DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 55     <-- 55 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


SAVJETOVANJE
»PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ U OZRAČJU REZOLUCIJA
HELSINŠKE KONFERENCIJE O ZAŠTITI I OČUVANJU EUROPSKIH ŠUMA«


15. lipnja 1994. godine održano je
savjetovanje pod gornjim naslovom u
palači Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu na Zrinskom trgu
11. To savjetovanje organizirao je
Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo
(Sekcija za šumarstvo), a suorganizatori
bili su Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva Hrvatske i J.P. »Hrvatske
šume«. Pokrovitelj savjetovanja
su Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Razred za prirodne znanosti.
Savjetovanje je otvorio akademik
Mirko Vidaković, predsjednik Savjeta
za poljoprivredu i šumarstvo HAZU. U
ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Hrvatske savjetovanje je pozdravio
ministar ing. Ivan Tarnaj, a akademik
Vladimir Meyer je to učinio u ime Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti,
Razreda za prirodne znanosti.


Nakon što su sudionici savjetovanja
(njih oko stotinu) primili tiskani materijal
o tom savjetovanju u formi reprezentativne
knjige koja nosi naslov
»Zbornik radova savjetovanja: privatne
šume u Hrvatskoj u ozračju Helsinške
konferencije o zaštiti i očuvanju europskih
šuma«, rad savjetovanja je počeo
izlaganjem referata kako slijedi:


Vukelić, J., Harapin, M.: Međunarodna
deklaracija o očuvanju i zaštiti
šuma i njihova primjena u gospodarenju
privatnim šumama u Republici Hrvatskoj,
str. 1 — 16.


S obzirom na to da su u posljednje
tri godine održani značajni međunarodni
skupovi (Strasbourg 1990, Rio de
Janeiro 1992 i Helsinki 1993) na kojima
je sudjelovala Hrvatska država, domini-
star prof. dr. Joso Vukelić je u svom
referatu upoznao hrvatsku znanstvenu
i stručnu javnost o deklaracijama i zaključcima
na tim skupovima, koji nas
obvezuju — kao potpisnike — da se
njih pridržavamo i da ih provodimo u
djelo. U tom smislu J. Vukelić svoje
je izlaganje usredotočio na ova četiri
važna problema: državna potpora privatnim
šumoposjednicima, obnova šuma,
potrajnost, savjetodavna služba s
promičbom te zaštita šuma. Instruktivni
i vrlo lijepi dijapozitivi J. Vukelića


uvjerili su sudionike ovog savjetovanja


o lošem stanju privatnih šuma u većini
slučajeva, pogotovo glede na postojeće
degradacije nekih privatnih šuma. Zbog
toga, a u namjeri poboljšanja tih šuma,
J. Vukelić je u zaključku svog referata
predložio konkretne mjere koje hrvatsko
šumarstvo treba poduzeti u ozračju
spomenutih međunarodnih zasjedanja i
naših vlastitih hrvatskih saznanja. Evo
tih prijedloga u cjelini:
» — potpuna ili djelomična subvencija
u izradi i provedbi programa za
gospodarenje privatnim šumama;


— državna subvencija u izgradnji cesta
i otvaranju kompleksa privatnih šuma;
— besplatno osiguranje sadnica s orijentacijom
na pionirske vrste koje se
koriste kao ogrjevno drvo, tj. listače;
— provedba učinkovite edukativne i
savjetodavne službe;
— poticanje javne svijesti i razumijevanja
ispravnog gospodarenja šumama;
— obrazovanje šumskih praktičara i
vlasnika šuma na konceptu i metodama
potraj nog gospodarenja;


— korištenje sredstava informiranja i
javnih medija u specijaliziranim emisijama
namijenjenima ponajprije stanovništvu
u ruralnim sredinama;
— jedinstven sustav zaštite šuma protiv
štetnika i požara;
— na većim privatnim kompleksima
moraju se probijati protupožarne prosjeke,
urediti osmatračnice i organizirati
opažačka i dojavna služba;
— pašu, žirenje, brst i streljarenje
treba ograničiti i u privatnim šumama
u skladu s programima za gospodarenje
šumama, koji će predvidjeti intenzitet,
vrijeme i način korištenja, stavljajući
taj oblik iskorištavanja šuma pod kontrolu
da ne dođe do degradacije, što
se ovim međunarodnim deklaracijama
izričito sprečava;
— jedinstvena politika prodaje drveta
i nastupa na tržištu;
— intenziviranje znanstvenih istraživanja
u privatnom šumoposjedu i primjena
dosadašnjih znanstvenih i stručnih
spoznaja;
— slične aktivnosti od globalnog interesa,
a istovjetne za sve šume, bez obzira
na vlasništvo;
— nastojati preko međunarodne zajednice
osigurati nova i dodatna financijska
sredstva za zemlje u razvoju da
bi im se omogućilo trajno upravljanje,
zaštita i razvoj njihovih šumskih resursa.
«
Drugi referat:


Mirko Vidaković i Joso Gračan: Čuvanje
i povećanje biološke raznolikosti
naših šuma, str. 17—28.


Referat je održao akademik Mirko
Vidaković. On je ukazao na zakonitosti
do kojih se u znanosti došlo s obzirom
na drugi i četvrti spomenuti problem
naveden u Helsinškoj deklaraciji (sastav,
obnova i zaštita šuma). U tom
smislu M. Vidaković je istaknuo ovu
značajnu spoznaju: »Što je genotipska
konstitucija između individua u populaciji
varijabilnu´a, veća je šansa za populaciju
da se reproducira i preživi ili da
se adaptira na promijenjene uvjete«. U
tom smislu M. Vidaković preporuča da
se pri šumskouzgojnim intervencijama
utječe na povećanje genetske varijabilnosti.
Pored toga, on ukazuje na potrebu
konzervacije genofonda dajući
prioritet ovim vrstama: jela, hrast lužnjak,
dalmatinski crni bor, crna topola,
nizinski brijest i šumska trešnja.


Treći referat:


Šime Meštrović i Tomislav Starčević:
Današnje stanje i razvoj privatnih šuma,
str. 29-38.


Taj su referat održala obojica autora.
Prvi je govorio Š. Meštrović; On je
prikazao stanje privatnih šuma u Republici
Hrvatskoj; ono se može obilježiti
ovim brojkama:


1. Ukupna površina 458.342 ha
2. Obrasla površina 457.362 ha
3. Broj posjednika oko 600.000
4. Broj čestica oko 1,200.000
5. Prosječna veličina čestica 0,38 ha
6. Prosječna veličina posjeda 0,76 ha
Š. Meštrović je istaknuo da je da
sada izrađeno šumskogospodarskih programa
samo za 183.000 ha privatnih