DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 58 <-- 58 --> PDF |
(a) — Država sa svojom zakonskom regulativom i financijskom potporom (b) — JP Hrvatske šume« glede stručnog i materijalnog zalaganja. (c) — Privatni šumovlasnik odustajanjem od daljnje devastacije vlastitih šuma kao i ulaganjima kako sredstava tako i vlastitog rada. Mjere revitalizacije se sastoje u provođenju uzgojnih zahvata njege i obnove šuma. Posebno je nužno u sastojinama razbijene strukture i smanjenog obrasta unositi odgovarajuće pionirske Kao što je već spomenuto referati se nalaze tiskani u publikaciji Savjetovanja, koju je izdala HAZU (15. VI. 1994.) pod uredništvom M. Vidakovića i J. Gračana. Recenzenti referata su bili: Prof. dr. se. Ante Krstinić, prof. U Lillehammeru u Norveškoj od 29. svibnja do 1. lipnja 1994. godine održan je 10. redovni godišnji sastanak suradnika »Međunarodnog kooperativnog programa o procjeni i monitoringu efekata onečišćenja zraka na šume« (ICP- Forest). Na ovom skupu bilo je nazočno 65 delegata iz 30 europskih zemalja, SAD i Kanade. Razmatrana je slijedeća problematika: — Izvješća o radu Programskih koordinacijskih centara Zapad (PCC-West) i Istok (PCC-East) između 9. i 10. sastanka: — Izvješće IUFRO i UNEP, — Suradnja EU sa ICP-Forest, — Izvješće o stanju šuma u Europi u 1993. g., — Rezultati istraživanja i plan rada za razinu I i II (kemijske analize uzoraka tla, analize biljnog materijala, prirast, depozicije), — Aktivnosti radne grupe za Mediteran, — Istraživanje propadanja šuma u istočnoevropskim i srednjeeuropskim zemljama, — Aktivnosti vezane za Helšinsku konferenciju o zaštiti šuma, — Organizacijska pitanja (plan rada i budžet). vrste drveća listača i četinjača kao mjeru poboljšanja strukturnih, a to znači i gospodarskih uvjeta kao i općekorisnih funkcija. Radovima na čišćenju i prorjeđivanju u sastojinama normalne strukture i obrasta povećavamo njihovu kvalitetu i osiguravamo potrebno drvo za potrošnju. Čiste sječe kao mjere obnove privatnih šuma treba trajno izostaviti. Dugotrajnim, skupim, ali izuzetno za vlasnika i društvo korisnim radovima dr. se. Branimir Prpić i prof. dr. se. Đuro Ra uš. Lektorske radove obavila je dr. se. Branka Tarfa. Knjigu je izdalo J.P. »Hrvatske šume« zastupljeno po Josipu STANJE ŠUMA U EUROPI - 1993. Iz vrlo opsežne problematike koja je razmatrana na sastanku i ekskurziji, posebno se osvrćemo na izvješće o stanju šuma u Europi za 1993., te na program monitoringa propadanja šuma u Norveškoj. Izvješće o stanju šuma u Europi zasniva se na transnacionalnim i nacionalnim procjenama UN/ECE i EU. U njemu se iznose podaci za 30 europskih zemalja koji su snimljeni na 26.000 primjernih ploha s oko 353.000 stabala. Od oko 222 milijuna hektara europskih šuma ovom procjenom obuhvaćeno je 177 milijuna hektara (7 milijuna manje nego 1992. g.). Utvrđivanje stanja šuma provedeno je po jedinstvenoj metodi na plohama postavljenim prema europskoj mreži 16 x 16 km. U ovoj aktivnosti sudjelovalo je 27 zemalja (12 članica EU, te 15 drugih europskih zemalja koje nisu članice EU). Među tim zemljama bila je i Hrvatska, čiji su rezultati već drugu godinu ušli u službeno izvješće UN/ECE i EU. Od izuzetno velikog broja podataka koji se nalaze u ovom izvješću prikazujemo samo one o defolijaciji za sve vrste drveća (četinjače i listače). Iz ovoga proizlazi da propadanje šuma u Europi predstavlja i dalje najveći šumarski problem. Tako je procjenom za 1993. g. utvrđeno da u europ na organizaciji gospodarenja i revitalizaciji privatnih šuma Republika Hrvatska će ispuniti obaveze u svezi potpisanim međunarodnim deklaracijama o očuvanju i zaštiti svjetskih i europskih šuma. U Zagrebu, 16. 06. 1994. g. Komisija za zaključke: Akademik Dušan Klepac Prof. dr. se. Slavko Matić dr. se. Joso Vukelić dipl. ing. Tomislav Starčević dr. se. Joso Gračan Dundoviću, dipl. ing. šumarstva. Knjiga je tiskana u 600 primjeraka u tiskari »Stuba« Zagreb. Može se nabaviti u J.P. »Hrvatske šume«. Dušan Klepac skim šumama 22,6% stabala ima veću defolijaciju od 25%. U 1992. godini ta je oštećenost iznosila 23,5%, dakle 0,9% više. Oštećenost listača manja je (20,4%) od oštećenosti četinjača (23,9%). Najviše zabrinjava podatak što se oštećenost naših šuma povećala sa 15,6% u 1992. godini na 19,2% u prošloj godini. Ona je još uvijek manja od europskog prosjeka. Činjenica je, međutim, da su naše ekonomski posebno važne vrste drveća hrast lužnjak i obična jela daleko jače oštećene od prosjeka. S druge strane ukupnu oštećenost značajno snižava obična bukva i druge listače. Naime, dok oštećenost naših četinjača iznosi 33,9%, kod listača je taj postotak bio 15,6%. Prema podnesenim izvješćima delegata iz pojedinih zemalja, kemijske analize tla su u tijeku. U gotovo svim zemljama provode se intenzivne pripreme za istraživanja na trajnim pokusnim plohama (razina II). Izvjestili smo skup da su kemijske analize uzoraka tla u Hrvatskoj završene za 60 od ukupno 84 plohe na kojima je obavljena procjena oštećenosti. Preuzeli smo obvezu da će Hrvatska kao i prošle tako i ove godine provesti procjenu stanja šuma po metodologiji UN-ECE i EU. |