DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Degradirane državne medunčeve šume, nerijetko graniče s veoma lijepim privatnim šumama medunca i duba. Navedenu tvrdnju potkrepljuje i podatak iz osnove područja gdje se vidi da u privatnim šumama uopće nema makije, gariga i kamenjare. Pošto su to šume mahom neuređene, nema o njima preciznijih podataka osim već spomenutih procjena, pa bi trebalo pronaći mogućnost da se prilikom uređivanja državnih šuma urede i ove privatne šume, jer podaci o privatnim šumama koliko su potrebni za izradu programa, potrebni su i kao saznanja o cjelovitosti ekosustava, te valorizaciji općekorisnih funkcija šuma. Novi pravilnik o uređivanju šuma koji propisuje formiranje integralnih gospodarskih jedinica, tome će znatno pripomoći. Preporuka uređivačima privatnih šuma u Dalmaciji neka bude: — dobra kartografska podloga — popis posjedovnog stanja — što aktuelniji fotogrametrijski snimci — opisi sastojina i procjena nultog stanja U relativno uhodanom mehanizmu uređivanja šuma u Hrvatskoj programe i neće biti baš teško napraviti. No problem će se javiti kod sprovođenja propisa, što je prisutno i u drugim krajevima gdje se programi provode s velikim poteškoćama ili se praktički i ne provode, pa se za dosljednije provođenje programa predlaže: — da uređivači smjernice gospodarenja određuju ne samo po svojoj stručnoj savjesti, već i po želji vlasnika šume ako to nije u suprotnosti sa šumarskom naukom — da se uvede rigoroznija kontrola provođenja propisa — i da se dosljedno kontrolira promet drveta na cesti, što je po našem mišljenju ključna stvar.« TJ ime komisije za zaključke (D. Klepac, S. Matić, J. Vukelić, T. Starčević i J. Gračan) S. Matić je pročitao ovo: ZAKLJUČCI sa savjetovanja »PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ U OZRAČJU REZOLUCIJA HELSINŠKE KONFERENCIJE O ZAŠTITI I OČUVANJU EUROPSKIH ŠUMA« održanog 15. lipnja 1994. godine u organizaciji Znanstve nog savjeta za poljoprivredu i šumarstvo — sekcije za šumarstvo, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. O U Hrvatskoj je 457.362 ha ili 19% privatnih šuma. Na toj se površini nalazi drvna zaliha od oko 37,5 milijuna kubičnih metara drva što čini 13% drvne zalihe u Hrvatskoj. Prosječna drvna zaliha u privatnim šumama iznosi oko 82 m3/ha. Trenutačno se stanje u privatnim šumama Hrvatske može ocijeniti devastiranim. Bez stručnog nadzora, sa stalnom mijenom ili nepostojanjem djelotvorne propisnosti privatne se šume danas mogu opisati ovim značajkama: (a) usitnjenošću (prosječna veličina jednog posjeda iznosi 0,76 ha), (b) devastiranošću, (c) narušenošću strukture. 0 Gospodarenje malenim privatnim šumama je specifično prvo, zbog toga što su šumske parcele u Hrvatskoj malene, drugo, što njihov vlasnik ima određene potrebe vezane za poljodjelstvo, a u odnosu na ogrijev, sitno tehničko drvo, pašarenje, listinac i si. To određuje koji oblik gospodarenja treba izabrati uzimajući u obzir ekološke uvjete i biljnu zajednicu u kojoj se dotična šuma nalazi. S obzirom na raznolikost privatnog vlasništva, ekoloških, gospodarskih i šumskouzgojnih okolnosti, preporučamo različite modele za gospodarenje u malenim privatnim šumama uz izbjegavanje uniformnosti u gospodarenju i omogućavanje raznolikosti vrsta drveća i oblika gospodarenja koji će odgovarati vlasniku šume, imajući pred očima načela šumarske znanosti i iskustva šumarske prakse kako u Hrvatskoj tako i u Europi. 0 Izučavanje genetske varijabilnosti i adaptabilnosti vrsta šumskog drveća u nas od velikog je značenja za uzgajanje šuma i za poboljšanje stabilnosti prirodnih i degradiranih šumskih populacija. Neophodno je da se u narednom petogodišnjem razdoblju provedu takva istraživanja. S obzirom da je genetska struktura pojedinih vrsta šumskog drveća jako ugrožena i da postoji opasnost da takve vrste izgube dobar dio svoje genetske varijabilnosti, potrebno je pristupiti organiziranom čuvanju genetskih resursa. Predlažemo osnivanje komisije u okviru Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će imati ingerenciju nad tom djelatnošću. O Potrebno je da Država formira konzistentnu šumarsku politiku glede privatnog šumskog posjeda, posebno malog. Čitavim nizom mjera podsticaja ubrzavati stvaranje kombiniranih poljodjelskih šumarskih gospodarstava većih površina, sposobnih da odgovore suvremenim zahtjevima Europske zajednice. Ondje gdje poljodjelsko zemljište zauzima površinu i kvalitetu ispod graničnih prinosa valja podsticati pošumljavanje takvih površina uz intenzivno sudjelovanje Države. Država treba, putem Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo i »JP Hrvatske šume«, trajno sudjelovati činom i savjetom u unapređivanju privatnog šumskog posjeda na potrajnoj osnovi. S tim u svezi neophodno je poduzeti ove aktivnosti: a) — Organizirati edukativne i savjetodavne službe na nivou Županija, Uprava šuma i Šumarija. Na taj bi se način poticala javna svijest i razumijevanje o šumi i potrajnom gospodarenju koje bi vlasniku osiguravalo gospodarsku sigurnost i napredak. b) — Omogućiti primjenu rezultata znanstvenih istraživanja u gospodarenju privatnim šumama. Organizirati jedinstven sustav zaštite šuma protiv štetnika i šumskih požara. Posebno je nužno osigurati organizirani postupak prodaje drva i nastup na tržištu. Isto tako nužno je osigurati subvenciju u izgradnji šumskih cesta zbog otvaranja većih kompleksa privatnih šuma. (c) — Ustrojiti odgovarajuće stručne službe u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i »JP Hrvatske šume« a istovremeno osnivati asocijacije privatnih samopredsjednika zbog zajedničke aktivnosti kod gospodarenja šumama, zaštiti privatnog interesa i nastupa na tržištu. 0 »JP Hrvatske šume« treba raditi na jedinstvenom prostornom uređivanju svih šuma neovisno o vlasništvu zbog osiguranja temeljnih stručnih odrednica neophodnih za svaki šumski ekosustav s tim da se uvažavaju principi vlasništva i specifičnosti strukturnih osobina svakog privatnog posjeda. Kod toga je neophodno osigurati financijska sredstva imajući u vidu pravičnost kod opterećenja svakog šumoposjeda. Naše je mišljenje da bi se uvođenjem neposrednog poreza iz katastarskog prihoda svakog vlasnika postigla neophodna pravednost i jednakost u opterećenju. 0 Neophodno je odmah započeti s opsežnim, korisnim ah i skupim radovima na revitalizaciji privatnih šuma u Hrvatskoj. Da bi radovi postigli svoju svrhu i mogli nesmetano teći moraju se založiti: 191 |