DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Na, NH4 Ca, K, Mg te konduktiviteta. potištenih. Procjenjuje se gustoća kroU atmosferi se utvrđuju koncentracije šnje i boja iglica (kloroza). Svake pete S02, S04, N02, N03 + HNO3 i NH4 godine uzimaju se i analiziraju uzorci + NH3 te ozona. iglica s pet dominantnih stabala. Oborine u sastojini sakupljaju se na Uzorci tla uzimaju se po genetskim svim plohama. Uz svaku primjernu horizontima ili iz određenih dubina. plohu prati se kemizam oborine i na Kemijske analize tla provode se svake otvorenom. Na pokusnim plohama tapete godine. Na nekim plohama instakođer su postavljeni kolektori za skuplirani su i lizimetri za sakupljanje i analjanje otpada. Isti se sortira, suši, važe liziranje vode u tlu. i analizira. U Norveškoj se provode i istraživanja Vitalitet stabala utvrđuje se u razkoja odgovaraju razini I UN/ECE. U doblju kolovoz-listopad. Procjenom se tu svrhu položene primjerne plohe obuhvaćaju sva stabla na plohi, osim prema mreži 9x 9 km, i to samo u U NEKOLIKO REDAKA Međunarodni kongres o kestenu održan je od 20. do 23. listopada 1993. godine u Spoletu (Italija). Na kongresu sudjelovale su uz europske zemlje s kestenicima i Sjedinjene američke države, Japan, Kina i Turska. Na Kongresu je izloženo 60 referata podijeljenih u osam sekcija: 1. ekonomija i trgovina. 2. biologija, fiziologija i ekologija, 3. razmnožavanje, podizanje i njega kultura, 4. genetska poboljšanja, 5. gospodarenje s tradicionalnim kestenicima, 6. berba, čuvanje 1 prerada plodova, 7. patologija i 8. entomologia. Dio materijala prikazan je na posterima. Referati o genetskom poboljšanju obuhvatili su ne samo C. sativa nego i C. crenata i C. mollissima a sudionici su imali prilike vidjeti hibrid C. sativa x C. crenata. Najviše je kestenika u Kini, Koreji, Japanu, Turskoj i Italiji. U Azijskim zemljama kesten se uzgaja uglavnom za vlastite potrebe dok u evropskim zemljama i za tržište. In memoriam jednom stablu munike. U Nacionalnom parku Polino (Italija) 19. listopada 1993. godine vatrom je uništeno jedno prastaro stablo munike (Pinus leucodermis Ant.). Stablo je u donjem dijelu bilo šuplje. Nepoznata osoba podmetnula je požar prethodno polivši ga benzinom. Stablo je bilo simbol Parka i časopis U Italia Forestale e montana, u br. 6/1993, posvetilo mu je nekrolog s pitanjima, da li je taj čin vandalizam, protest, zastrašivanje, izazov vlastima ili ekološki terorizam. Globa od 8000 dolara iznosila je za svako stablo koje nije bilo nužno posjeći prigodom gradnje bob staze za ovogodišnje Zimske olimpijske igre u Lillehameru (Norveška). sastojinama četinjača. Prvenstveno se prati gustoća krošanja i boja iglica. Svake pete godine uzimaju se i analiziraju i uzorci tla. Za praćenje stanja šuma svaki šumski distrikt ima dodatno 4 plohe, postavljene u 4 sječivih (starosnih) klasa. Desetogodišnja iskustva koja su stečena kroz istraživanja na trajnim pokusnim plohama u Norveškoj mogu biti od velike koristi i za proučavanja uzroka propadanja šuma u Hrvatskoj. Dr. Nikola Komlenović Mr. Petar Jurjević |