DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Dodane su i dvije disertacije (D. Horvata : Prilog proučavanju prohodnosti vozila na šumskom tlu i D. Pičmana: Utjecaj konfiguracije terena i hidrografskih prilika na ekonomsku opravdanost izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica). jedan magistarski rad (J. Bogano vić: Ekonomska efikasnost utovara i transporta drva rječnim putevima) i 12 diplomskih radova od toga devet o šumskim prometnicama, dva o strojevima (motorna pila, traktor), a jedan o Digitalnom modelu terena za projektiranje hortikulturnih radova. U prednjem popisu ne nalazi se, može se reći subjektivni nekrolog S. Severa Prof. dr. Stanislavu BADUNU, koji je umro 27. travnja 1993. godine. Subjektivni, jer, piše Sever, »svako sje- Kako je ovaj četverobroj Hortikulture jedini svezak u 1994. godini možemo ga smatrati i godišnjakom. Označen je kao 60. godište, a u posvećenju na drugoj stranici naslovnog lista čitamo da je »posvećen«, uz ostalo i »60. obljetnici Našeg vrta/ Hortikulture«. To iz razloga, što je časopis »Naš vrt« počeo izlaziti 1933. godine, ali je 1963. godine bio pred likvidacijom, a spašava ga Ing. Petar Matković, tada profesor Pedagoške akademije u Splitu i mijenja mu ime u »Hortikultura«. Matković ne mijenja samo ime, nego i format u revijalni, kako i danas izlazi, ali i sadržajno pretvorivši ga od informnativnog- instruktivnog u stručno-znanstveni, kakav je i ovaj četverobroj 60. godišta. Na 48 stranica nalaze se tekstovi: M. Obad-Šćitaroci, B. Bojanić Obad Šćitaroci: Novi dvori zaprešički, P. Šolić: Prilog poznavanju dekorativnih forma i kultivara vrste Quercusilex L. — crnike u Rijeci i okolici, M. Jurković, B. Jurković-Bevilaqua: Razmnožavanje i citologija magnolije, S. V. Letinić: Njega i zaštita bilja u gradskim nasadima, D. Grgurević: Garanjinov perivoj u Trogiru, S. Bertović: Tuxenia, Crtice iz hrvatske meteorologijske proćanje samo je crtica, dojam — ne i prilika za iscrpni životopis, ljetopis ili popis svekolike činidbe«. Drvno-industrijski ili tehnički odsjek, na tada još Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, završio je 1954. godine i bio izabran za asistenta. Doktorira na istom Fakultetu 1965. godine, ali je tek 1971. godine izabran za docenta, 1974. za izvanrednog, a 1979. godine za redovnog profesora. Od ostalih dužnosti navodimo njegov 15-godišnji (1974 — 1989). rad kao glavnog urednika časopisa »Drvna industrija« i urednika za područje drvne industrije u »Glasniku za šumske pokuse«. Dr. S. Bađun je, piše Sever, »obnašao i mnoge važne dužnosti izvan Fakulteta, usmjerujući struku i znanstvo Hrvatske. Uz sav taj rad, osim ponekog strukovnog priznanja, nije bio miljenik ocjenjivača uspje- HORTIKULTURA God. 1994. br. 1-4. šosti i današnjosti i Nacionalni park Plitvička jezera — obljetnice i sadašnjost, J. Štimac: Kaktusarstvo u Hrvatskoj, Gymnocalycium Mihanovichii i Nikola barun Mihanić, P. Šolić: Dosta je onečišćavanja Bakra i okolice! Z. Zdunić: Prof. dr. ing. Petar Šolić. Izvan teksta su dvije karte u boji: S. Bertović : velebitski botanički vrt i rezervat, i S. Bertović and A. Ž. Lovrić: Vegetational map of S. R. Croatia K popisu priloga nekoliko napomena. P. Šolić je i na području Rijeke ustanovio stabla crnike (formu) »s dugim i vrlo dugim listovima i s ovalnim okruglastim listovima« te jedan kultivar »pravilno okrugle krošnje« visok oko 10 m« (cv. Globosa). Preporuča u većoj mjeri korišćenja crnike i na riječkom području, a posebno cv. Globosa kao kontrast stablima Cupressus sempervirens L. »Striecta«. Globosa se može uzgojiti cijepljenjem plemki na podlogu tipične vrste. K popisu literature treba dodati da je D. Hirz crniku oko vrela Rječine naveo već 1891. godine u Šumarskom listu (Pogled u floru hrvatskog Primorja s osobitim obzirom na šumsko drveće i grmlje). šnosti ... ali je Stanko bio zadovoljan čovjek na poslu, u radu« jer je ostao »vjeran njegovim izvorima«. Suradnja u Šumarskom listu objavljena je 1958, 1960, 1969, i 1971. godine. Završimo s konstatacijom da nedostaju, kao i u Šumarskom listu, autori operativaca, dakle onih koji rade s mehanizacijom i s različitom radnom snagom, u različitim terenskim i drugim uvjetima itd. Svako iskustvo doprinos je i znanstvenim istraživanjima bilo kao podatak bilo kao poticaj za istraživanja. Tu ubrajam i diplomske radnje među kojima ima, kako sam se uvjerio, i onih vrijednih za objavljivanje u odgovarajućem opsegu. Izbor takvih radnji svakako pripada mentorima diplomanata. Oskar Piškorić Članak S. V. Letinića dobar je potsjetnik za njegu i zaštitu stabala i grmlja ne samo u gradskim nasadima, po tekstu zapravo u drvoredima ulica, nego i uopće, posebno treba naglasiti rezidbu grmlja u svrhu pomlađivanja time, da su i rezovi do 15 cm iznad mjesta cjepljenja ili za necjepljene iznad korijenova vrata previsoki, ako se želi uzgojiti što gušći grm. Provjera nije teška! Dodao bih na osnovi iskustva jednog slučaja iz splitske Šumarske škole za krš. Naime, u drvoredu (živici) Evonimus japonica Thunb. lišće jednog grma (stabalca) žutilo je. Pretpostavljala se kloroza te je prof. Giperborojeski pokušao liječiti ga ali bez uspjeha. Tada, više zbog pokusa stabalce je čepovano i to ljeti, uskoro su se počeli javljati izbojci, i za dvije godine grm je dostigao starija stabalca. Ljetna podmladna sječa (resurekcija) uspješna je i za neke druge vrste.1 D. Grgurević prikazao je povijest Garagnjin-Fanfonijeg parka u Trogiru, a današnje stanje u usporedbi s prvotnim, vjerojatno ostavio za samostalan prikaz. Dodajem, da je Garanjin, dakle na prelomu XVIII. i XIX. stoljeća za uzgoj sadnica alepskog bora koristio sjetvu u glinene lončiće. Članak je kla1 O. Piškorić: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine. Šumarski list, 1963. br. 3-4. i O. Piškorić: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca. Narodni šumar 1965. br. 5-6. |