DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 54 <-- 54 --> PDF |
5. Jedna od osnovnih aktivnosti Društva inženjera do osnutka Visoke tehničke škole u Zagrebu 1918. godine bila je borba za njezino osnivanje. Tako je, primjerice, u okviru znanstvene sjednice održane kao sastavni dio obilježavanja 25-godišnjice Društva inžinira i arhitekata u Hrvatskoj i Slavoniji 1903. godine ing. Vinko Hlavinka, tada profesor Šumarske akademije u Zagrebu, dao opširan referat o potrebi osnivanja visoke tehničke škole u Zagrebu. Bilo je i prijedloga poput onog iz 1904. godine, da se na zagrebačkom Sveučilištu osnuje tehnički fakultet u prvo vrijeme s dva odjela, građevinsko-inženjerskog i šumarsko-inženjerskog, jer bi i »mnoge postojeći zbirke Šumarske akademije mogle biti zajedničke obim odjelima.«3 Kako je već navedeno, visoka tehnička škola osnovana je tek krajem 3´ Na str. 48. ove publikacije. 1918. godine, a prethodio je dvogodišnjeg geodetski tečaj 1908. godine na Šumarskoj akademiji. Inicijator bio je ing. Hlavinka, koji je geodeziju predavao i na Šumarskoj akademiji a i da su tada šumari, i oni iz križevačkog Učilišta, bili ne samo osposobljeni za mjerničke poslove nego i brojniji od geometara. Brezinščak je izvukao i zanimljiv podatak (str. 47), da je ban Khueh-Hedervary već 1898. godine davao prednost osnutku tehničkog fakulteta prema medicinskom obrazloživši svoj stav »da su većina liječnika u Hrvatskoj sinovi ove zemlje, dok su gotovo polovinu inženjera zaposlenih na području Hrvatske i Slavonije priseljeni stranci.«4´ 6. Ovo je prvi dio povijesti Hrvatske inženjerske udruge kao jedinstvenog naziva društva inženjera i arhitekata pod raznim imenima a i opsegu, jer, na stranici 5, čitamo »Sadržaj prelomGODIŠEN ZBORNIK ljene građe (94 stranice) za sljedeće sveske spomen-knjige hrvatske udruge 1878-1993.« koja obrađuje: — Sedam desetljeća zatiranja hrvatskog strukovnog nazivlja, — Korijene hrvatskog državnog mjeriteljstva, — Pola stoljeća hrvatskih normi, i — Statuti hrvatske inženjerske udruge (2). Neka se svesci pojave što prije! Oskar Piškorić 4) Kršnjavi (u prvoj knjizi ZAPISCI, Zagreb 1986) 1899. godine piše (str. 149.), da se Khuen-Hedervary »mnogo energičnije nego itko od njegovih prethodnika« borio »protiv povreda odozgo« (tj. hrvatskih prava od mađarske vlasti) i da je u »madžarskoj bio ozlogašen kao dvorski čovjek, kao drugi JelaČić« (Jelačić je 1848. godine odigrao ključnu ulogu u suzbijanju mađarske oporbe prema Beču). na Šumarskiot fakultet na Univerzitetot »Kiril i Metod« — Skopje, Knjiga XXXIV, godina 1990/91. U ovoj, 34, knjizi Godišnjaka, koji je umnožen offset tehnikom u nakladi 200 primjeraka, slijedeći su članci: Gudeski, A. i Stamenov, M.: Subtaksonomska pripadnost crnog bora (Pinus nigra Arn.) u Makedoniji prema anatomskoj gradi iglica (str. 3 - 28), Donevski, L., Kuševska M. i Načevski , S.: Celerio lineata ssp. livornica Esp./Lep.: Sphingidae) defolijator na hrastu plutnjaku (Quercus suber L.) (str. 31 - 38), Batkovski, D.: Šumsko-uzgojne karakteristike jasike (Populus tremula L.) u gorju Zapadne Makedonije (str. 41 - 62), Dimitrov, B.: Općenito o reprodukciji i u šumarstvu u našim uslovima (str. 63 - 78), Miševski, Lj. i Vasilevski, K.: Fitocenološko - pedolološke karakteristike na oglednim površinama u crnoborovim kulturama u Makedoniji (str. 78 - 98), Miševski, Lj., Vasilevski, K. i Acevski , J.: Pedološka proučavanja tala na izvorištu Patiške reke (str. 99 - 122), i Efremovska Violeta: Utjecaj nekih elemenata na pojavu buke kod prerade i obrade drva (str. 123 — 136). Prema, službenoj, statistici iz 1938. godine u Makedoniji prirodne čiste crnoborove sume ne zapremaju ni 4% ukupne površine šuma, a u mješovitim sastojinama daljnjih 10%. Danas je površina pod crnim borom povećana poslijeratnim pošumljavanjima, pa u ovoj knjizi Godišnjaka nalaze se i dva rada o ovoj vrsti. Gudeski i Stamenkov saopćili su rezultate svojih istraživanja o taksonomskoj pripadnosti s 12 lokaliteta i nadmorskih visina između 520 (na planini Belasici) i 1080 (na Suvoj gori) nadmorske visine. Populacije pripadaju prema taksonomiji M. Vidakovića, 1957. P. nigra Arn. ssp. illiryca, i ssp. pallasiana te ssp. illiryca x ss. pallasiana (prema Fukarek u 1958. P. nigricans ssp. i illiryca i P. pallasiana te, dakako, križanci ovih dviju podvrsta). Zastupljenost pojedinih ssp. vrlo je različita prema lokalitetima i kreću u granicama od 4 do 96%. Prema nalazima Nicevskog i Vasilevskog u 20-25 godišnjim kulturama crnog bora u gornjoj etaži nalazi se samo crni bor a u donjoj florni elementi koji odgovaraju elementima koji se nalaze na susjednim nepošumljenim površinama. Zanimiv bi bio podatak, da li ima elemenata asocijacije s bližim prirodnim crnoborovim sastojinama ili naglasiti da takovih u blizini nema. Naime u borovim kulturama na Đurđevačkim pijescima u prizemnoj etaži nalazilo se i hrastovih biljaka, iako su najbliži hrastovi kilometrima udaljen od tih kultura. Rezultati istraživanja D. Batkovskog pokazuju, da je jasika značajna ekonomska vrsta za makedonsko šumarstvo. Jasika doduše nema u većim sastojinama nego tek u grupama u području bukovo-jelovih šuma te je pionirska vrsta na garištima ispod kojih se tijekom vremena naseli jela ili smreka. Međutim 50-godišnja stabla postižu srednji prsni promjer 32 cm s drvnom masom 655 m3/ha. Dobro se obnavlja izdancima iz žilja (ako se panj raskomada), ali u istraženim područjima nije rijetka trulež debla, koja umanjuje tehničku vrijednost stabla. Bit članka B. Dimitrovasu podaci o načinu financiranja obnove šuma i pošumljavanje u pojedinim Republikama bivše Jugoslavije. Oskar Piškorić |