DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 50 <-- 50 --> PDF |
nosi 15.817 ha (od čega 13.312 ha je obraslo) a površina neplodnog zemljišta iskazana je sa 4 893 ha. Vol. 18. - 1992. Za šumarstvo u prikazu Ercega o općehrvatskom urbaru iz 1774. godine odnosio bi se samo podatak, da seljaci (kmetovi) za ovce i koze moraju plaćati pašarinu za korišćenje pašnjaka. No kako su to kraški pašnjaci, znači da su manje ili više obrasli grmljem, dakle degradiranom šumom. Da je tako svjedoči i postojanje koza. Vrijedno je podsjetiti, da je samo dvije godine kasnije tadašnja Severinska županija zabranila držanje koza i zamijenila ih ovcama. Stoga je razumljivo, da je, npr., oko 1930. godine na području tadašnjih kotara (kasnijih općina) bilo svega 840 koza2.) Uz eliminiranje koza i dotanje ovce slabe pasmine zamijenjene su boljim, kako glasi podatak u spisu Severinske županije u istoimenoj kutiji u Arhivu Hrvatske. Odnos seljaka (kmeta) i šume nije unijet u ovaj Urlar iz razloga što je 1767. godine donijet Šumski red za Bakarski dominu´. 3 Povaljska listina je isprava o zemljišnim dobrima benedikinskog samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima na otoku Braču, a potječe iz 1250. godine. Nju je već objavio Rački u 13. knjizi Starina JAZU, ali je Darja Malić sada olakšala uvid u nju sadašnjim generacijama. Autorica je uglavnom obradila Povelju s jezične strane. Vol. 19. - 1992. Ivan Kapistran Adamović Čepinski (1720 — 1808) imao je posjede u pod 2 J. Griinwald: Šume na kršu Savske banovine. Šumarski list 57 (1933) br. 2. 3 S. Frančišković: Razvoj šumskog gospodarstva u zapadnohrvatskom visočju. Anali za šumarstvo, 1963. str. 109. »Mehanizacija šumarstva« tijekom 18 godina izlaženja od gotovo biltenskog oblika razvila se u časopis za teoriju i praksu, danas pod uredništvom Prof, dr. Stanislava Se vera kao glavnog, a mr. Ivana Mart ini ča kao tehničkog urednika. Mehanizacija šumarstva izlazi tromjesečno. Kao izdavači potpisuju se J. p. »Hrvatske šume«, Šumarski fakultet u Zagrebu, Zavod za istraživanja u šumarstvu i Šumarski institut Jastrebarsko uz financijsku podlogu J. p. »Hrručju Križevaca, Koprivnice u istočnoj Slavoniji i u Bačkoj, ali je 1776. godine uzeo u zakup i valpovačko vlastelinstvo Prandaua. Za rad svojih službenika izdao je posebni Naputak o kojem izvješćuje I. Erceg. Naputak je vrijedan pozornosti u cjelini, ali ovdje navodimo samo ono što se odnosi na šume. Tako upravitelju i ostalim službenicima u posebnu dužnost stavlja »da paze i čuvaju šume, lov i ribolov, kako ih ne bi koristili neovlašteni«, odnosno da se »seljaci ne bi bez znanja vlastelinstva služili regalnim povlasticama«, isto tako mora se upravitelj (provizor) pobrinuti za pravodobnu doznaku stabala za podmirenje kako seljačkih tako i vlastelinskih potreba. Mogu se doznačiti samo starija stabla, a prvenstveno osušena, a čuvati mlade hrastove. Kod izbora sastojine za doznaku treba voditi računa i na potrebe žirenja. Adamović se pobrinuo za racionalno korišćenje drva i za vlastite potrebe (grede, daske, dužica, kotači i dr.) odredivši da te potrebe odobrava osobno na osnovi predloženog proračuna i specifikacije4). Zanimljivo je da se kod izrade godišnjeg obračuna ili primopredaje dužnosti uz nabrajanje nepokretne imovine u livadama, šljivicima, voćnjacima, ribnjacima i starim krčevinama ne navode i šume. I još jedna zanimljivost: hajka na vukove ne može se voditi u fazanskom vrtu (ad hortum Fasanarium). Mira Kolar — Dimitrijević započinje prikaz o nastojanju podžupana, a kasnije i velikog župana Varaždinske županije (na prvoj dužnosti bio je od 1849. do 1852. a na drugoj od 1875. do 1880.) na ekonomskom unapređivanju Varaždinske županije i njegovom 4 Original Naputka pisan je na latinskom jeziku, ali uz latinski »idea elaboratur« stoji i njemačka riječ Uberschlag. MEHANIZACIJA ŠUMARSTVA God. 18. 1993. br. 1-4. vatske šume« te sufinanciranja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Opseg ovogodišnje »Mehanizacija šumarstva « je 228 stranica, sa 42 članka. Članci su razvrstani u sedam područja: Općenito o stanju i mehanizaciji u šumarstvu - 7 članaka, Šumaiske tehnologije i radne metode - 5 članaka, nastojanju gradnje željezničkih pruga u Zagorju i Podravini. Željezničke pruge su važne stoga, što će omogućiti iskorišćivanje prirodnih dobara (ugljena, minerala, mineralnih voda) pa se zbog toga nalaze u brošuri tiskanoj u Beču 1879.) pod naslovom »Die Naturschatze im nordlichen Croatien mit einer geologischen Ubersichtskarte« (Prirodne vrijednosti u sjevernoj Hrvatskoj s geološkom preglednom kartom). Šume ne spominje i tek u Uvodu (str. 5) navodi da će željeznička pruga koristiti i drvoprerađivačkim poduzećima. A Utješenović je zagovarao povezivanje Varaždina sa Zagrebom preko Ivanca i Golubovca, dakle podno Ivančice, nedaleko Ravne gore, Trakošćanskih šuma, a planirao je i prugu Varaždin - Križevci, dakle ispod Kalničkih šuma. Ovo područje vjerojatno nije uzeo u obzir, budući da je već postojala šumska željeznica iz kalničkih državnih šuma na željezničku stanicu Lepavina. Međutim pod 7. 8. autorica piše, da »veliku pažnju Ognjeslav Utješenović Ostrožinski posvećuje šumama kojih je već u njegovo vrijeme na zagorskom području bilo manje nego na području Banije5 te je »surađujući sa šumarskim kadrovima ... pazio da sječa bude uglavnom preborna ... a to je zahtijevao i u vlastelinskim šumama.« O stanju šuma u varaždinskoj županiji u to doba autorica citira »Izvješće o rukovođenju šumske uprave i gospodarstva u području kr. županije varaždinske u god. 1887.« Ferde biskupa objavljenog i u Šumarskom listu 1889. br. 4.6) Oskar Piškorić 5 Utješanović je rođen u Baniji Ovi svesci Acta historico-oeconomica nalaze se i u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva. Analiza rada šumskih radnih strojeva - 8 članaka. Transport i transportna sredstva — 2 članka, Šumski rad i zaštita na radu — 3 članka, Mjeriteljstvo i GIS u šumarstvu 15 članaka, i Planiranje šumskih radova - 2 članka. |