DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 52 <-- 52 --> PDF |
sificiran kao »stručni«, iako ima sve uvjete za klasifikaciju »preglednog članka «. Tim više, što nije napisan samo na osnovi literature nego, kako čitamo u »bilješkama« — da je autor koristio i Historijski arhiv u Splitu, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju i dr. Stoga, za sada, postavljam samo pitanje: zar samo autori s mr. i dr. mogu imati znanstvene članke, a ostali pisci i istraživači ne? To pitanje postavljam stoga, što sam ne jedanput utvrdio da se takva »diskriminacija« provodi. O TUEXENIA, s oznakom Nova serija časopisa Mitteilungen der Floristisch- soziologischen Arbeitsgemeinschaft (tj. Saopćenja Florističko-sociološke radne zajednice u Gottingenu) br. 12. S. Bertović je izvjestio i u Šumarskom listu (br. 11-12/1993), ali iz ovog prikaza saznajemo da je ovaj broj posvećen »smrti i na posmrtna sjećanja na jednog od najuglednijih svjetskih fitocenologa i ekologa prof. dr. Reinholda Tiixena, koji je bio osobni prijatelj našeg zaslužnog botaničara prof, dr. Ive Horvata te osvjedočeni pobornik hrvatskih fitocenologa i Hrvatske «. Uz S. Bertovića vezana je i kart a »orografskih pojaseva, analognih bioklimata i dominantnog vegetacijskog pokrivača« Nacionalnog parka PLITVIČKA JEZERA. Bez takve karte ne bi smio biti ni jedan vodič (bilo osobni bilo tiskan) uz dopunu lokaliteta i drugih posebnosti, npr. endema, osim ovdje označenog specijalnog rezervata Čorkova uvala. Pohvalno je, što je HORTIKULTURA iskoristila 65-godišnjicu rođenja Prof. dr. ing. Petra Šolića za objavljivanje portreta »našeg istaknutog hortikulturnog stručnjaka, istraživača, pedagoga i pisca.« Time se ne samo odaje priznanje za dosadašnji rad P. Šolića (a drugom prilikom i drugom vrijednom trudbeniku) nego se, posebno mlađe generacije mogu upoznati s rezultatima njegovog rada, kako bi ih koristili. U slučaju Šolića ti su rezultati brojni: znanstvena knjiga i ostalih 135 radova. Doduše radovi nisu posebice navedeni, pa ni knjiga.2 Za tri svoja rada, Šolić je izabrao Šumarski list za objavljivanje, kao neposredno zanimljive za šumarstvo. To su: Prilog poznavanju dendroflore parkova i šumskih kultura na Golom otoku (1988), Prilog uzgajanju hrasta plutnjaka — Quercus suber L. u ukrasnim nasadima Opatijske rivijere (1988) i Prilog uzgajanja 2 To je knjiga Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore parkova i nasada Mostara i okolice u izdanju »Hortikulture«, Split 1974. suplutnjaka (...) u nasadima vinodolskog primorja (1989). Posebno je značajan prilog o dendroflori na Golom otoku, gdje je u teškom kršu korišćeno 46 vrsta drveća i grmlja i tri vrste penjačica; četinjače su zastupane s 10 vrsta, a listače s 36, dakle jedan arboretum i to pokusni. Pokusni, jer su se različite vrste i različito održale, te su kao takve putokaz za buduće radove, uvažavajući cjelokupne ekološke uvjete staništa. Šolić je i marljivi terenski istraživač, pa je, npr., u južnom Velebitu otkrio novu formu ljubičastog šiška (Scutelaria alpina L.) koja je nazvana f. rosiflora Šolić.3 Šolić je jedan od rijetkih izdavača istraživača, koji je »kao veliki entuzijast trošio za svoja terenska istraživanja ponajviše sredstva iz vlastitih prihoda«, dok su mnogi trošili društvena sredstva a nisu ih opravdavala odgovarajućim elaboratima. Na naslovnoj omotnoj stranici efektna je fotografija »starog hrvatskog (kraljevskog, banskog i kotarskog) grada Iloka«, koji »sada podnosi tešku barbarsku okupaciju«. Oskar Piškorić 3 »Domaće vrste roda Scutellaria L. i mogućnost njihove primjene u hortikulturi« bila je i tema njegove doktorske disertacije (1975). THE EARTH AS TRANSFORMED BY HUMAN ACTION Global and Regional Changes in the Biosphere over the Past 300 Years Edited by B. L. Turner II, Graduate School of Geography, Clark University et al. © Cambridge University Press, 1990 Jedna od prinova Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu je i knjiga o »promjeni Zemlje uslijed ljudske djelatnosti « (signatura NSB-a je 11-74019). B. L. Turner II je prvi od šestorice urednika ove knjige od 710 stranica kvart formata, dok broj autora, obradivača tema, iznosi tridesetak, jer je pojedine teme obrađivalo i po više autora kao tim pisaca. Utjecaj ljudskog djelovanja na promjene prirodnog stanja Zemlje, točnije njezine površine, obrađen je u sljedećim poglavljima i podpoglavljima: I. Promjene stanovništva i društva. II. Promjene na cjelinu okoliša: — Dugoročne promjene u okolišu, — Kopno (poljoprivreda, šumarstvo), — Voda, — Oceani i atmosfera, — Biota (kopnena fauna, morska, flora), — Kemijski i radijacijski utjecaji. III. Studije o promjenama u nekim područjima: — Dugoročni izgledi, — Područje tropa (Amazonija, Borneo i Malezijsko otočje), — Visinski predjeli (Kavkaz, Istočna Afrika), — Ravnice (Ruska i Sjedinjenih američkih država), — Jako napučena južna područja (Meksiški bazen, Nigerija), — Sjeverna jako napučena područja (Švedska, Bazen Hudson - River bazen, Švicarska). IV. Racionalne promjene. Na početku knjige je uvodni tekst, a završava indeksom pojmova s naznakom stranica, gdje se nalaze kao npr. forest fires, 184, 187; in Borneo, 505. Šumarstvo je obrađeno u poglavlju Kopno i u Indeksu navedena 41 natuknica na 60 mjesta. Uz već navedenu natuknicu evo još nekoliko: šumski proizvodi, destrukcija šuma u Poljskoj u 16. i 17. stoljeću, destrukcija šuma u Mediteranu, iskorišćivanje u Švedskoj, ogrjevno drvo, statistički podaci itd. Što se tiče statističkih podataka oni su nam poznati iz naših do sada objavljenih izvora, a inače ih knjiga sadrži samo one do 1990. godine. Knjiga sadrži obilje bibliografskih jedinica. Za šumarstvo tako je 191 jedinica, ali samo dvije nisu na engleskom. To su G. Gilbert: La ravitaillement de Brazaville en bois de chauffage iz časopisa Bois et Forerts Tropical iz 1978. i O. Schuller: Atlas ostlicher Mitteleuropa iz 1959. godine. O. Piškorić |