DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 23 <-- 23 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 232.5:272 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994) 221-233 DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA U SAMOBORU THE PARKS OF SAMOBOR (NEAR ZAGREB) AND THEIR DENDROLOGICAL IMPORTANCE Josip KARAVLA* »Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar bliskog ladanja kao Tiboru, Tivoliju, Versaillsu, Saint-Cloudu, Schonbrunnu, Windsoru. Okolica je sretna kombinacija od gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja.« (A. G. Matoš) SAŽETAK: Samobor je udaljen 20 km (zapadno) od Zagreba (prema Zapadu) na rubu savske doline i Samoborskog gorja. Industrijski razvijeno mjesto sa svojom okolicom, jedno je od najstarijih i najposjećenijih zagrebačkih izletišta. Nastao je prvobitno kao trgovačko-obrtničko naselje koje je već godine 1242. poveljom kralja Bele W proglašen »Slobodnim kraljevskim trgovištem«. Godine 1992. općina Samobor proslavila je 750-u obljetnicu. Medu atraktivne kulturno povijesne prirodne objekte Samobora može se ubrojiti nekoliko starih i nekoliko novijih parkova u gradu i okolici. Članak donosi rezultate istraživanja, prirodne osobitosti Samoborskog okoliša, parkovne objekte te pregled vrsta glede sistematske pripadnosti i ostalih osobina. Ključne riječi: Samobor, parkovni objekti, egzote, crnogorične i bjelogorične vrste — taksoni. UVOD U neposrednoj blizini grada Zagreba, udaljen svega grada imaju drvoredi. Njihova je mnogoznačajnost 20 km nalazi se na istočnom obronku Samoborskog veoma važna za stanovnike i posjetitelje. Tim planom, gorja, a na početku Lipovačke i Rudarske doline, Sapovršina parkova kao i zaštitno bilje objedinjavalo bi mobor. Samobor je gradić pun prirodnih ljepota, ras467,0 ha, odnosno 34,5%, a šume oko 27,0 ha odnosno polaže s mnogo kulturnih i povijesnih starina. Danas 2%. ima oko 14.000 stanovnika, a općina preko 40.000 Osobitu pozornost treba obratiti na ugroženost (47.179) stanovnika. Kralj Bela IV. u znak zahvalnosti okoline, šuma, pejzaža, vinograda, potoka Gradne kao 1242. poveljom dodjeljuje Samoboru status slobodnoga i zaštićenim prostorima kulturno-povijesne i prirodne grada. Rada se nacionalna svijest i slobodarski duh. baštine. Pozornost također treba skrenuti i na zaga Oduvijek je Samobor bio dio Europe, što svjedoči đenost zraka (pogon tvornice Samoborka u Fočanskoj njegova kulturna i povijesna baština. ulici, ZET-ov pogon u Starogradskoj ul.). Ugroženost Grad Samobor proslavio je 750-ti rođendan okolice djelomično je i neodgovarajuća izgradnja novih skromno i dostojanstveno, jer za veće slavlje nedostastambenih objekata na padinama Giznika i Jelenščaka. jala je pomoć sa strane. Ovaj članak nastao je u želji da se povijesni doga Već 1985. godine donesen je generalni urbanistički đaji i bogato kulturološko i graditeljsko naslijeđe te plan grada Samobora. Pored park šuma (Anindola, prirodne ljepote, kao što su parkovi i vrtovi grada Giznika, Stražnika, te dijela Tepec - Palačnik) ima i Samobora, te njegove šume prepuste stihiji vremena vrlo vrijednih parkova uz pojedine objekte. i zaboravu. Sve je to naša hrvatska baština na koju Posebnu i značajnu ulogu i funkciju u oblikovanju smo toliko ponosni. * Mr. Josip Karavla, Šenoina 14, Zagreb |