) — irska borovica A, a 35. Juniperus sabina ´Mas´ (parkovi: 2, 5, 6, 9, 11, 15) A, a 36. Juniperus sabina ´Tamariscifolia´ (park: 11) B, c 37. Juniperus chinensis ´Aurea´ (park: 11) B, c 38. Juniperus chinesis ´Pfitzeriana´ (Parkovi: 5, 11, 17) A, b 39. Juniperus chinesis ´Plumosa´ (Park: 11) B, b 40. Juniperus squamata ´Prostrata´ (park: 11) C, b 41. Juniperus virginana L. (parkovi: 1, 2, 3, 7, 9, 10, 12, 15) — virginijska borovica A, a, x 42. Juniperus virginana ´Glauca´ (park: 7) B,c Red: TAXALES Porodica: TAXACE AE Rod: TAXUS L. -tisa 43. Taxus baccata L. (parkovi 10, 21, 20) — europska tisa A, a 44. Taxus baccata ´Erecta´ (parkovi 3, 5, 11) A, a 45. Taxus baccata ´fastigiata´ (park: 11) — stupolika ili irska tisa B, c Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (ANGIOSPERMAE) -KRITOSJEMENJAĆE Pododjeljak: DICOTYLEDONES -dvosupnice Porodica: MAGNOLIACEAE L. -magnolija 1 Magnolia hypoleuce Sieb. et Zucc. (park: 11) — magnolija B,c 2 Magnolia liliflora ´Nigra´ (parkovi: 2, 10, 11, 15, 17, 19, 22) B, c 3 Liriodendron tulipifera L. (parkovi: 1, 11, 13) — ´ panovac A, a, Porodica: CALYCANTHACEAE -kalikanti 4 Calycanthus floridus L. (parkovi: 9, 10, 11, 15, američki kalikant A, a Porodica: RANUNCULACEAE 5 55. .. Clematis montana rubens Ktze. (park: 23) — pavit A, b Porodica: BERBERIDACEAE -žutike 6. Berberis aggregata Schneid. (park: 11) B,c 7. Berberis Juliana Schneid. (park: 9) B, b 8, Berberis stenophylla Lindl. (parkovi: 5, 8) B,c 9 Berberis thunbergii DC. (park: 13) B, b 10, Berberis thunbergii ´Atropurpurea´ (parkovi: 5 R 9,13) A, a 11 Mahonia aquifolium Nutt. (parkovi: 5, 6, 11, 22) -mahonija B, a Porodica: HAMAMELIDACEAE 12. Liquidambar styraciflua L. (park: 17) — američki likvidambar B, c Porodica: PLATANACEAE L. -platane 13. Platanus orientalis L. (Parkovi: 8, 14) — azijska platana B,c 14. Platanus x acerifolia Willd. (parkovi: 1, 2, 3, 4, 9, 13, 15) — javorolisna platana A, a, x 15. Platanus occidentalis L. (park: 9) američka platana B,c Porodica: BUXACEAE L. -šimsšir 16. Buxus balearica Lam. (park: 11) — balearski šimsšir B, c, x 17. Buxus sempervirens ´Aurovariegata´ (park: 11) C, c Porodica: ULMACEAE L. -brijestovi 18. Ulmus carpinifolia ´Variegata´ (park: 3) — brijest (forma s panaširanim lišćem) 19. Ulmus glabra ´Pendula´ (park: 15) — gorski brijest (forma s visećim granama) B, c, x 20. Celtis occidentalis L. (park: 4) — američki koprivie B, c, x Porodica: MORACEAE L. -dudovke 21. Morus alba ´Pendula´ (parkovi: 3, 5) -bijeli dud (forma s visećim granama) B, b 22. Madura aurantiaca Nutt. (park: 3) — maklura B,c Porodica: FAGACEAE L. -bukve 23. Fagus sylvatica L. (park: 11) — obična bukva A, a 24. Fagus sylvatica ´Atropunicea´ (parkovi: 1, 2, 3, 6, 8, 11, 13, 15) — bukva, forma s tamnocrvenim listovima |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 30 <-- 30 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski lis! br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 S. Am. Hort. S. Am. Eur. Hort. Hort. Az. Eur. Az. Hort. Hort. S. Am. Eur. Az. Az. S. Am. Az. Az. Az. Az. Hort. S. Am. Az. Az. Hort. Az. Hort. Hort. J. Eur. Az. Az. Az. Hort. Az. Eur., M. Az. S. Am. Hort. Eur. S. Am. Az. Az S. Am Az. Az. Az. Az. 25. Quercus bicolor Willd. (parkovi: 1, 3) 26 Quercus robur ´Fastigiata´ (park: 11) - hrast lužnjak piramidalne forme Porodica: BETULACEAE L. - breze 27 Betula nigra L. (parkovi: 2, 10, 11, 14) 28 Alnus cordata Desf. (pari: 3) — sicilska joha 29 Carpinus betulus ´Pendula´ (park: 3) - obični grab, forma s visećim granama Porodica: CORYLACEAE L. - lijeske 30 Corylus avellana ´Purpurea´ (park: 11) - obična lijeska, forma s tamnocrvenim listovima Porodica: PAEONIACEAE L. - božuri 31 Paeonia suffruticosa Andr. (parkovi: 1, 3, 5, 9, 11, 12, 22 drvenasti božur) Porodica: TAMARICACEAE L. - tamarike, metlike 32 Tamarix tentrandra Pali. (parkovi: 5, 7, 9, 11, 15) - tamarika Porodica: SALICACEAE - vrbovke 33 Populus alba ´Pyramidalis´ (park: 1) - piramidalna bijela topola 34 Populus alba ´Nivea´ (park: 10) - forma bijele topole 35, Populus nigra ´Pyramidalis´ (parkovi: 1, 5, 9, 11, 15, 16) - jablan Porodica: TILIACEAE L. - lipovke 36 Tilia americana L. (park: 1) — američka lipa 25 37. Tilia platyphyllos Scop, (park: 10) — velelisna lipa Porodica: MALVACEAE L. -sljezovi 38 Hibiscus syriacus L. (parkovi: 11, 12) — obični hibisk Porodica: ROSACEAE 39 Spirea x bumalda Burven. (parkovi: 1, 5, 9, 15, 17) 40. Spirea corymbosa Raf. (park: 11) 41. Spirea japonica L. (park: 15) - japanska suručica 42. Spirea nipponica Maxim, (park: 11) 43 Spirea prunifolia Sieb. et Zucc. (parkovi 11, 20) 44 Spirea thunbergii Sieb. et Zucc. (parkovi: 9, 11, 14) 45 Spirea x vanhouttei Zab. (parkovi: 5, 8, 11, 15, 17) 46 Physocarpus opulifolius Maxim, (parkovi: 3,4) — fiziokarp 47 Rosa hugonis Hemsl. (park: 11) 48 Rosa multiflora Thunb. (park: 11) 49 Potentila fruticosa ´Friedrichsenii´ (parkovi: 11, 15) - petoprsnik 50 Malus floribunda Van Houtte (park: 13) 51. Malus x purpurea Rehd. (parkovi: 6, 13) 52. Malus niedzwetzkyana Diek. (park: 13) 53. Malus pumila Mill. (park: 15) 54. Chaenomeles japonica Lindl. (parkovi: 1, 5, 8, 9, 12, 13, 17, 22) - japanska dunjarica 55. Cotoneaster dammeri Schneid. (park: 6) 56. Cotoneaster horizontalis Dcne. (parkovi: 9, 11, 17) — ukrasna (puzava) mušmulica 57. Crataegus oxyacantha ´Punicea´ (parkovi: 3, 10, 11, 23 58. Prunus cerasifera ´Pissardii´ (parkovi: 11, 13, 15) - crvenolisna šljiva 59. Prunus laurocerasus L. (parkovi: 5, 8, 9) — lovorvišnja 60. Prunus serotina Ehrh. (park: 4) - kasna sremza 61. Prunus serrulata ´Kiku - Schidare -Zakura´ (park: 23) - japanska trešnja Porodica: SAXIFRAGACEAE - kamenike 62. Philadelphus coronarius L. (parkovi: 2, 4, 5, 6, 8, 11, 12, 15, 17) - obični pajasmin 63. Philadelphus latifolius Schrad. (park: 12) - širokolisni pajasmin 64. Deutzia gracilis Sieb. et Zucc. (parkovi: 2, 17) — vitka deucija 65. Deutzia scabra Thunb. (parkovi: 1,3,4,5, 10, 12, 15, 16) - hrapava deucija 66. Hydrangea arborescens L. (parkovi: 16, 17) - hortenzija 67. Hydrangea macrophylla DC. (parkovi 1, 11) 68. Hydrangea anomale ssp. petiolaris Me Clintock (park: 16) 69. Hydrangea paniculata Sieb. (park 16) Porodica: FABACEAE - lepirnjače 70. Sophora japonica L. (parkovi 3, 9, 15) - japanska sofora B, b, x A, a B, c B, c B, a A, a B, b B, b B, b, x A, a B, c B, c B, c B, c A, b A, a A, b C, c C, c A, b B,c B, c B, c B, c A, a, x C, c B, b, x A, b B, b A, a B, c B,c A, a A, c B, b A, a B, c B, b C, c C, c B, b |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 31 <-- 31 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 S. Am. 71 Cladrastis lutea K. Koch, (park: 4) — žuto drvo C, c Az. 72 Wisteria sinensis Sweet, (parkovi 6, 11, 12, 18) -kineska glicinija A, a S. Am. 73 Robinia pseudoaccacia L. (parkovi: 4, 10, 11) obični bagrem A, a Hort. 74 Robinia pseudoacacia ´Fastigiata´ (park: 5) B,c Hort 75 Robinia pseudoacacia ´Inermis´ (park: 11) B, c Hort. 76 Robinia pseudoacacia ´Umbraculifera´ (parkovi: 5, 10) B, c Az. 77 Caragana arborescens Lam. (parkovi: 3, 4) - sibirska karagana A, b S. Am. 78. Amorpha fruticosa L. (park: 13) - čivitnjača A, c S.Am. 79 Gleditsia triacanthos L. (park: 15) — gledičja trnovac B,c Hort. 80 Gleditsia triacanthos ´Inermis´ (parkovi: 1, 13) B, b S. Am. 81. Gymnocladus dioicus K. Koch, (park: 3) - gimnoklad (gvozdeno drvo) B, c J. Eur.-Z. Az. 82. Cercis siliquastrum L. (park: 3) — obično Judino drvo B, b, x Porodica: ANACARDIACEAE L. - vonjače Az. 83. Rhus typhina L. (park: 9) — kiseli ruj B, c Porodica: SIMAROUBACEAE L. - pajasen Az. 84. Ailanthus altissima Swingle (park: 4) — pajasen B, c Az. 85. Citrus trifoliata L. (park: 1) - divlji limun C, c Porodica: ACERACEA L. javori Az. 86. Acer japonicum Thunb. (park: 17) jap. javor C, c S. Am. 87. Acer negundo L. (parkovi: 2, 4,5,9 - negundovac, pajavac) A, a, x Hort. Acer platanoides ´Laciniatum´ (park: 1) C, c Hort. 89 Acer platanoides ´Schwedleri´ (park: 17) B, c, x Hort. 90 Acer pseudoplatanus ´Leopoldii´ (park: 1) B, c S. Am. 91 Acer sacharinum L. (park: 4) — srebrnolisni javor A, b Porodica: HIPPOCASTANACEAE L. - divlji kesteni Eur. — Az. 92 Aesculus hippocastanum L. (parkovi: 5, 13) — obični divlji kesten A, a, x S. Am. 93. Aesculuspavia L. (park: 18) - crveni divlji kesten B, b, x S.Am. 94. Aesculus parvifloraVJalt. (park: 15) B,c Porodica: CORNACEAE L. - drijenovi Az. 95. Cornus alba L. (parkovi: 4, 9) - sibirski drijen) B, b S. Am. 96. Cornus florida L. (park: 5) - cvjetni dren B, c Porodica CELASTRACEAE L. - kurike Az. 97. Euonymus japonicus Thunb. (park: 9) — japanska kurika C, c Porodica: VITACEAE L. - lozice Az. 98. Parthenocissus tricuspidata Planch, (parkovi: 2, 9, 11, 16) - trošiljkasta lozica S. Am. 99, Parthenocissus quinquefolia Planch, (parkovi: 1, 6, 10) — peterolističava lozica A, a Porodica: ELAEAGNACEAE L. - dafine A, a Az. 100. Elaeagnus commutata Rydb. (parkovi: 2, 25) - srebrnasta dafina B, b, x Az. 101, Elaeagnus umbellata Thunb. (parkovi: 12, 13) - štitasta dafina B, b, x Porodica: OLAEACEAE L. — masline S. Am. 102 Fraxinus americana L. (parkovi: 4, 5) — američki bijeli jasen A, a, x Az. 103 Forsythia suspensa Vahl. (parkovi: 2, 5, 6, 9, 15) - viseća forsitija A, a Hort. 104 Syringa vulgaris — Vulgaris; Hybriden (park: 11) jorgovan (kultivar ljubičastih cvjetova) B,c Az. 105. Ligustrum ovalifolium Hassk. (park: 5) — japanska malolisna kalina B, b Porodica: APOCYNACEAE Hort. 106, Vinca major ´Variegata´ (park: 11) — pavenka Hort. 107, Sambucus nigra ´Laciniata´ (park: 17) B, c Hort. 108, Viburnum opulus ´Sterile´ (park: 18) B, c S. Am. 109, Symphoricarpos albus Blake (parkovi: 1, 4, 9, 13, 15) — bijeloplodni biserak S. Am. 110 Symphoricarpos orbiculatus Moench. (parkovi: 3, 5, 12) crvenoplodni biserak A, a Az. 111 Lonicera nitida Wils.: park: 8 — zimzelena kineska kozokrvina C, c Az. 112 Lonicerax purpusi Rehd. (park: 9) B,c Az. 113 Lonicera tatarica L. (4, 5, 11) A, a Az. 114 Weigelia florida A. DC. (parkovi: 6, 11, 13, 15) — vajgela B, b |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 32 <-- 32 --> PDF |
J. Karavla: DENDROI.OSKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8. CXVII] (1994), 221-233 LU >o < UJ UJ ~3 (/) O cr > x o. O < 230 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 34 <-- 34 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA 1 SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski lis! br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233 Porodica: SCHROPHULARIACEAE strupnikovice Az. 115. Paulownia tometosa Steud. (parkovi: 3, 10, 11, 19, 20) — pustenasta paulovnija C, c Porodica: BIGNONICEAE katalpe S. Am. 116. Catalpa bignonioides Walt, (parkovi: 3, 4, 5, 10, 15) — katalpa A, a, x ZAKLJUČAK U blizini grada Zagreba, udaljen samo 20 km, na istočnom obronku Samoborskog gorja, a na samom početku Lipovačke i Rudarske doline, smjestio se Samobor. Samobor ima staru i dugu kulturno-urbanističku tradiciju, pun je prirodnih ljepota i velike i bogate povijesne baštine. S obzirom na zemljovidni položaj Samobora i okolice u kojima se nalaze parkovi i parkovni objekti, zatim ekološke značajke tj. podneblje, litološki sastav tla te prirodni vegetacijski pokrov, kod provedene dendrološke inventarizacije (1968, 1988 i 1990 godine) naišlo se na dokaze o postojanju mnogih egzota. One su interesantne sa znanstvenog gledišta tj. botaničkog i šumsko-uzgojnog, zatim parkovnog za urbano šumarstvo te kulturno-povijesnog i rekreacijskog te turističkog gledišta. Na području Samoborskih parkova nalazi se ukupno 161 taksona i to uglavnom egzota. Domaće (autoktone) vrste kod toga nisu evidentirane. U parkovima se mogu promatrati i proučavati ekološki odnosi glede bioloških svojstava pojedinačnih vrsta. Naročito je interesantno proučavanje aklimatizacije odnosno aterenizacije pojedinih vrsta koje rastu u toplijim dijelovima naše zemlje, a prilagodile su se uvjetima podneblja i mikroklime staništu samoborskog područja. Za hortikulturu i šumarstvo predstavljaju te različite vrste, križanci i kultivari sjemensku bazu i matični materijal za razmnožavanje reznicama i cijepkanjem. Bogatstvo Samoborskog područja ukrasnim taksonima i mogućnost širenja rasadničarske djelatnosti za potrebe ukrasne (ornamentalne) hortikulture može doći do izražaja samo ako budemo znali cijeniti to bogatstvo koje imamo, stručno i znalački koristiti, a i s njime gospodariti. Dosadašnji način upravljanja i njegovanja pojedinih vrlo vrijednih parkova upozorava nas i nalaže nam, da kod toga rada moramo biti vrlo pažljivi i neprekidno obavljati nadzor i voditi brigu. Slaba njega, a donekle i nemarnost, te nepoznavanje tih vrijednih kulturnopovijesnih i estetskih vrijednosti doveli su do priličnog smanjenja dendrobilja u nekim starim i vrlo vrijednim parkovima. To se najbolje može vidjeti u parku Giznik, Alnoch, oko Osnovne škole »Samobor«, Samobor, parku Wagner i u parku oko Matice Hrvatske (bivši trg Pavla Videkovića) srušeno rijetko stablo vučjeg Golosjemenjače Europa 6 Azija Mala Azija Sjeverna Amerika Južna Amerika 14 3 12 - Kultivari i hibridi 10 Ukupno 45232 trna - Hippophae rhamnoides L., te srebrnolisne lipe Tilia tomentosa Moench. Kako se iz svega naprijed navedenog vidi, sadašnje stanje parkova je zabrinjavajuće. Potpuno je zaboravljena i zapostavljena zaštita i konzerviranje, te biljna stručna kirurgija. Nadamo se da će se stanje popraviti, a ako hoće ljudi, dat će i Bog. KLIMADIJAGRAMI STANICA (Razdoblje 1958-1967. god.) Slika 1 BISTRAC(160) (10) 103 1165 ZAGREB-GRIČ057) (10) 116 974 -350 200 l 22 2 - \Mi iffl li 1 2010 40 20 -2 2 24 3 i W/S/X a) Stanica b) Nadmorska visina (m) c) Broj godina motrenja (period) d) Središnja godišnja temperatura zraka (°C) e) Srednja godišnja količna oborina (mm) f) Srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca g) Apsolutni minimum temperature h) Srednji maksimum temperature najtoplijeg mjeseca i) Apsolutni maksimum temperature j) Srednje kolebanje temperature k) Srednje mjesečne temperature zraka 1) Srednje mjesečne količine oborina o) Vlažni (humidni) period p) Mjeseci sa srednjim minimumom temperature ispod 0°C r) Mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C Dvosupnice Jednosupnice Ukupno 10 -16 45 -59 1 -4 29 -41 2 -2 29 -39 116 - 161 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 35 <-- 35 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVII1 (1994). 221-233 LITERATURA Anić, M., 1946: Dendrologija, Šumarski priručnik, I. ZaHerak, M., 1956: Geologija Samoborskog gorja, Prirodogreb, str. 475-582 slovna istraživanja, knjiga 27, Acta geologica, Zagreb. Bailey, L. W., 1960: The standard Cyclopedia of HorticulHillier, H., 1978: Hillieris Manual of Trees and Shrubs, ture I — III, New York. Romsey, str. 1—575. Bertović, S., 1954: Stanje i problematika nekih parkova Kravi a, J., 1972: Parkovi Samobora i njihova dendrološka u Hrvatskoj, Hortikultura, I/l, Zagreb. važnost, Šumarski list 1—2, 3—4, Zagreb, str. 1 — 115. Bertović, S., 1975: Prilog poznavanja odnosa klime i veKranjec, V., 1964: Geološki i litološki sastav područja getacije u Hrvatskoj (Razdoblje godine 1948—1960) Marije Gorice, Samobora, Plešivice, Draganića i Vu- Acta biologica, VII/2 Prirodoslovna istraživanja JAkomeričkih gorica. Studija s geološko-litološkim karZU, 41, Zagreb. tama. Dokumentacija instituta za šumarska istraživa nja, Šumarski fakultet, sveučilišta Bertović, S., Kamenarović, M., Kevo, R., 1961: Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zagreb. Krussman, G, 1960: Die Nadelgeholze, Berlin - HamBertović, S., Lovrić, A. Ž., 1987: S. R. HRVATSKA, burg. Šumske zajednice Šumarska enciklopedija, 3, Zagreb. Kriissman, G., 1962: Handbuch der Laubgeholze I/II, BerEttinger, J., 1904: Lišće platana, Šumarski list str. 41—43. lin—Hamburg. Gorjanović-Kramberger, D., 1894: Geologija Gore SaRehder, A., 1951: Manual of Cultivated Trees and Shrubs, moborske i Žumberačke s preglednom geološkom New York, str. 1-996. kartom Samoborske i Žumberačke, Rad JAZU, 120, Takhtajan, A., 1959: Die Evolution der Angiospermen, Zagreb. Jena. Gorjanović-Kramberger, D., 1908: Tumač geologijskih karti Zagreb, Geološka karta, Zagreb. Toš, B., 1989: Povjesno ekološke te dendrološke karakteri Gorjanović-Kramberger, D., 1918: Ueber von Vratnik stike starih parkova u Samoboru Zagreb, str. 1—99. im Samobor — Gebirge, Glasnik Hrvatskog prirodo Vidaković, M., 1982: Četinjače, morfologija i varijabilnost slovnog društva 1931., Zagreb. JAZU - Liber, Zagreb, str. 1-655. Gračanin, M., 1951: Pedologija III. (Sistematika tala) Za greb. Vranković, A., 1968: Tla samoborskih parkova, Zagreb, (rukopis). Herak, M., 1952: Izvještaj o geološkim istraživanjima u Samoborskoj okolini u godini 1952, Ljetopis JAZU, Zander, 1964: Handwortebuch der Pflanzennahmen 9 Afl. 59. Zagreb. Sttutgart, str. 1-624. SUMMARY: Within a 20 km, distance from Zagreb on the eastern slopes of the Samoborsko Gorje Mountains lies the tawn of Samobor at the beginning of the Lipovačka and Rudarska Dolina Valleys. In consideration of the geographical position of Samobor and its environs were the parks are situated— and with regard to ecological characteristics i.e. the climate soil and natur vegetation cover, by made endrological invertoryng (1968, 1988 and 1990 years) we find the marks about many exzotic they are vary interest of scientific for botany, silviculture, horticulture and landscape gardening, as well as regarding recreation, tourism and cultural history. In the area of parks, of Samobor there occur according to a dendrological inventoryng a total of 161 taxons (species, varietas and forms), of wich conifers number 45 and breadleaved 116. Gymnosperms Dicotyledons Monocotyledons Total Europa 6 10 -16 Asia 14 45 -59 Minor Asija 3 1 -4 North America 12 29 -41 South America -2 -2 Cultivars and Hybrids 10 29 -39 Total 45 116 161 In parks can be observed and studied the ecological relations with regard to the biological characters of individual species. It is especially interesting the study of acclimatization of particular species growing in the warmer parts of this country and wich adapted themselvs to the conditions of climate and microclimate of the sites of the Samobor region. For horticulture and forestry |