DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 54     <-- 54 -->        PDF

5. Jedna od osnovnih aktivnosti Društva
inženjera do osnutka Visoke tehničke
škole u Zagrebu 1918. godine bila
je borba za njezino osnivanje. Tako je,
primjerice, u okviru znanstvene sjednice
održane kao sastavni dio obilježavanja
25-godišnjice Društva inžinira i
arhitekata u Hrvatskoj i Slavoniji 1903.
godine ing. Vinko Hlavinka, tada
profesor Šumarske akademije u Zagrebu,
dao opširan referat o potrebi osnivanja
visoke tehničke škole u Zagrebu.
Bilo je i prijedloga poput onog iz 1904.
godine, da se na zagrebačkom Sveučilištu
osnuje tehnički fakultet u prvo vrijeme
s dva odjela, građevinsko-inženjerskog
i šumarsko-inženjerskog, jer bi
i »mnoge postojeći zbirke Šumarske
akademije mogle biti zajedničke obim
odjelima.«3
Kako je već navedeno, visoka tehnička
škola osnovana je tek krajem


3´ Na str. 48. ove publikacije.


1918. godine, a prethodio je dvogodišnjeg
geodetski tečaj 1908. godine na
Šumarskoj akademiji. Inicijator bio je
ing. Hlavinka, koji je geodeziju predavao
i na Šumarskoj akademiji a i da
su tada šumari, i oni iz križevačkog
Učilišta, bili ne samo osposobljeni za
mjerničke poslove nego i brojniji od
geometara.


Brezinščak je izvukao i zanimljiv podatak
(str. 47), da je ban Khueh-Hedervary
već 1898. godine davao prednost
osnutku tehničkog fakulteta prema
medicinskom obrazloživši svoj stav »da
su većina liječnika u Hrvatskoj sinovi
ove zemlje, dok su gotovo polovinu inženjera
zaposlenih na području Hrvatske
i Slavonije priseljeni stranci.«4´


6. Ovo je prvi dio povijesti Hrvatske
inženjerske udruge kao jedinstvenog
naziva društva inženjera i arhitekata
pod raznim imenima a i opsegu, jer,
na stranici 5, čitamo »Sadržaj prelomGODIŠEN
ZBORNIK


ljene građe (94 stranice) za sljedeće
sveske spomen-knjige hrvatske udruge
1878-1993.« koja obrađuje:


— Sedam desetljeća zatiranja hrvatskog
strukovnog nazivlja,
— Korijene hrvatskog državnog mjeriteljstva,
— Pola stoljeća hrvatskih normi, i
— Statuti hrvatske inženjerske
udruge
(2).
Neka se svesci pojave što prije!


Oskar Piškorić


4) Kršnjavi (u prvoj knjizi ZAPISCI, Zagreb
1986) 1899. godine piše (str. 149.), da
se Khuen-Hedervary »mnogo energičnije
nego itko od njegovih prethodnika« borio
»protiv povreda odozgo« (tj. hrvatskih prava
od mađarske vlasti) i da je u »madžarskoj
bio ozlogašen kao dvorski čovjek, kao drugi
JelaČić« (Jelačić je 1848. godine odigrao
ključnu ulogu u suzbijanju mađarske oporbe
prema Beču).


na Šumarskiot fakultet na Univerzitetot »Kiril i Metod« — Skopje, Knjiga XXXIV, godina 1990/91.


U ovoj, 34, knjizi Godišnjaka, koji
je umnožen offset tehnikom u nakladi
200 primjeraka, slijedeći su članci:


Gudeski, A. i Stamenov, M.:
Subtaksonomska pripadnost crnog bora
(Pinus nigra Arn.) u Makedoniji prema
anatomskoj gradi iglica (str. 3 - 28),


Donevski, L., Kuševska M. i
Načevski , S.: Celerio lineata ssp. livornica
Esp./Lep.: Sphingidae) defolijator
na hrastu plutnjaku (Quercus suber
L.) (str. 31 - 38),


Batkovski, D.: Šumsko-uzgojne
karakteristike jasike (Populus tremula
L.) u gorju Zapadne Makedonije (str.
41 - 62),


Dimitrov, B.: Općenito o reprodukciji
i u šumarstvu u našim uslovima
(str. 63 - 78),


Miševski, Lj. i Vasilevski, K.:
Fitocenološko - pedolološke karakteristike
na oglednim površinama u crnoborovim
kulturama u Makedoniji (str.
78 - 98),


Miševski, Lj., Vasilevski, K. i
Acevski , J.: Pedološka proučavanja
tala na izvorištu Patiške reke (str. 99


- 122), i
Efremovska Violeta: Utjecaj nekih
elemenata na pojavu buke kod prerade
i obrade drva (str. 123 — 136).


Prema, službenoj, statistici iz 1938.
godine u Makedoniji prirodne čiste
crnoborove sume ne zapremaju ni 4%
ukupne površine šuma, a u mješovitim
sastojinama daljnjih 10%. Danas je površina
pod crnim borom povećana poslijeratnim
pošumljavanjima, pa u ovoj
knjizi Godišnjaka nalaze se i dva rada
o ovoj vrsti. Gudeski i Stamenkov
saopćili su rezultate svojih istraživanja


o taksonomskoj pripadnosti s 12 lokaliteta
i nadmorskih visina između 520
(na planini Belasici) i 1080 (na Suvoj
gori) nadmorske visine. Populacije pripadaju
prema taksonomiji M. Vidakovića,
1957. P. nigra Arn. ssp. illiryca,
i ssp. pallasiana te ssp. illiryca x
ss. pallasiana (prema Fukarek u 1958.
P. nigricans ssp. i illiryca i P. pallasiana
te, dakako, križanci ovih dviju podvrsta).
Zastupljenost pojedinih ssp. vrlo
je različita prema lokalitetima i kreću
u granicama od 4 do 96%. Prema nalazima
Nicevskog i Vasilevskog
u 20-25 godišnjim kulturama crnog
bora u gornjoj etaži nalazi se samo crni
bor a u donjoj florni elementi koji odgovaraju
elementima koji se nalaze na
susjednim nepošumljenim površinama.
Zanimiv bi bio podatak, da li ima elemenata
asocijacije s bližim prirodnim
crnoborovim sastojinama ili naglasiti da
takovih u blizini nema. Naime u borovim
kulturama na Đurđevačkim pijescima
u prizemnoj etaži nalazilo se i
hrastovih biljaka, iako su najbliži hrastovi
kilometrima udaljen od tih kultura.


Rezultati istraživanja D. Batkovskog
pokazuju, da je jasika značajna
ekonomska vrsta za makedonsko šumarstvo.
Jasika doduše nema u većim
sastojinama nego tek u grupama u području
bukovo-jelovih šuma te je pionirska
vrsta na garištima ispod kojih se
tijekom vremena naseli jela ili smreka.
Međutim 50-godišnja stabla postižu
srednji prsni promjer 32 cm s drvnom
masom 655 m3/ha. Dobro se obnavlja
izdancima iz žilja (ako se panj raskomada),
ali u istraženim područjima nije
rijetka trulež debla, koja umanjuje tehničku
vrijednost stabla.


Bit članka B. Dimitrovasu podaci


o načinu financiranja obnove šuma i
pošumljavanje u pojedinim Republikama
bivše Jugoslavije.
Oskar Piškorić