DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 50     <-- 50 -->        PDF

nosi 15.817 ha (od čega 13.312 ha je
obraslo) a površina neplodnog zemljišta
iskazana je sa 4 893 ha.


Vol. 18. - 1992.
Za šumarstvo u prikazu Ercega o
općehrvatskom urbaru iz 1774. godine
odnosio bi se samo podatak, da seljaci
(kmetovi) za ovce i koze moraju plaćati
pašarinu za korišćenje pašnjaka. No
kako su to kraški pašnjaci, znači da su
manje ili više obrasli grmljem, dakle
degradiranom šumom. Da je tako svjedoči
i postojanje koza.


Vrijedno je podsjetiti, da je samo
dvije godine kasnije tadašnja Severinska
županija zabranila držanje koza i
zamijenila ih ovcama. Stoga je razumljivo,
da je, npr., oko 1930. godine na
području tadašnjih kotara (kasnijih općina)
bilo svega 840 koza2.) Uz eliminiranje
koza i dotanje ovce slabe pasmine
zamijenjene su boljim, kako glasi podatak
u spisu Severinske županije u istoimenoj
kutiji u Arhivu Hrvatske. Odnos
seljaka (kmeta) i šume nije unijet u
ovaj Urlar iz razloga što je 1767. godine
donijet Šumski red za Bakarski dominu´.
3


Povaljska listina je isprava o zemljišnim
dobrima benedikinskog samostana
sv. Ivana Krstitelja u Povljima na otoku
Braču, a potječe iz 1250. godine. Nju
je već objavio Rački u 13. knjizi Starina
JAZU, ali je Darja Malić sada olakšala
uvid u nju sadašnjim generacijama.
Autorica je uglavnom obradila Povelju
s jezične strane.


Vol. 19. - 1992.


Ivan Kapistran Adamović Čepinski
(1720 — 1808) imao je posjede u pod


2 J. Griinwald: Šume na kršu Savske banovine.
Šumarski list 57 (1933) br. 2.


3 S. Frančišković: Razvoj šumskog
gospodarstva u zapadnohrvatskom visočju.
Anali za šumarstvo, 1963. str. 109.


»Mehanizacija šumarstva« tijekom 18
godina izlaženja od gotovo biltenskog
oblika razvila se u časopis za teoriju i
praksu, danas pod uredništvom Prof,
dr. Stanislava Se vera kao glavnog, a
mr. Ivana Mart ini ča kao tehničkog
urednika. Mehanizacija šumarstva izlazi
tromjesečno. Kao izdavači potpisuju se


J. p. »Hrvatske šume«, Šumarski fakultet
u Zagrebu, Zavod za istraživanja u
šumarstvu i Šumarski institut Jastrebarsko
uz financijsku podlogu J. p. »Hrručju
Križevaca, Koprivnice u istočnoj
Slavoniji i u Bačkoj, ali je 1776. godine
uzeo u zakup i valpovačko vlastelinstvo
Prandaua. Za rad svojih službenika izdao
je posebni Naputak o kojem izvješćuje
I. Erceg. Naputak je vrijedan
pozornosti u cjelini, ali ovdje navodimo
samo ono što se odnosi na šume. Tako
upravitelju i ostalim službenicima u posebnu
dužnost stavlja »da paze i čuvaju
šume, lov i ribolov, kako ih ne bi koristili
neovlašteni«, odnosno da se »seljaci
ne bi bez znanja vlastelinstva služili
regalnim povlasticama«, isto tako
mora se upravitelj (provizor) pobrinuti
za pravodobnu doznaku stabala za podmirenje
kako seljačkih tako i vlastelinskih
potreba. Mogu se doznačiti samo
starija stabla, a prvenstveno osušena,
a čuvati mlade hrastove. Kod izbora
sastojine za doznaku treba voditi računa
i na potrebe žirenja. Adamović
se pobrinuo za racionalno korišćenje
drva i za vlastite potrebe (grede, daske,
dužica, kotači i dr.) odredivši da te
potrebe odobrava osobno na osnovi
predloženog proračuna i specifikacije4).
Zanimljivo je da se kod izrade godišnjeg
obračuna ili primopredaje dužnosti
uz nabrajanje nepokretne imovine
u livadama, šljivicima, voćnjacima, ribnjacima
i starim krčevinama ne navode
i šume. I još jedna zanimljivost: hajka
na vukove ne može se voditi u fazanskom
vrtu (ad hortum Fasanarium).


Mira Kolar — Dimitrijević započinje
prikaz o nastojanju podžupana,
a kasnije i velikog župana Varaždinske
županije (na prvoj dužnosti bio je od
1849. do 1852. a na drugoj od 1875.
do 1880.) na ekonomskom unapređivanju
Varaždinske županije i njegovom


4 Original Naputka pisan je na latinskom
jeziku, ali uz latinski »idea elaboratur« stoji
i njemačka riječ Uberschlag.


MEHANIZACIJA ŠUMARSTVA
God. 18. 1993. br. 1-4.


vatske šume« te sufinanciranja Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike
Hrvatske.


Opseg ovogodišnje »Mehanizacija šumarstva
« je 228 stranica, sa 42 članka.
Članci su razvrstani u sedam područja:


Općenito o stanju i mehanizaciji u
šumarstvu - 7 članaka,


Šumaiske tehnologije i radne metode


- 5 članaka,
nastojanju gradnje željezničkih pruga u
Zagorju i Podravini. Željezničke pruge
su važne stoga, što će omogućiti iskorišćivanje
prirodnih dobara (ugljena,
minerala, mineralnih voda) pa se zbog
toga nalaze u brošuri tiskanoj u Beču
1879.) pod naslovom »Die Naturschatze
im nordlichen Croatien mit einer
geologischen Ubersichtskarte« (Prirodne
vrijednosti u sjevernoj Hrvatskoj
s geološkom preglednom kartom).
Šume ne spominje i tek u Uvodu (str.
5) navodi da će željeznička pruga koristiti
i drvoprerađivačkim poduzećima.
A Utješenović je zagovarao povezivanje
Varaždina sa Zagrebom preko
Ivanca i Golubovca, dakle podno Ivančice,
nedaleko Ravne gore, Trakošćanskih
šuma, a planirao je i prugu Varaždin
- Križevci, dakle ispod Kalničkih
šuma. Ovo područje vjerojatno nije
uzeo u obzir, budući da je već postojala
šumska željeznica iz kalničkih državnih
šuma na željezničku stanicu Lepavina.


Međutim pod 7. 8. autorica piše, da
»veliku pažnju Ognjeslav Utješenović
Ostrožinski posvećuje šumama kojih je
već u njegovo vrijeme na zagorskom
području bilo manje nego na području
Banije5 te je »surađujući sa šumarskim
kadrovima ... pazio da sječa bude
uglavnom preborna ... a to je zahtijevao
i u vlastelinskim šumama.« O stanju
šuma u varaždinskoj županiji u to
doba autorica citira »Izvješće o rukovođenju
šumske uprave i gospodarstva
u području kr. županije varaždinske u
god. 1887.« Ferde biskupa objavljenog
i u Šumarskom listu 1889. br. 4.6)


Oskar Piškorić


5 Utješanović je rođen u Baniji


Ovi svesci Acta historico-oeconomica
nalaze se i u knjižnici Hrvatskog šumarskog
društva.


Analiza rada šumskih radnih strojeva


- 8 članaka.
Transport i transportna sredstva — 2
članka,
Šumski rad i zaštita na radu — 3
članka,


Mjeriteljstvo i GIS u šumarstvu 15
članaka, i
Planiranje šumskih radova - 2 članka.