DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 23     <-- 23 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630* 232.5:272 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994) 221-233


DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA
U SAMOBORU


THE PARKS OF SAMOBOR (NEAR ZAGREB)
AND THEIR DENDROLOGICAL IMPORTANCE


Josip KARAVLA*


»Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar bliskog
ladanja kao Tiboru, Tivoliju, Versaillsu, Saint-Cloudu, Schonbrunnu, Windsoru.
Okolica je sretna kombinacija od gore i ravnice, polja i šume, vrta
i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja.«


(A. G. Matoš)
SAŽETAK: Samobor je udaljen 20 km (zapadno) od Zagreba (prema
Zapadu) na rubu savske doline i Samoborskog gorja. Industrijski razvijeno
mjesto sa svojom okolicom, jedno je od najstarijih i najposjećenijih zagrebačkih
izletišta. Nastao je prvobitno kao trgovačko-obrtničko naselje koje je već
godine 1242. poveljom kralja Bele W proglašen »Slobodnim kraljevskim
trgovištem«. Godine 1992. općina Samobor proslavila je 750-u obljetnicu.
Medu atraktivne kulturno povijesne prirodne objekte Samobora može se ubrojiti
nekoliko starih i nekoliko novijih parkova u gradu i okolici. Članak
donosi rezultate istraživanja, prirodne osobitosti Samoborskog okoliša, parkovne
objekte te pregled vrsta glede sistematske pripadnosti i ostalih osobina.


Ključne riječi: Samobor, parkovni objekti, egzote, crnogorične i bjelogorične
vrste — taksoni.


UVOD


U neposrednoj blizini grada Zagreba, udaljen svega grada imaju drvoredi. Njihova je mnogoznačajnost
20 km nalazi se na istočnom obronku Samoborskog veoma važna za stanovnike i posjetitelje. Tim planom,
gorja, a na početku Lipovačke i Rudarske doline, Sapovršina
parkova kao i zaštitno bilje objedinjavalo bi
mobor. Samobor je gradić pun prirodnih ljepota, ras467,0
ha, odnosno 34,5%, a šume oko 27,0 ha odnosno
polaže s mnogo kulturnih i povijesnih starina. Danas 2%.
ima oko 14.000 stanovnika, a općina preko 40.000


Osobitu pozornost treba obratiti na ugroženost


(47.179) stanovnika. Kralj Bela IV. u znak zahvalnosti
okoline, šuma, pejzaža, vinograda, potoka Gradne kao
1242. poveljom dodjeljuje Samoboru status slobodnoga


i zaštićenim prostorima kulturno-povijesne i prirodne


grada. Rada se nacionalna svijest i slobodarski duh.


baštine. Pozornost također treba skrenuti i na zaga


Oduvijek je Samobor bio dio Europe, što svjedoči


đenost zraka (pogon tvornice Samoborka u Fočanskoj


njegova kulturna i povijesna baština.


ulici, ZET-ov pogon u Starogradskoj ul.). Ugroženost


Grad Samobor proslavio je 750-ti rođendan okolice djelomično je i neodgovarajuća izgradnja novih
skromno i dostojanstveno, jer za veće slavlje nedostastambenih
objekata na padinama Giznika i Jelenščaka.
jala je pomoć sa strane.


Ovaj članak nastao je u želji da se povijesni doga


Već 1985. godine donesen je generalni urbanistički


đaji i bogato kulturološko i graditeljsko naslijeđe te
plan grada Samobora. Pored park šuma (Anindola,


prirodne ljepote, kao što su parkovi i vrtovi grada
Giznika, Stražnika, te dijela Tepec - Palačnik) ima i


Samobora, te njegove šume prepuste stihiji vremena
vrlo vrijednih parkova uz pojedine objekte.


i zaboravu. Sve je to naša hrvatska baština na koju
Posebnu i značajnu ulogu i funkciju u oblikovanju smo toliko ponosni.


* Mr. Josip Karavla, Šenoina 14, Zagreb


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 24     <-- 24 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski list br. 7-8, CXVHI (1994), 221-233
PRIRODNE OSOBITOSTI
SAMOBORSKOG OKOLIŠA


a) Litološke značajke


Prema V. Kranjcu (1961 — 1964 g.) vidi se da užu
zonu, u kojoj se nalaze parkovi Samobora, izgrađuju
nekoliko različitih matičnih supstrata. Ilovača, glina i
šljunak pleistocena pokrivaju usko područje lijevo od
ceste Samobor — Bregana te rubno područje jugoistočno
od Samobora. Suvislu zonu čini usko područje
koje se proteže od Samobora do Hamora. S lijeve i
desne strane halocenske zone šire područje izgrađuju
dolomiti, a mjestimično vapnenci i lapoviti vapnenci.
Unutar spomenutog područja kao matični supstrat dolazi
tzv. pijesak ili grus.


b) Podneblje


Grad Samobor karakterizira umjereno — kontinentalna
klima s toplim ljetima i hladnim zimama. Srednja
godišnja temperatura zraka iznosi 10,3°C, s apsolutnim
maksimumom 35°C i apsolutnim minimumom 24,3°C.
Srednja minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca
iznosi - 2,2°C u siječnju, a srednja maksimalna temperatura
iznosi 20°C u srpnju. Srednja godišnja količina
oborina za Bistrac iznosi 1165 mm, od čega u vegetacijskom
razdoblju padne 641 mm padalina, što je vrlo
znakovito za rast raslinja. Za povoljni rast dendrobilja
bitna je srednja relativna vlaga zraka, a ona za Bistrac
iznosi 83%, a u vegetacijskom periodu 79,7%. Prema
srednjoj godišnjoj jačini prevladava južni smjer vjetra
(s 19,0%) uz koji se javlja jugozapadni vjetar (SW
14,5%) i zapadni (W 12,5%).


c) Tipovi tala


Na području Samobora nalaze se ove vrste tala:
Pseudoglejna tla — u zoni koja se proteže lijevo od
ceste Samobor—Bregana. U toj zoni nalaze se parkovi
s oznakom 13, 14 i 16. Aluvijalna tla — na potezu od


Hamora do Trga Kralja Tomislava, kao i na užem
gradskom području. U toj zoni nalaze se označeni
parkovi 4, 5, 6, 9 i 17. Tla na vapnencu — su površinski
najmanje zastupljena na istraživanom području parkova
Samobora. Najviše su rasprostranjena na području
parkova 1, 2, 3 i 7, ali ne obuhvaćaju kontinuirano
te površine zbog interkalacije različitih litoloških
supstrata. Tla na dolomitu pretežno se rasprostiru u
parkovima 8, 10, 11, 12 i 14. — to su rendzine na
dolomitu i rendzine na dolomitnom grusu u parku
Alnoch i Podolje.


d) Šumski pokrivač


Šume Samoborskog okoliša nalaze se u nižim i
toplijim položajima u klimazonalnom području hrasta
kitnjaka i običnog graba, a na višim i hladnijim položajima
u arealu gorske šume obične bukve.


U užem istraživačkom području zastupljene su slijedeće
šumske zajednice (fitocenoze) i to:


1. Šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-
Carpinetum betuli (Horv.) Borh.). U sjeverozapadnom
dijelu Samoborske gore uz cestu Samobor—Bregana,
nalazimo ostatke te šumske zajednice u parku Bistrac,
parku oko kuće Bućar i dr.
2. Šuma hrasta medunca i crnog graba (Querco-
Ostryetum carpinifoliae Horv.). Neke biljne vrste iz te
fitocenoze nalazimo u parku Podolje, oko škole u Samoboru
i drugdje.
3. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpinobetuli
— Quercetum roburis (Horv.) Jov.). U okolišu
Samobora, park Lug i park oko Šmidhenovog kupališta
pripadaju arealu navedene zajednice.
4. Gorska bukova šuma (Lamio orvalae — FagetumHorv).
Spomenuta zajednica je djelomično zastupljena
iznad parka Podolje.
POLOŽAJ POJEDINIH PARKOVA
U SAMOBORU


Na području Samobora postoji nekoliko većih i
manjih parkova te kućnih vrtova u kojima je zasađeno
različito strano drveće i grmlje. Te vrste predstavljaju
vrlo zanimljiv i vrijedan dendrološki materijal koji
može poslužiti kao osnovu za dobivanje različitih vrsta
bilja za parkove i park-šume, nove arboretume, za
rad na oplemenjivanju vrsta, mogućnosti njihove introdukcije
u naše šume te različna i biološka proučavanja.


U ovom radu proučeno su slijedeći parkovi i vrtovi
(karta 1):


1. Park »Mojmir«, jugoistočno od trga kralja Tomislava,
udaljen oko 1 km, na istočnoj ekspoziciji i nagibu
terena 10—20°. Samoborski sudac Stjepan Drčić
dao je osnovati park u drugoj polovici XVIII. stoljeća.
Danas je vlasništvo prof. dr. Vaska Muačevića.


2. Park »Giznik« jugoistočno od trga kralja Tomislava,
udaljen oko 500 metara na istočnoj ekspoziciji
i nagibu terena 10-15°. Park je uredio krajem XVIII.
stoljeća plemić Ferenc Tistapakati.
3. Park »Wagner« u Langovoj ulici br. 39 jugoistočno
od samog središta Samobora, udaljen oko 500
metara, na sjeveroistočnoj ekspoziciji, a teren je ravan.
Ovaj park osnovan je 1878. god. kao izrazito lijep
pejzažni perivoj.
4. Park oko dječjeg vrtića Samobora nalazi se između
potoka Gradne i ulice Zvonimira Mahovića. Ekspo


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 25     <-- 25 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOSKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA...
zicija je sjeveroistočna, teren ravan. Ovaj park osnovao
je u drugoj polovici XIX. stoljeća grof Magdalenić.


5. Park oko trga Matice Hrvatske oko Narodnog
sveučilišta Samobor. Ekspozicija je sjeverna, a teren
ravan. Park je osnovan i izgrađen 1951. godine po
uputama dipl. ing. šum. Adolfa Vajlera upravitelja
Šumarije Samobor.
6. Park oko »Izletišta starom dvorcu« u Taborcu
br. 3 ispod sv. Mihalja, jugozapadno od središta Samobora.
Ekspozicija zapadna, a teren ravan. To je bivša
kurija, vlasništvo grofa Montecucollia vlasnika Starog
grada. Park je osnovan dvadesetih godina XIX. stoljeća.
7. Park na groblju Samobor nalazi se južno od
središta Samobora, a na sjeveroistočnoj strani Anindola
oko 700 metara. Ekspozicija je sjeveroistočna, a
nagib 10—30°, Osnovao ga je gradonačelnik Ljudevit
Šmidhen u drugoj polovici XIX. stoljeća (1884. godine).
8. Park oko Osnovne škole »Samobor« Samobor,
oko 500 metara sjeverozapadno od središta Samobora
u podnožju Stražnika. Ekspozicija je južna, a nagib
terena 20—30°. Nalazi se na podnožju brda Stražnik.
Podignuo ga je vrtlar Zistler 1883. godine, koji je
tamo i stanovao.
Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233


9. Park oko gradskog muzeja Samobor, u samom
središtu Samobora, oko bivšeg dvorca Ferde Livadica.
Ekspozicija je sjeverozapadna, teren uglavno ravan, a
u južnom dijelu parka nagib je 40—50°. Osnovan je
poslije drugog svjetskog rata po uputama dipl. ing.
šum. Adolfa Vajlera.
10. Park oko »Alnoch« dvorca nalazi se u Starogradskoj
ulici br. 12, oko 500 metara zapadno od
središta Samobora. Ekspozicija južna, a nagib terena
od 10-50°. Osnovao ga je vrtlar Zistler u engleskom
stilu, koji je od 1883. godine bio općinski vrtlar Samobora.
SI. 1: Na granici Alnochovog parka lijepo stablo kavkaske pterokarije
I Pterokarija fraxinifolia


11. Park oko kurije »Podolje« u Starogradskoj ulici
br. 30, zapadno od središta Samobora, udaljen je oko
1,5 km od samog središta. Ekspozicija južna, a nagib
terena od 0-30°. To je najstariji park osnovan 1680.
godine, a prvi vlasnik bio je Čačković de Vrhovina.
Poslije je bio u vlasništvu obitelji pl. Praunsperger.
12. Park oko kuće arh. Bučara na staroj cesti Samobor-
Bregana, u Bistracu br. 3, sjeverno od središta
Samobora udaljen oko 1,2 km. Ekspozicija je sjeveroi


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 26     <-- 26 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
-Cf:?´


SI. 2: t/z rab granice Alnochovog parka — obična smreka, visećih
grana I Picea abies ´viminalis´


stočna, a nagib terena 5-10°. 1886. godine osnovao
ga samoborski vrtlar Zistler.


13. Park »Bistrac« oko dvorca u Bistracu, osnovao
ga je 1886. god. vrtlar Zistler na staroj cesti Samobor—
Bregana. Ekspozicija je sjeveroistočna, a nagib
terena 5-10°.
14. Park oko Šmidhenova kupališta, nalazi se na
novoj cesti Samobor—Bregana. Ekspozicija je sjeveroistočna,
a nagib terena od 0—20°: Ovaj park je podigao
gradonačelnik Šmidhen.
15. Park u Lugu kraj Samobora uz staru cestu
Samobor—Bregana, udaljen oko 1 km od Bregane.
Park se nalazi pod upravom »Specijalnog zavoda za
učenike u privredi«. Ekspozicija sjeveroistočna, a nagib
terena od 0—10°. Park je bio vlasništvo mnogih obitelji,
a sadašnji je izgled dobio 1830. godine.
16. Park uz dvorac »Hamor« (bivša vila Reizer),
3 km zapadno od središta Samobora ispod sela Gradišće.
Ekspozicija je južna, a nagib terena od 0-5°. Osnovan
je početkom XIX. stoljeća od mnogih vlasnika,
zadnje je bio u vlasništvu Franje Reizera, a sada je u
vlasništvu obitelji Borovečki.
17. Park oko vile Gušić u Starogradskoj ulici br.
32, zapadno od središta Samobora, udaljen oko 1,5
km. Ekspozicija južna, a teren ravan.
18. Važniji vrtovi u Samoboru nalaze se u ulicama:
Starogradskoj (br. 2, 15, 18), Perkovčevoj (br. 17, 34,
42), Lj. Gaja br. 24, J. Mišića br. 5. U donjem dijelu
Perkovčeve ulice zasađeni su obični divlji kesten (Aesculus
hippocastanum L.) i crveni divlji kesten (Aesculus
pavia L.) U Zagrebačkoj ulici i Langovoj obični divlji
kesten (Aesculus hippocastanum L.). U Mahovićevoj
ulici posađen je s obje strane pajavac, negundovac
(Acer negundo L.) opsega 0,98-1,70 metara i to 18
stabala.
PREGLED VRSTA GLEDE SISTEMATSKE PRIPADNOSTI I OSTALIH OSOBINA


Sistematizacija i pregled pojedinih vrsta i determinacija za crnogorične vrste obavljeni su po Vidakoviću
(Vidaković M.: Četinjače, morfologija i varijabilnost. Zagreb 1982.). Za bjelogorične vrste sistematski pregled
obavljen je prema Takhtajanu (Prof, dr Takhtajan Armen: Die Evolution der Angiospermen, Jena 1959), a
determinacija po Kriissmanu i Rehderu (Kriissman G.: Handchbuch der Laubegholze I/III, Berlin — Hamburg
1978, Rehder A.: Manuel of Cultivated Trees and Shrubs, New York 1951, Hillieris Manual of Trees and
Shrubs, Romsey 1978).


OZNAKE upotrebljene za geografsku rasprostranjenost vrsta:
Az. = Azija


Z. Az. = Zapadna Azija
Eur. = Europa
J. Eur. = Južna Europa
S. Afr. = Sjeverna Afrika
J. Am. = Južna Amerika
S. Am. = Sjeverna Amerika
M. Az. = Mala Azija
Hort. = Hortikultirna vrsta, bez prirodnog lokaliteta
O uzgojnim osobinama, vitalnosti i korišćenju za parkiranja (»ozelenjavanje«) i sabiranje sjemena).
A = vrsta se uspješno uzgaja, raste i otporna je na studen;
B = vrsta se manje uspješno uzgaja, raste i otporna je na studen;
C = vrsta se slabo uzgaja, slabo je vitalna i osjetljiva je na studen;


a = upotrebljava se vrlo često;
b = upotrebljava se osrednje;
c = rijetko se upotrebljava;
x = dolazi u obzir za sabiranje sjemena;


224




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 27     <-- 27 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSK´- I ZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA...
Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
Az.


Eur.


S. Am.
Eur.
M.
Az.
S.
Am.
S.
Am.
Hort.


M.
Az.
S. Am.
Hort.
Hort.
Az.
Az.


M.
Az.
S. Am.
Az.
S.
Am.
S.
Am.
Az.


S.
Am.
Hort.
Az.
Hort.
Hort.
Az.


Az.


S. Am.
Hort.
Hort.
Hort.
Odjeljak: PINOPHYTA (GYMNOSPERMAE) - GOLOSJEMENJAČE


Red: GINKGOALES


Porodica: GINKGOACEAE


Rod: GINKGO L. - ginkgo


1.
Ginkgo biloba L. (parkovi: 3, 11) — ginko
Red. PINALES
Porodica: PINACEAE - borovke
Rod: ABIES Mili. - jela


2.
Abies cephalonica Loud (park: 1) - grčka jela B, c, x.
3.
Abies concolor Englm. (park. 3) — koloradska jela B, c
4.
Abies pinsapo Boiss. (parkovi 1, 10) — španjolska jela B, c
5.
Abies nordmanniana Spach. (parkovi 13, 15) kavkaska jela B
Rod: PSEUDOTSUGA Carr. - duglazija
Pseudotsuga menziesii var. menziesii Aschr. & Graebn. (parkovi 2, 3, 9,
zelena duglazija) C, c.
Rod: TSUGA Carr. - cuga


7.
Tsuga canadensis Carr. (park: 3) kanadska cuga B, b
Rod: PICEA Dietr. — smreka, smrča
Picea abies f. VIMINALIS Lindman (parkovi 1, 2, 10, 11, 12, 13, 14, 15) - obična
smreka (forma s visećim grančicama)
9 Picea orientalis Link, (park 10) — Kavkaska ili orijentalna smreka
10 Picea pungens Englm. (park: 9) bodljikava ili plava smreka
11 Picea pungens ´Argentea´ (parkovi 2, 6) kultivar plave smreke
12 Picea pungens ´Glauca´ (parkovi 10, 18, 24) kultivar s plavkasto-zelenkastim iglicama A, b, x
Rod: LARIX Link. - ariši
13 Larix leptolepis Gord (park: 11) — japanski ariš B, c
14
Larix sibirica Ledeb. (parkovi 1, 10, 19) - sibirski ariš B, c
Rod: CEDRUS Link. - cedrovi


15.
Cedrus libani Loud, (parkovi: 2,3) - libanonski cedar C, c
Rod: PINUSI L. - borovi


16.
Pinus strobus L. (parkovi: 2, 6, 11, 13, 14, 15, 18) vajmutovac, američki borovac A, a, x
17.
Pinus wallichiana A. B. Jacks (park 9) — himalajski borovac B, c
Porodica: TAXODIACEAE
Rod: SEQUOIADENDRON Buchh. - sekvoja. mamutovac


18.
Sequoiadendron giganteum Buch. (parkovi: 1,2 ) — golema sekvoja,
golemi mamutovac A, b
Rod: TAXODIUM L. C. Rich. - taksodiji


19.
Taxodium distichum Rich, (parkovi: 11, 15, 16) — obični taksodij B, b
Rod: CHRYPTOMERIA
20.
Cryptomeria japonica D. Don. (parkovi 1, 2, 6, 13), japanska kriptomerija, sugi C, c
Porodica: CUPRESSACEAE
Rod: CHAMAECYPARIS Spach. - pačempres


21.
Chamaecyparis lawsoniana Park. (parkovi 1, 2, 3, 5, 7, 8, 9, 10, 14, 15, 19, 25)
Lawsonov pačempres A, a, x
22. Chamaecyparis lawsoniana ´Glauca´ (parkovi 2, 9, 10, 24) A, a, x
23 Chamaecyparis pisifera Endl. (park: 6) - pjegavi pačempres B, c
24 Chamecyparis pisifera ´Squarosa´ (parkovi: 6, 7, 11, 14) B, b
25 Chamaecyparis pisifera "Squarosa Aurea" (park: 11) C, c
26 Chamaecyparis obtusa Rndl. (parkovi: 1, 16) - himalajski pačempres A, b, x
Rod: THUJOPSIS Sieb. et Zucc. - hiba


27.
Thujopsis dolabrata Sieb et Zucc. (parkovi 1, 3, 7, 11, 12, 25, 26) - hiba B, b
Rod: THUJA L. - tuja
28 Thuja occidentalis L. (parkovi: 2, 3, 7, 10, 11, 12, 13, 14, 15) - obična američka tuja A, a, x
29 Thuja occidentalis ´Fastigiata´ (park: 7) B, c
30 Thuja occidentalis ´Pyramidalis compacta´ (park 7) B, c
31 Thuja occidentalis ´Rheingold´ (parkovi: 7, 11) B, b




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 28     <-- 28 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOSKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 29     <-- 29 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMS´ ZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA..
Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
Az.


S. Am.
Eur.
Eur.
Eur.
Az.
Az.


Az.


Az.


S. Am.
S. Am.
Eur.
Hort.
Hort.


Az.


Az.


S.
Am.
J.
S. Am.
Az.


Az.
Az.


J. Am.
Az.
Hort.
S.
Am.
S.
Am.
Eur. Az.
Hort.


S.
Am.
Eur.


Hort.


Hort.


Hort.


S.
Am.
Hort.


S.
Am.
Eur.


Hort.


32.
Thuja orientalis L. (parkovi 1, 2, 7, 10) — ob. az. tuja B, b
33.
Thuja plicata D. Don. (parkovi 3, 6, 7, 11, 13, 15, 16) — golema tuja A, a, x
Rod: JUNIPERUS L. -borovica, kleke
34.
Juniperus communis ´Hibernica´ (parkovi 7, 11) — irska borovica A, a
35.
Juniperus sabina ´Mas´ (parkovi: 2, 5, 6, 9, 11, 15) A, a
36.
Juniperus sabina ´Tamariscifolia´ (park: 11) B, c
37.
Juniperus chinensis ´Aurea´ (park: 11) B, c
38.
Juniperus chinesis ´Pfitzeriana´ (Parkovi: 5, 11, 17) A, b
39. Juniperus chinesis ´Plumosa´ (Park: 11)
B, b
40.
Juniperus squamata ´Prostrata´ (park: 11) C, b
41. Juniperus virginana L. (parkovi: 1, 2, 3, 7, 9, 10, 12, 15) — virginijska borovica A, a, x
42.
Juniperus virginana ´Glauca´ (park: 7) B,c
Red: TAXALES
Porodica: TAXACE AE
Rod: TAXUS L. -tisa


43.
Taxus baccata L. (parkovi 10, 21, 20) — europska tisa A, a
44.
Taxus baccata ´Erecta´ (parkovi 3, 5, 11) A, a
45.
Taxus baccata ´fastigiata´ (park: 11) — stupolika ili irska tisa B, c
Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (ANGIOSPERMAE) -KRITOSJEMENJAĆE


Pododjeljak: DICOTYLEDONES -dvosupnice


Porodica: MAGNOLIACEAE L. -magnolija
1 Magnolia hypoleuce Sieb. et Zucc. (park: 11) — magnolija B,c
2 Magnolia liliflora ´Nigra´ (parkovi: 2, 10, 11, 15, 17, 19, 22) B, c
3 Liriodendron tulipifera L. (parkovi: 1, 11, 13) — ´ panovac A, a,


Porodica: CALYCANTHACEAE -kalikanti
4 Calycanthus floridus L. (parkovi: 9, 10, 11, 15, američki kalikant A, a
Porodica: RANUNCULACEAE


5
55.
.. Clematis montana rubens Ktze. (park: 23) — pavit A, b
Porodica: BERBERIDACEAE -žutike
6.
Berberis aggregata Schneid. (park: 11) B,c
7. Berberis Juliana Schneid. (park: 9) B, b
8, Berberis stenophylla Lindl. (parkovi: 5, 8) B,c
9 Berberis thunbergii DC. (park: 13) B, b
10, Berberis thunbergii ´Atropurpurea´ (parkovi: 5 R 9,13) A, a
11 Mahonia aquifolium Nutt. (parkovi: 5, 6, 11, 22) -mahonija B, a
Porodica: HAMAMELIDACEAE


12.
Liquidambar styraciflua L. (park: 17) — američki likvidambar B, c
Porodica: PLATANACEAE L. -platane
13.
Platanus orientalis L. (Parkovi: 8, 14) — azijska platana B,c
14.
Platanus x acerifolia Willd. (parkovi: 1, 2, 3, 4, 9, 13, 15) — javorolisna platana A, a, x
15.
Platanus occidentalis L. (park: 9) američka platana B,c
Porodica: BUXACEAE L. -šimsšir
16.
Buxus balearica Lam. (park: 11) — balearski šimsšir B, c, x
17.
Buxus sempervirens ´Aurovariegata´ (park: 11) C, c
Porodica: ULMACEAE L. -brijestovi
18.
Ulmus carpinifolia ´Variegata´ (park: 3) — brijest (forma s panaširanim lišćem)
19.
Ulmus glabra ´Pendula´ (park: 15) — gorski brijest (forma s visećim granama) B, c, x
20.
Celtis occidentalis L. (park: 4) — američki koprivie B, c, x
Porodica: MORACEAE L. -dudovke


21.
Morus alba ´Pendula´ (parkovi: 3, 5) -bijeli dud (forma s visećim granama) B, b
22.
Madura aurantiaca Nutt. (park: 3) — maklura B,c
Porodica: FAGACEAE L. -bukve
23.
Fagus sylvatica L. (park: 11) — obična bukva A, a
24.
Fagus sylvatica ´Atropunicea´ (parkovi: 1, 2, 3, 6, 8, 11, 13, 15) — bukva, forma s
tamnocrvenim listovima


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 30     <-- 30 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA...
Šumarski lis! br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
S. Am.
Hort.
S. Am.
Eur.
Hort.
Hort.


Az.


Eur. Az.


Hort.
Hort.


S. Am.
Eur.
Az.


Az.


S. Am.
Az.
Az.
Az.
Az.
Hort.


S. Am.
Az.
Az.
Hort.
Az.
Hort.
Hort.
J. Eur.
Az.
Az.
Az.
Hort.
Az.
Eur., M. Az.
S. Am.
Hort.
Eur.


S. Am.
Az.
Az
S. Am
Az.
Az.
Az.
Az.


25. Quercus bicolor Willd. (parkovi: 1, 3)
26 Quercus robur ´Fastigiata´ (park: 11) - hrast lužnjak piramidalne forme
Porodica: BETULACEAE L. - breze
27 Betula nigra L. (parkovi: 2, 10, 11, 14)
28 Alnus cordata Desf. (pari: 3) — sicilska joha
29 Carpinus betulus ´Pendula´ (park: 3) - obični grab, forma s visećim granama


Porodica: CORYLACEAE L. - lijeske
30 Corylus avellana ´Purpurea´ (park: 11) - obična lijeska, forma s tamnocrvenim
listovima
Porodica: PAEONIACEAE L. - božuri
31 Paeonia suffruticosa Andr. (parkovi: 1, 3, 5, 9, 11, 12, 22 drvenasti božur)
Porodica: TAMARICACEAE L. - tamarike, metlike
32 Tamarix tentrandra Pali. (parkovi: 5, 7, 9, 11, 15) - tamarika


Porodica: SALICACEAE - vrbovke
33 Populus alba ´Pyramidalis´ (park: 1) - piramidalna bijela topola
34 Populus alba ´Nivea´ (park: 10) - forma bijele topole
35, Populus nigra ´Pyramidalis´ (parkovi: 1, 5, 9, 11, 15, 16) - jablan


Porodica: TILIACEAE L. - lipovke
36 Tilia americana L. (park: 1) — američka lipa


25


37. Tilia platyphyllos Scop, (park: 10) — velelisna lipa
Porodica: MALVACEAE L. -sljezovi
38 Hibiscus syriacus L. (parkovi: 11, 12) — obični hibisk
Porodica: ROSACEAE
39 Spirea x bumalda Burven. (parkovi: 1, 5, 9, 15, 17)


40.
Spirea corymbosa Raf. (park: 11)
41.
Spirea japonica L. (park: 15) - japanska suručica
42.
Spirea nipponica Maxim, (park: 11)
43 Spirea prunifolia Sieb. et Zucc. (parkovi 11, 20)
44 Spirea thunbergii Sieb. et Zucc. (parkovi: 9, 11, 14)
45 Spirea x vanhouttei Zab. (parkovi: 5, 8, 11, 15, 17)
46 Physocarpus opulifolius Maxim, (parkovi: 3,4) — fiziokarp
47 Rosa hugonis Hemsl. (park: 11)
48 Rosa multiflora Thunb. (park: 11)
49 Potentila fruticosa ´Friedrichsenii´ (parkovi: 11, 15) - petoprsnik
50 Malus floribunda Van Houtte (park: 13)


51.
Malus x purpurea Rehd. (parkovi: 6, 13)
52.
Malus niedzwetzkyana Diek. (park: 13)
53.
Malus pumila Mill. (park: 15)
54.
Chaenomeles japonica Lindl. (parkovi: 1, 5, 8, 9, 12, 13, 17, 22) - japanska dunjarica
55.
Cotoneaster dammeri Schneid. (park: 6)
56.
Cotoneaster horizontalis Dcne. (parkovi: 9, 11, 17) — ukrasna (puzava) mušmulica
57.
Crataegus oxyacantha ´Punicea´ (parkovi: 3, 10, 11, 23
58.
Prunus cerasifera ´Pissardii´ (parkovi: 11, 13, 15) - crvenolisna šljiva
59.
Prunus laurocerasus L. (parkovi: 5, 8, 9) — lovorvišnja
60.
Prunus serotina Ehrh. (park: 4) - kasna sremza
61.
Prunus serrulata ´Kiku - Schidare -Zakura´ (park: 23) - japanska trešnja
Porodica: SAXIFRAGACEAE - kamenike
62.
Philadelphus coronarius L. (parkovi: 2, 4, 5, 6, 8, 11, 12, 15, 17) - obični pajasmin
63.
Philadelphus latifolius Schrad. (park: 12) - širokolisni pajasmin
64.
Deutzia gracilis Sieb. et Zucc. (parkovi: 2, 17) — vitka deucija
65.
Deutzia scabra Thunb. (parkovi: 1,3,4,5, 10, 12, 15, 16) - hrapava deucija
66.
Hydrangea arborescens L. (parkovi: 16, 17) - hortenzija
67.
Hydrangea macrophylla DC. (parkovi 1, 11)
68.
Hydrangea anomale ssp. petiolaris Me Clintock (park: 16)
69.
Hydrangea paniculata Sieb. (park 16)
Porodica: FABACEAE - lepirnjače
70.
Sophora japonica L. (parkovi 3, 9, 15) - japanska sofora
B, b, x


A, a
B, c
B, c


B, a


A, a


B, b
B, b


B, b, x


A, a
B, c
B, c
B, c


B, c
A, b
A, a
A, b
C, c
C, c
A, b
B,c
B, c
B, c
B, c
A, a, x
C, c
B, b, x
A, b
B, b
A, a
B, c
B,c


A, a
A, c
B, b
A, a
B, c
B, b
C, c
C, c


B, b




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 31     <-- 31 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA...
Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
S. Am. 71 Cladrastis lutea K. Koch, (park: 4) — žuto drvo C, c
Az. 72 Wisteria sinensis Sweet, (parkovi 6, 11, 12, 18) -kineska glicinija A, a
S. Am. 73 Robinia pseudoaccacia L. (parkovi: 4, 10, 11) obični bagrem A, a
Hort. 74 Robinia pseudoacacia ´Fastigiata´ (park: 5) B,c
Hort 75 Robinia pseudoacacia ´Inermis´ (park: 11) B, c
Hort. 76 Robinia pseudoacacia ´Umbraculifera´ (parkovi: 5, 10) B, c
Az. 77 Caragana arborescens Lam. (parkovi: 3, 4) - sibirska karagana A, b
S. Am. 78. Amorpha fruticosa L. (park: 13) - čivitnjača A, c
S.Am. 79 Gleditsia triacanthos L. (park: 15) — gledičja trnovac B,c
Hort. 80 Gleditsia triacanthos ´Inermis´ (parkovi: 1, 13) B, b
S. Am. 81. Gymnocladus dioicus K. Koch, (park: 3) - gimnoklad (gvozdeno drvo)
B, c
J. Eur.-Z. Az. 82. Cercis siliquastrum L. (park: 3) — obično Judino drvo B, b, x
Porodica: ANACARDIACEAE L. - vonjače
Az. 83. Rhus typhina L. (park: 9) — kiseli ruj B, c
Porodica: SIMAROUBACEAE L. - pajasen
Az. 84. Ailanthus altissima Swingle (park: 4) — pajasen B, c
Az. 85. Citrus trifoliata L. (park: 1) - divlji limun C, c
Porodica: ACERACEA L. javori
Az. 86. Acer japonicum Thunb. (park: 17) jap. javor C, c


S. Am. 87. Acer negundo L. (parkovi: 2, 4,5,9 - negundovac, pajavac) A, a, x
Hort. Acer platanoides ´Laciniatum´ (park: 1) C, c
Hort. 89 Acer platanoides ´Schwedleri´ (park: 17) B, c, x
Hort. 90 Acer pseudoplatanus ´Leopoldii´ (park: 1) B, c
S. Am. 91 Acer sacharinum L. (park: 4) — srebrnolisni javor
A, b
Porodica: HIPPOCASTANACEAE L. - divlji kesteni
Eur. — Az. 92 Aesculus hippocastanum L. (parkovi: 5, 13) — obični divlji kesten A, a, x


S. Am. 93. Aesculuspavia L. (park: 18) - crveni divlji kesten B, b, x
S.Am. 94. Aesculus parvifloraVJalt. (park: 15) B,c
Porodica: CORNACEAE L. - drijenovi
Az. 95. Cornus alba L. (parkovi: 4, 9) - sibirski drijen) B, b


S. Am.
96. Cornus florida L. (park: 5) - cvjetni dren
B, c
Porodica CELASTRACEAE L. - kurike
Az. 97. Euonymus japonicus Thunb. (park: 9) — japanska kurika
C, c


Porodica: VITACEAE L. - lozice
Az. 98. Parthenocissus tricuspidata Planch, (parkovi: 2, 9, 11, 16) - trošiljkasta lozica


S. Am. 99, Parthenocissus quinquefolia Planch, (parkovi: 1, 6, 10) — peterolističava lozica A, a
Porodica: ELAEAGNACEAE L. - dafine A, a
Az. 100. Elaeagnus commutata Rydb. (parkovi: 2, 25) - srebrnasta dafina B, b, x
Az.
101, Elaeagnus umbellata Thunb. (parkovi: 12, 13) - štitasta dafina B, b, x
Porodica: OLAEACEAE L. — masline


S. Am. 102 Fraxinus americana L. (parkovi: 4, 5) — američki bijeli jasen A, a, x
Az. 103 Forsythia suspensa Vahl. (parkovi: 2, 5, 6, 9, 15) - viseća forsitija A, a
Hort. 104 Syringa vulgaris — Vulgaris; Hybriden (park: 11) jorgovan
(kultivar ljubičastih cvjetova) B,c
Az. 105. Ligustrum ovalifolium Hassk. (park: 5) — japanska malolisna kalina B, b


Porodica: APOCYNACEAE
Hort. 106, Vinca major ´Variegata´ (park: 11) — pavenka
Hort. 107, Sambucus nigra ´Laciniata´ (park: 17) B, c
Hort. 108, Viburnum opulus ´Sterile´ (park: 18) B, c


S. Am. 109,
Symphoricarpos albus Blake (parkovi: 1, 4, 9, 13, 15)
— bijeloplodni biserak
S. Am. 110 Symphoricarpos orbiculatus Moench. (parkovi: 3, 5, 12) crvenoplodni biserak A, a
Az. 111 Lonicera nitida Wils.: park: 8 — zimzelena kineska kozokrvina C, c
Az. 112 Lonicerax purpusi Rehd. (park: 9) B,c
Az. 113 Lonicera tatarica L. (4, 5, 11) A, a
Az. 114 Weigelia florida A. DC. (parkovi: 6, 11, 13, 15) — vajgela B, b


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 32     <-- 32 -->        PDF

J. Karavla: DENDROI.OSKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8. CXVII] (1994), 221-233
LU


>o


<


UJ


UJ
~3


(/)


O
cr


>


x


o.
O


<


230




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 33     <-- 33 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 34     <-- 34 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA 1 SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski lis! br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
Porodica: SCHROPHULARIACEAE strupnikovice
Az. 115. Paulownia tometosa Steud. (parkovi: 3, 10, 11, 19, 20) — pustenasta paulovnija C, c
Porodica: BIGNONICEAE katalpe
S. Am. 116. Catalpa bignonioides Walt, (parkovi: 3, 4, 5, 10, 15) — katalpa A, a, x


ZAKLJUČAK


U blizini grada Zagreba, udaljen samo 20 km, na
istočnom obronku Samoborskog gorja, a na samom
početku Lipovačke i Rudarske doline, smjestio se Samobor.
Samobor ima staru i dugu kulturno-urbanističku
tradiciju, pun je prirodnih ljepota i velike i
bogate povijesne baštine. S obzirom na zemljovidni
položaj Samobora i okolice u kojima se nalaze parkovi
i parkovni objekti, zatim ekološke značajke tj. podneblje,
litološki sastav tla te prirodni vegetacijski pokrov,
kod provedene dendrološke inventarizacije (1968, 1988
i 1990 godine) naišlo se na dokaze o postojanju mnogih
egzota. One su interesantne sa znanstvenog gledišta
tj. botaničkog i šumsko-uzgojnog, zatim parkovnog za
urbano šumarstvo te kulturno-povijesnog i rekreacijskog
te turističkog gledišta.


Na području Samoborskih parkova nalazi se
ukupno 161 taksona i to uglavnom egzota. Domaće
(autoktone) vrste kod toga nisu evidentirane.


U parkovima se mogu promatrati i proučavati ekološki
odnosi glede bioloških svojstava pojedinačnih
vrsta. Naročito je interesantno proučavanje aklimatizacije
odnosno aterenizacije pojedinih vrsta koje rastu u
toplijim dijelovima naše zemlje, a prilagodile su se
uvjetima podneblja i mikroklime staništu samoborskog
područja. Za hortikulturu i šumarstvo predstavljaju te
različite vrste, križanci i kultivari sjemensku bazu i
matični materijal za razmnožavanje reznicama i cijepkanjem.
Bogatstvo Samoborskog područja ukrasnim
taksonima i mogućnost širenja rasadničarske djelatnosti
za potrebe ukrasne (ornamentalne) hortikulture može
doći do izražaja samo ako budemo znali cijeniti to
bogatstvo koje imamo, stručno i znalački koristiti, a
i s njime gospodariti.


Dosadašnji način upravljanja i njegovanja pojedinih
vrlo vrijednih parkova upozorava nas i nalaže nam,
da kod toga rada moramo biti vrlo pažljivi i neprekidno
obavljati nadzor i voditi brigu. Slaba njega, a donekle
i nemarnost, te nepoznavanje tih vrijednih kulturnopovijesnih
i estetskih vrijednosti doveli su do priličnog
smanjenja dendrobilja u nekim starim i vrlo vrijednim
parkovima. To se najbolje može vidjeti u parku Giznik,
Alnoch, oko Osnovne škole »Samobor«, Samobor,
parku Wagner i u parku oko Matice Hrvatske (bivši
trg Pavla Videkovića) srušeno rijetko stablo vučjeg


Golosjemenjače
Europa 6
Azija
Mala Azija
Sjeverna Amerika
Južna Amerika
14
3
12
-
Kultivari i hibridi 10
Ukupno 45232


trna - Hippophae rhamnoides L., te srebrnolisne lipe
Tilia tomentosa Moench.


Kako se iz svega naprijed navedenog vidi, sadašnje
stanje parkova je zabrinjavajuće. Potpuno je zaboravljena
i zapostavljena zaštita i konzerviranje, te biljna
stručna kirurgija.


Nadamo se da će se stanje popraviti, a ako hoće
ljudi, dat će i Bog.


KLIMADIJAGRAMI STANICA
(Razdoblje 1958-1967. god.)
Slika 1


BISTRAC(160)
(10)
103
1165
ZAGREB-GRIČ057)
(10)
116
974
-350
200 l
22 2
-
\Mi iffl li
1
2010
40
20
-2 2
24 3 i W/S/X


a) Stanica b) Nadmorska visina (m) c) Broj
godina motrenja (period) d) Središnja godišnja
temperatura zraka (°C) e) Srednja godišnja količna
oborina (mm) f) Srednji minimum temperature
zraka najhladnijeg mjeseca g) Apsolutni
minimum temperature h) Srednji maksimum
temperature najtoplijeg mjeseca i) Apsolutni
maksimum temperature j) Srednje kolebanje
temperature k) Srednje mjesečne temperature
zraka 1) Srednje mjesečne količine oborina o)
Vlažni (humidni) period p) Mjeseci sa srednjim
minimumom temperature ispod 0°C r) Mjeseci
s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod
0°C


Dvosupnice Jednosupnice Ukupno


10 -16


45 -59


1 -4
29 -41


2 -2
29 -39
116 - 161




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 35     <-- 35 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVII1 (1994). 221-233
LITERATURA


Anić, M., 1946: Dendrologija, Šumarski priručnik, I. ZaHerak,
M., 1956: Geologija Samoborskog gorja, Prirodogreb,
str. 475-582 slovna istraživanja, knjiga 27, Acta geologica, Zagreb.
Bailey, L. W., 1960: The standard Cyclopedia of HorticulHillier,
H., 1978: Hillieris Manual of Trees and Shrubs,
ture I — III, New York. Romsey, str. 1—575.
Bertović, S., 1954: Stanje i problematika nekih parkova Kravi a, J., 1972: Parkovi Samobora i njihova dendrološka
u Hrvatskoj, Hortikultura, I/l, Zagreb. važnost, Šumarski list 1—2, 3—4, Zagreb, str. 1 — 115.


Bertović, S., 1975: Prilog poznavanja odnosa klime i veKranjec,
V., 1964: Geološki i litološki sastav područja
getacije u Hrvatskoj (Razdoblje godine 1948—1960) Marije Gorice, Samobora, Plešivice, Draganića i Vu-
Acta biologica, VII/2 Prirodoslovna istraživanja JAkomeričkih
gorica. Studija s geološko-litološkim karZU,
41, Zagreb. tama. Dokumentacija instituta za šumarska istraživa


nja, Šumarski fakultet, sveučilišta


Bertović, S., Kamenarović, M., Kevo, R., 1961: Zaštita
prirode u Hrvatskoj, Zagreb. Krussman, G, 1960: Die Nadelgeholze, Berlin - HamBertović,
S., Lovrić, A. Ž., 1987: S. R. HRVATSKA, burg.


Šumske zajednice Šumarska enciklopedija, 3, Zagreb. Kriissman, G., 1962: Handbuch der Laubgeholze I/II, BerEttinger,
J., 1904: Lišće platana, Šumarski list str. 41—43. lin—Hamburg.
Gorjanović-Kramberger, D., 1894: Geologija Gore SaRehder,
A., 1951: Manual of Cultivated Trees and Shrubs,


moborske i Žumberačke s preglednom geološkom New York, str. 1-996.
kartom Samoborske i Žumberačke, Rad JAZU, 120,


Takhtajan, A., 1959: Die Evolution der Angiospermen,


Zagreb.


Jena.


Gorjanović-Kramberger, D., 1908: Tumač geologijskih
karti Zagreb, Geološka karta, Zagreb. Toš, B., 1989: Povjesno ekološke te dendrološke karakteri


Gorjanović-Kramberger, D., 1918: Ueber von Vratnik stike starih parkova u Samoboru Zagreb, str. 1—99.
im Samobor — Gebirge, Glasnik Hrvatskog prirodo


Vidaković, M., 1982: Četinjače, morfologija i varijabilnost


slovnog društva 1931., Zagreb.


JAZU - Liber, Zagreb, str. 1-655.


Gračanin, M., 1951: Pedologija III. (Sistematika tala) Za


greb. Vranković, A., 1968: Tla samoborskih parkova, Zagreb,
(rukopis).


Herak, M., 1952: Izvještaj o geološkim istraživanjima u
Samoborskoj okolini u godini 1952, Ljetopis JAZU, Zander, 1964: Handwortebuch der Pflanzennahmen 9 Afl.


59. Zagreb. Sttutgart, str. 1-624.
SUMMARY: Within a 20 km, distance from Zagreb on the eastern slopes
of the Samoborsko Gorje Mountains lies the tawn of Samobor at the beginning
of the Lipovačka and Rudarska Dolina Valleys. In consideration of the
geographical position of Samobor and its environs were the parks are situated—
and with regard to ecological characteristics i.e. the climate soil and natur
vegetation cover, by made endrological invertoryng (1968, 1988 and 1990
years) we find the marks about many exzotic they are vary interest of scientific
for botany, silviculture, horticulture and landscape gardening, as well as
regarding recreation, tourism and cultural history.


In the area of parks, of Samobor there occur according to a dendrological
inventoryng a total of 161 taxons (species, varietas and forms), of wich
conifers number 45 and breadleaved 116.


Gymnosperms Dicotyledons Monocotyledons Total
Europa 6 10 -16
Asia 14 45 -59
Minor Asija 3 1 -4
North America 12 29 -41
South America -2 -2
Cultivars and
Hybrids 10 29 -39


Total 45 116 161


In parks can be observed and studied the ecological relations with regard
to the biological characters of individual species. It is especially interesting
the study of acclimatization of particular species growing in the warmer parts
of this country and wich adapted themselvs to the conditions of climate and
microclimate of the sites of the Samobor region. For horticulture and forestry