DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 49 <-- 49 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Uključivši s Vol. 17. Acta historicooeconotnica imala su i dodataka Iugoslaviae, jer se kao izdavač potpisivala Komisija za ekonomsku historiju Jugoslavije, pa je bio i sufinanciran iz »saveznih « sredstava uz sredstva SlZ-a Republičke zajednice za znanstveni rad SRH. Od Vol. 18., koji je izdan u 1991. godini, izdavač ACTA je Komisija za ekonomsku povijest Društava povjesničara Hrvatske. Acta su nastavila izlaziti i u državi Hrvatskoj, jer je uredništvo odnosno glavni urednik dr. Ivan Erceg, iz Zagreba, a kao nakladnik i suizdavač bila je, i ostala, »Školska knjiga « u Zagrebu. U troškovima sudjeluje i nadalje Ministarstvo nadležno za znanost. Pojedine knjige sadrže: Vol. 17. - 1990. godina: Ivan Ere eg: Pregled proizvodnje i trgovine soli u Dubrovačkoj Republici, Stjepan Sršen: Stanovništvo Osijeka i njegovo ekonomsko stanje 1828. godine, Darja Mihelić: Primer finančnega načrtovanja letnega proračuna v istarskem mestu, Mira Kolar — Dimitrijević: Struktura privredno aktivnih stanovnika sjeverne Hrvatske prema materinjem jeziku uoči prvog svjetskog rata, Smiljana Durović : Ekonomskoistorijsko istraživanje Mije Mirkovića o uzorcima ekonomskog zaostajanja Jugoslavije početkom 20. veka, Dragutin Feletar i Zoran Stiperski: Razvojne faze i procesi disperzije industrije Zagreba, Istvan N. Kiss: Die Muhrinsel Do- mane, 1838 - 1720. (Die Domane von Tschakaturn oder Čakovec), Recenzije i prikazi (O radu Njemačkog društva za povijest poduzeća (Geselschaft fur Unternehmensgeschichte), Izvještaji Caraffine komisije o uređenju Slavonije i Srijema nakon osmanlijske vladavine, Deseti međunarodni kongres za ekonomsku historiju). Vol. 18. - 1991: Ivan Ere eg: Pripreme i struktura Jozefinskog popisa, ACTA HISTORICO-OECONOMICA Vol. 17, 18. i 19. Dragica Mihalić: Povaljska listina, izvor za poznavanje hrvatske gospodarske i kulturne djelatnosti, Mira Kolar — Dimitrijević: Sukob Eugena Kvaternika i baruna Lazara Hellenbacha oko stvaranja prvog kreditnog zavoda u Hrvatskoj, Ivan Erceg: Prilog o uvođenju općehrvatskog urbara (1774), Franko Mirošević: Pregled stanja hrvatske trgovačke mornarice od 1918. do 1926. godine, Vol. 19. - 1992. godina: Ivan Erceg: Pregled proizvodnje soli i struktura solana (na istočnojadranskoj obali), Šime Peričić: Prilog poznavanju pčelarstva Dalmacije do 1914. godine, Ivan Erceg: Adamovićev naputak o ekonomskom upravljanju veleposjedom, Ivan Erceg: V. Benzoni za uvod enje trgovačkog sustava u kraljevini Ugarskoj, Mira Kolar - Dimitrijević: Akcija velikog župana Ognjeslava Utješenovića Ostrožinskog na ekonomskom unapređenju Varaždinske županije, Franko Mirošević: Pregled stanja hrvatske trgovačke mornarice od 1926. do 1930. godine, Ivan Erceg: Izvještaj o mineraloško- rudnim ležištima na području Dalmacije i Istre (1804), Ocjene i prikazi (Medieval Trade in the mediterranean World, Das Salz in der Rechts- und Handelsgeschichte, Economy and Society in sixteenth and seventeenth Century Hungary (1526 — 1650), Pregled zemalja Alpe — Jadran). Iako po naslovima nije vidljivo da ima podataka o šumarstvu ili preradi drva, ipak u pojedinim člancima nalazimo podatke i o tome. Tako u Sršenovom prikazu o stanovništvu Osijeka i njegovom ekonomskom stanju 1828. godine nalazi se i popis obrtnika. Prema tom popisu tada je Osijeku bilo majstora i pomoćnika (druga brojka): bačvara 17/11, kolara 9/6, stolara 11/15, tesara 5/67 i tokara 3/8 ili ukupno 45 majstora i 107 pomoćnika. Kako je u svih 66 obrta bilo zaposleno 523 majstora i 514 pomoćnika proizlazi da je udio drvara iznosio 8,6% majstora i 20,8% pomoćnika. Predmetni popis obavljen je po zaključku Hrvatsko-ugarskog sabora iz 1828. godine sa svrhom utvrđivanja osnovice za određivanje poreza, pa je u upitnom listu i rubrika (XII) za popis hrastovih šuma, a tih na području grada Osijeka nije bilo. Prema tome fiskus nisu zanimale šume drugih vrsta, jer u drugim šumama nije bilo žira, u ono vrijeme značajnog za ishranu svinja. »Istarsko mjesto« Darje M i h e 1 i ć je komuna Piran, a proračun autorica datira na početak 17. stoljeća. U cjelokupnom prihodu od 29 498 libri na »šumice « otpada svega 29 libri! Redovni izdaci iznose 17004 libre, od kojih je za šumarskog nadzornika predviđen iznos od 120 libri, a za dva šumska procjenitelja 46 libri. Prema navodima nekih mjesta, piranska komuna obuhvaćala je cijelu mletačku Istru. M. Kolar — Dimitrijević utvrdila je, da je prema navedenom popisu u šumarstvu, lovu i ugljenarstvu bilo zaposleno 3.251 osoba od čega 35 žena. U statusu činovnika bile su 403 osobe. U drvnoj struci bile su zaposlene 13.633 osobe, od čega 3.871 samostalnih, a 7.255 pomoćnih sila. ltd. Zanimljiva je usporedba površina šuma u Međimurju 1672. godine sa sadašnjim stanjem. Naime, kako navodi N. Kiss, prema podatku za 1672. godinu, površina šuma iznosila je 2 718 ha ili 2,8% cjelokupne površine iskazane s 88 114 ha. Međutim za istu godinu iskazana je površina od cea 5 500 ha poplavljenih, erodiranih i opustošenih površina koje nisu donosile nikakvu korist. Po podatku za 1720. godinu površina pašnjaka iznosila je 48 000 ha ili 29,0% cjelokupne površine. Prema statistici šuma 1938. godinu na površini kotara Čakovec, Donja Lendava i Pre- log od 132 962 ha šumska površina iz- Statistika šuma i šumske privrede za 1938. godinu, izdanje Ministarstva šuma i rudnika, Beograd, 1940. |