DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 39 <-- 39 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPER UDK 630* 232.216 Šumarski list CXVIII (1994) 173 PODRIVANJE KAO PRVA FAZA PRIPREME TLA ZA POŠUMLJAVANJE* UNDERMINING AS FIRST STAGE OF SOIL PREPARATION FOR AFFORESTATION Ante TOMAŠEVIĆ** SAŽETAK: U članku se uspoređuju tri metode pripreme tla za pošum- Ijavanje krških terena: — sadnja pod kramp (zasjek), — sadnja u izvrtane jame bušilicom »Stihl« 08 i — sadnja na podrivanom tlu riperom. U ovim istraživanjima autor je došao do spoznaje da je metoda sadnje u izbušene jame bušilicom »Stihl« 08 dala najslabije rezultate. Nešto bolje rezultate dobili smo sadnjom pod kramp (zasjek), a najbolje rezultate dala je metoda sadnje na podrivanim tlima riperom. Ključne riječi: krš, pošumljavanje, ljetna suša, preživljavanje, konzervacija vlage, podrivanje tla Našoj je stručnoj javnosti poznata primjena mehamoramo redovito popunjavati, što u konačnosti povenizacije pri pošunljavanju krša. O primjeni mehaničke ćava troškove rada. obrade tla za potrebe sadnje biljaka pisao je već 1964. Podrivanje tla izvodimo strojevima druge generaci godine inž. Šime Meštrović i opisao mehanizaciju koju je, a to su teški strojevi, traktori, gusjeničari s više su primijenile zemlje sjeverne Afrike i južne Evrope. od 100 kW. Podrivanje se sastoji u tome da strojevi Inž. Bogdan Dereta 1968. govori o primjeni mehani velike snage s hidrauličkim riperom podrivaju kraško zacije u svom djelu »Primjena mehanizacije na kršu u tlo na dubini od 50 do 100 cm i na taj način vrše pošumljavanju, čišćenju od grana i proredi«. prvu fazu pripreme tla za sadnju sadnica. Podrivanje Prvi strojevi na našem kršu (1968. g.), strojevi prve se može provoditi tijekom cijele godine, a sadnju je generacije, u pripremi sadnih mjesta za pošumljavanje najbolje obaviti u optimalnim uvjetima nakon prvih bile su bušilice »Stihl« 08, one su na području Dalma kiša, kada se tlo slegne u razrahljenim podrivima, cije (Zadar, Knin, plit, Imotski) dale zadovoljavajuće uvjetno kazano »brazdama«. Podrivanje zamjenjuje rezultate. Pri radu s motornim bušilicama bušile su se najtežu fazu rada pri pošumljavanju krša. Po našoj rupe svrdlom određenog promjera u koje su se sadile procjeni od vrijednosti jedinice pošumljavanja do vribiljke uzgojene u kontejnerima (balirane sadnice). Rad jednosti podrivanja kreće se od 60 do 80% cijene s bušilicama pokazao se dobrim, jer je u odnosu na koštanja. U tom smislu nemamo egzaktnih pokazatelja klasično kopanje jama bio mnogo brži, a prema našim jer nemamo vlastitu mehanizaciju za obavljanje tih istraživanjima na području Šumarije »Imotski« za 9,876 poslova. Strojevi za naše pokuse u Zadru, Šibeniku i puta jeftiniji. No, mortalitet u prvoj vegetaciji iznosio Splitu iznajmljeni su od građevinskih radnih organizaje 24%, što je mnogo više u odnosu na klasičnu sadnju cija, pa naplaćena cijena rada sigurno nije adekvatna u jame. Nedostatak ovog načina rada, kao i sadnje u obavljenom poslu. Kad bi organizacije u šumarstvu na jame, naročito kada se kopaju jame manjih dimenzija, kršu imale vlastitu mehanizaciju, rad bi sigurno bio npr. 25x25x25 cm, jest u vrlo maloj obrađenoj pomnogo jeftiniji. Ne treba zaboraviti da buldožeri kovršini tla, pa za vrijeme ljetnih suša ugiba znatan broj jima se podriva krš prvenstveno služe u građevinarstvu sadnica ne samo u prvoj vegetaciji već i kasnije, jer pri iskopu zemlje, pri gradnji cestovnih i željezničkih se korijenski sistem ne uspijeva probiti u dublje slojeve trasa, a u šumarstvu bismo ih mogli uspješno upotritla i doći do potrebne vlage. Zbog toga iste površine jebiti i za gradnju šumskih putova, prosjeka i dr., što znači da jedan takav stroj može biti višestruko iskori * Tiskano u Zagrebu, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1990. šten. ** Dr. Ante Tomašević, Šumarski fakultet |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Za naše pokuse u Dalmaciji (Zadar, Šibenik) služili su buldožeri gusjeničari domaće proizvodnje: TG 220, 155 kW i TG 300, 257 kW te buldožer D9H engleske proizvodnje od 306 kW na području šumarije »Split«. Buldožer D9H uspješno radi na nagibima od 7° ili 13%, a njegov riper prodire tlo 1,36 m. Dakako, dubina prodiranja ripera u tlo ovisi o dubini matičnog supstrata, no, tamo gdje je matični supstrat plitak, gdje ne prelazi barem 50 cm dubine, nema ni svrhe podrivati tlo. Prema O. Piškoriću 1960. težina kraških terena kategorizirana je u pet stupnjeva (kategorija): I. kategorija: Tlo duboko, sipko, bez stijena, lako obradivo. II. kategorija: Tlo također bez kamena ili s malo lako pokretljivog. Gornji sloj zbijen i prožet jačim sistemom korijenja trave. III. kategorija: Matično stijenje izbija mjestimično na površinu, dok se u tlu nalazi i krupno kamenje koje treba vaditi ili tlo sa sitnijim, jače zbitim kršjem. IV. kategorija: Tereni s jačim udjelom matičnog stijenja na površini i kamenog kršja u tlu, pa je radi njegova odstranjivanja pri sadnji biljaka potrebno nositi zemlju sa strane. Katkada je potrebna i poluga pri kopanju jama za sadnju. V. kategorija: Teren je s jakim udjelom matičnog stijenja na površini, a slojnost nepovoljna, tj. slojanje se manje ili više približava površini tla. Upotreba poluge i donos zemlje sa strane uvijek su potrebni u klasičnom radu na pošumljavanju. (I. i II. kategorija — najčešće su to napuštena poljoprivredna tla, vinogradi, voćnjaci i druge poljoprivredne površine). Podrivanje možemo uspješno provoditi na I, II. i III. kategoriji kraških tala te donekle na IV. kategoriji, dok je V. kategorija kraških tala za podrivanje nepovoljna, s aspekta efekata rada pa prema tome i s aspekta cijene koštanja. O tome koje površine možemo podrivati a koje ne možemo odlučuju šumarski stručnjaci. Koliko može buldožer obraditi terena za 8 sati rada? To ovisi o kategoriji terena, nagibu zemljišta, izvježbanosti traktorista za ovu vrstu posla itd. Pretpostavimo li da je brzina kretanja buldožera 1,5 km/h, a da je dužina brazde 100 m te da 25% vremena otpada na pripremu stroja, uzimanje goriva, okretanje, sitne popravke te na 30´ odmora u osmosatnom radnom vremenu, tada je efekat rada stroja 6 h (šest sati). Vrijeme koje je potrebno da izračunamo dužinu podrivanja terena od 100 m izračunat ćemo po formuli: s V t = vrijeme s = pređeni put stroja v = brzina kretanja stroja Po tom obrascu, da bismo obavili podrivanje na dužinu od 100 m, potrebno je vrijeme od 3,996 minuta, odnosno 4 minute. Ako su udaljenosti izneđu brazda 3 m, tada za 1 ha trebamo 33 brazde, za što je potrebno vrijeme od 132 minute ili 2 h i 12´, odnosno za 6 h efektivnog rada možemo napraviti 2,27 ha! Na našim pokusnim plohama na podrivanim tlima krša dobili smo ove rezultate sadnje: 1. Područje OOUR Šumarije »Zadar«, šumarski predjel Kozino, »Volovski gaj«, obavljeno je demonstracijsko podrivanje za potrebe studentske terenske nastave, kojom su prilikom studenti zasadili 185 jednogodišnjih sadnica alepskog bora uzgojenim u polietilenskim cijevima, kontejnerima. Pošumljavanje je obavljeno 19. travnja 1984. godine. Promatrajući uspjeh pošumljavanja u travnju 1985. godine, dakle nakon prve vegetacije, utvrdili smo da su preživjele 152 biljke ili 82%, odnosno da su uginule 33 sadnice ili 18% (si. 1, graf. 1). Praćenjem razvoja zasađenih biljaka u narednim godinama, 1986. godine, 1987. godine i 1988, vidjeli smo da nije bilo ugibanja sadnica. Dakle, nakon prve vegetacije ugibanje je najveće! Dinamika visinskog prirašćivanja izražena u radnim visinama sadnica je sljedeća: 1984. startna srednja visina iznosila je 10,72 cm za 185 sadnica 1985. za 152 preživjele biljke prosječna visina bila je 26,74 cm 1986. za 152 preživjele biljke prosječna visina bila je 49,76 cm 1987. za 152 preživjele biljke prosječna visina bila je 84,52 cm 1988. za 152 preživjele biljke prosječna visina bila je 113,24 cm 2. Na području OOUR Šumarije »Šibenik«, šumski predjeli Lozovac-Gulini, 17. travnja 1985. godine obavljeno je demonstracijsko podrivanje za potrebe studentske nastave, kojom smo prilikom zasadili 739 jednogodišnjih sadnica alepskog bora iz kontejnera Bosnaplast, veličine 12 cm. U prosincu 1985. godine, dakle nakon prve vegetacije, preživjelo je 608 biljaka ili 82%, a uginula je 131 biljka ili 18%. Tijekom 1986. godine uginulo je sljedećih 46 biljaka, a 1987. godine još dvije biljke i do kolovoza 1988. godine još jedna biljka. Nakon četvrte vegetacije preživjelo je 559 biljaka ili 76%, dok je mortalitet iznosio 180 biljaka ili 24%. I u ovom pokusu potvrdila se činjenica da je ugibanje biljaka praktično zanemarivo. Ugibanje sadnica bilo je manje-više jednoliko po cijeloj površini (si. 1. graf. 3). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ŠUMARIJA »ZADAR« ZADAR ŠUMSKI PREDJEL »VOLOVSKI GAJ« KOZINO Forest region »Volovski Gaj« Kozino POŠUMLJAVANJE SADNJOM NA PODRIVANOM TLU RIPEROM Afforestation by planting on soil undermined by riper PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE Survival of planting plants Growth curve of mean height ALEPSKI BOR (Pinus halepensis Mill.) Graph 1 120 Graph 2 100 200 1031 80 82% 82% 82% 82% 150 100 II 60 40 50 i 20 0 m m t 0 _i_ -J_ _l_ j _ 84 ´85 ´86 ´87 ´88 year ´84 ´85 ´86 ´87 ´88 year ŠUMARIJA »ŠIBENIK« ŠIBENIK ŠUMSKI PREDJEL »LOZOVAC-GULINI« Forest region »Lozovac-Gulini« ALEPSKI BOR (Pinus halepensis Mili.) Graph 3 800 1001 600 400 200 i I i 82% 11 76% 76% 76% III 0 ´85 ´85 ´86 ´87 year SI. Fig. 1 Dinamika visinskog prirašćivanja iskazana je sred njim vrijednostima visina. Srednjanica iznosila je: — u travnju 1985. godine — u prosincu 1985. godine — u prosincu 1986. godine — u prosincu 1987. godine — u rujnu 1988. godine startna visina sad 16,03 cm 23,05 cm 38,85 cm 56,40 cm 85,81 cm Krivulja rasta srednje visine prikazana je na si. 1. graf. 4 3. Na području OOUR Šumarije »Split«, šumski predjel Vrba, postavili smo tri pokusne plohe s dvije vrste bora, Pinus nigra Arn. (crni bor) i Pinus pinaster Graph 4 100 80 60 40 20 J_ _J . t 0 85 ´85 ´86 ´87 ´88 year Ait. (primorski bor). Pokusi su postavljeni na istom staništu, ali s tri načina pripreme tla za pošumljavanje. U sva tri pokusa promatrali smo do svake vrste preko 500 invalida, što predstavlja dovoljan broj da se utvrdi ponašanje pojedine vrste, odnosno njeno preživljavanje i dinamika visinskog prirašćivanja u prvih 5 godina, koliko će pokus trajati. Za pripremu tla primjenili smo ove metode rada: sadnja pod kramp, sadnja u izbušene jame »bušilicom« »Stihl« 08 i sadnja na podrivanom tlu riperom. Ova su istraživanja tek započela u travnju 1987. godine i predstavljaju komparativna istraživanja pripreme tla za pošumljavanje u uvjetima submediterana |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 42 <-- 42 --> PDF |
ŠUMARIJA »SPLIT« SPLIT ŠUMSKI PREDJEL »VRBA« Forest region »Vrba« POŠUMLJAVANJE SADNJOM POD KRAMP (ZASJEK) Afforestation by planting under pickaxe (cut-in planting) PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA Survival of planting plants CRN I BO R (Pinus nigra Am.) Graph 5 600 1001 87% 400 62% 200 i 1 0 IV ´87 I ´88 IX *83 year PRIMORSK I BO R (Pinus pinaster Ait.) Graph 7 600 1001 83% 75% 400 200 U IV *87 I ´88 IX ´83 year SI. - Fig. 2 uz primjenu triju metoda. Istraživanja bi trebala odgovoriti na pitanje prednosti jedne od primijenjenih metoda rada u vezi s preživljavanjem posađenih borova i dinamike visinskog prirašćivanja. Naša mjerenja na pokusnim plohama, obavljena nakon prve vegetacije u siječnju 1988. godine i drugog mjerenja u rujnu 1988. godine, dala su nam ove rezultate: 3.1. Metoda sadnje pod kramp (zasjek): — Afforestation by planting und pickaxe (cut in planting) Ovom metodom posadili smo 527 sadnica crnog bora i 526 sadnica primorskog bora od 1 godine. Sve su sadnice uzgojene u kontejnerima »Bosnaplast«, dubine 12 cm. Nakon prve vegetacije preživjelo je 457 sadnica crnog bora ili 87%, a nakon druge vegetacije preživjelo je 328 sadnica ili 62% (si. 2. - graf. 5). Krivulja rasta srednjih visina prikazana je na si. 2. graf. 6. Kod primorskog bora nakon prve vegetacije 25 20 15 10 5 0 KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE Growth curve of mean height Graph 6 t IV ´87 I ´88 IX ´88 year Graph 8 IV ´87 I ´88 IX ´88 year na životu je ostalo 465 biljaka ili 88%, a nakon druge vegetacije preživjelo je 397 sadnica ili 75% (si. 2. graf. 7). Krivulja rasta srednjih visina prikazana je na si. 2. graf. 8. 3.2. Metoda sadnje u izbušene jame bušilicom »Stihl« 08. — Afforestation by planting into hales drilled by »Stihl« 08 Ovom metodom posađeno je 515 sadnica crnog bora i 527 sadnica primorskog bora. Sve su sadnice, kao i kod prethodne metode, imale jednu godinu i bile uzgojene u kontejneru »Bosnaplast« dubine 12 cm. Nakon prve vegetacije preživjelo je 82% crnog bora tj. 423 sadnice, a poslije drugog mjerenja 40% tj. preživjelo je 208 biljaka (si. 3. - graf. 9). Krivulja rasta srednjih visina prikazana je na si. 3. graf. 10. Kod primorskog bora na životu su nakon prve vegetacije ostale 423 biljke ili 80%, a kod druge izmjere |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ŠUMARIJA »SPLIT« SPLIT ŠUMSKI PREDJEL »VRBA« Forest region »Vrba« POŠUMLJAVANJE SADNJOM U IZBUŠENE JAME BUŠILICOM STIHL 08 Afforestation by planting into holes drilled by STIHL 08 PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE Survival of planting plants Growth curve of mean height CRNI BOR (Pinus nigra Arn.) N Graph 9 20 Graph 10 600 400 200 0 600 400 200 0 100% i i 15 ^ 88% 10 % 5 t t 0 IV ´87 I ´83 IX "88 year IV "87 I -88 IX year PRIMORSKI BOR (Pinus pinaster Ait.) Graph 11 100% W 80% "I IV ´87 I ´88 IX t year SI. - Fig. 3 preživjelo je 265 biljaka ili 50% (si. 3. - graf. 11). Krivulja rasta srednjih visina prikazana je na si. 3. graf. 12. 3.3. Metoda pošumljavanja u podrivanom tlu riperom — Afforestation by planting on soil undermined by ripper Ovim načinom posađeno je 528 sadnica crnog bora i 527 sadnica primorskog bora. Kao i kod prethodnih dviju metoda sve su sadnice bile jednogodišnje, uzgojene u kontejneru »Bosnaplast«, dubine 12 cm. Uspjeh ove metode bio je sljedeći: Nakon prve vegetacije ostalo je 92% crnog bora ili 485 sadnica, dok je nakon drugog mjerenja uspjeh iznosio 89% ili 469 sadnica koje su preživjele (si. 4. 25 Graph 12 20 15 10 5 0 t IV ´87 I ´83 IX year - graf. 13). Krivulja rasta srednjih visina prikazana je na si. 3. graf. 14. Kod primorskog bora nakon prve vegetacije uspjeh preživljavanja iznosio je 91%. tj. preživjele su 482 sadnice, a kod drugog mjerenja na životu je ostalo 427 sadnica ili 90% (si. 4. - graf. 15). Krivulja rasta srednjih visina prikazana je na si. 3. graph 16. Iz priloženih grafikona i tabela vidimo kako se kretao uspjeh preživljavanja biljaka crnog i primorskog bora u prva dva vegetacijska perioda te kako se kreće visinski prirast srednje visine preživjelih sadnica. Što se tiče preživljavanja biljaka, metoda sadnje u izbušene jame bušilicom »Stihl« 08 dala je najslabije rezultate. Svega 40% crnog bora preživjelo je na kraju |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ŠUMARIJA »SPLIT« SPLIT ŠUMSKI PREDJEL »VRBA« Forest region »Vrba« POŠUMLJAVANJE SADNJOM NA PODRIVANOM TLU RIPEROM Afforestation by planting on soil undermined by riper PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA Survival of planting plants 600 500 400 H 300 200 100 600 500 400 300 200 100 0 Graph 13 1001 VZa 92 P 9Z% %% 89% 111 illII IV ´87 I ´88 IX ´88 Graph 15 100% 91% I. 1 I90% t I ´87 IV ´83 IX ´88 year SI. -Fig. 4 druge vegetacije, dok je primorski bor preživio nešto bolje na kraju druge vegetacije — 50%. Bolje rezultate dala je metoda sadnje pod kramp (zasjek) gdje je na kraju druge vegetacije preživjelo 62% crnog bora, dok je udpjeh preživljavanja kod primorskog bora na kraju druge vegetacije iznosio 75%. Metoda podrivanja tla riperom na dubini od 80 cm dala je najbolje rezultate u preživljavanju biljaka na kraju drugog vegetacijskog perioda, pa je crnog bora preživjelo 89% a primorskoga 90%. KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE Growth vurve of mean height CRNI BOR (Pinus nigra Am.) t year 20 Graph 14 17.5 15 12.5 10 7.5 5 2.5 0 _l _ IV ´87_i _ I ´88_ L IX ´88 t year PRIMORSKI BOR (Pinus pinaster Ait.) Graph 16 30 27.5 25 22.5 20 17.5 15 12.5 10 7.5 5 2.5 _i_ _L_ J_ t 0 I ´87 IV ´88 IX ´83 year Pri sadnji alepskog bora na podrivanom kraškom tlu na području Zadra, gdje smo 1984. godine posadili 185 sadnica, vidimo da je uspjeh preživljavanja nakon prvoga vegetacijskog perioda iznosio 82%, a da narednih godina (1985, 1986. i 1988) ugibanja nije bilo! Na području Šibenika, gdje smo na podrivanom kraškom tku na dubinu od 80 cm posadili 739 sadnica alepskog bora, na kraju prvoga vegetacijskog perioda preživjelo je 82% biljaka, a na kraju druge vegetacije 76% te isto toliko na kraju trećeg i četvrtog vegetacijskog perioda. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Uspjeh pošumljavanja po metodama rada za crni (Pinus nigra Arn.) i primorski bor (P. pinaster Ait.) Succes of afforestation after the methods for Black pine (Pinus nigra Arm J and Maritime pine (P. pinaster Ait J Tablica 1. Metoda rada Work method Pošumljavanje pod kramp (zasjek) Afforestation by planting under pickaxe (cut-in planting) Pošumljavanje u izbušene jame bušilicom STIHL 08 Afforestation by planting into holes drilled by STIHL 08 Pošumljavanje na podrivanom tlu riperom Afforestation by planting on soil undermined mined by ripper Vrsta Species Pinus nigra Am. Pinus pinaster Ait. Pinus nigra Arn. Pinus pinaster Ait. Pinus nigra Arn. Pinus pinaster Ait. Sadeno Planted 527 526 515 527 528 527 Broj preživjelih biljaka nakon prvog i drugog i regetacijskog perioda Survival of plants after first and second vegetation period opstalo uginulo uspjeh opstalo ijginulo uspjeh survived died success survived died success % % 457 70 87 308 219 62 465 61 88 397 129 75 423 92 82 208 307 40 423 104 80 265 262 50 485 43 92 469 59 89 482 45 91 427 100 90 SI. — Fig. 5. Podrivanje kraškog tla riperom na području OOUR Šumarije Šibenik, Šumski predjel Lozovac-Gulini (Studentska terenska nastava, travanj 1985. god.) Undermining of karst soil by rippers in the Šibenik forest management, the Lozovac-Gulini forest area (Students´ practical studies, April 1985) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Čemu imamo zahvaliti ovakav uspjeh ili neuspjeh preživljavanja posađenih biljaka? Po našem mišljenju najveću ulogu u preživljavanju sadnica ima način pripreme tla za sadnju biljaka. Pri metodi sadnje u izvrtane jame bušilicom tlo uopće nije obrađeno, a stijenke jamica su zaglađene zbog rotacije svrdla i sigurno je da mladi i nježni žilni sistem biljke u takvim uvjetima nema ni izdaleka zadovoljavajuće uvjete za razvoj. Pri sadnji pod kramp (zasjek) tlo je također neobrađeno te je i ugibanje sadnica još uvijek veliko, mada je uspjeh nešto bolji od prethodne metode. Kod obje navedene metode pripreme tla za pošumljavanje treba očekivati da će i narednih godina sadnice ugibati, što će naposljetku donijeti još slabiji uspjeh. Metoda pošumljavanja na podrivanom tlu riperom dala je na svim lokalitetima mnogo bolje rezultate od ZAKLJUČAK 1. Podrivanje tla kao metoda može se uspješno primijeniti za pripremu staništa za pošumljavanje na vrlo teškim terenima krša i u nepovoljnim klimatskim uvjetima. 2. Na kraškim terenima I, II. i III. i djelomično IV. kategorije terena uspješno se može primijeniti metoda podrivanja kraških terena. 3. Podrivi u tlu, »brazde«, izvode se od 50 cm do 100 cm dubine, što ovisi o terenu i snazi stroja kojim obavljamo podrivanje. 4. Primjena mehanizacije za pošumljavanje krša danas je neizbježna zbog većeg učinka u radu i humanizacije teškoga fizičkog rada. 5. Pretpostavljamo da su troškovi podrivanja ripe- rima u odnosu na klasičan način rada pri pošumljavanju krša manji po jedinici površine. Ljudski rad je najskuplji rad. Podrivanje riperima kao prva faza pripreme staništa za pošumljavanje u cijeni koštanja sadprethodnih dviju metoda. Pri ovakvu načinu pripremanja kraškog tla za pošumljavanje mortalitet biljaka najveći je u prvom vegetacijskom periodu, dok je dalje ugibanje biljaka neznatno, što potvrđuje i naša istraživanja na području Šumarije »Zadar«, Šumarija »Šibenik « i Šumarije »Split«. Tajna uspjeha na podrivanim staništima, po našem mišljenju, leži u tome što je tlo razrahljeno na veću dubinu, u našem slučaju na 80 cm, te se na taj način povećava kapacitet tla za vodu, što u ljetnom, sušnom periodu ima presudnu ulogu za preživljavanje biljaka. Nadalje, podrivano tlo olakšava korijenskom sistemu biljke lakši i brži prodor u dublje horizonte, gdje uvijek ima više vlage nego u plićim horizontima, pa biljka tako može izdržati najjače suše. Šumarima je dobro poznato da je priprema staništa za pošumljavanje krša, uz sve druge dobro obavljene radove, ključ uspjeha preživljavanja mladih šumskih kultura. CONCLUSION rži između 60 do 80% ukupnih troškova i po našem mišljenju tu leže velike uštede i u novčanim pokazateljima i u vremenu izvođenja radova (skraćuje se vrijeme po jedinici površine). 6. Podrivane površine služe za akumulaciju vlage koja se kumulira za vrijeme kiša i u podrivanim dijelovima se zadržava za sušni ljetni period, što biljkama omogućava život i razvoj. 7. Na podrivanom terenu korijenski sistem biljke brzo prodire u dublje horizonte tla, što izaziva i brži visinski prirast, a što je jako važno za prilike krša. Biljka prodorom u dubinu dolazi do više vlage i lakše prevladava ljetne suše. Na podrivanim površinama preživljavanje u prvoj vegetaciji uspješnije ne nego pri sadnji metodom pod kramp i u izbušene jame bušilicom »Stihl« 08, a sve naredne godine mortaliteta nema ili je neznatan u odnosu na druge metode pošumljavanja. LITERATURA Dereta, B., 1968: Primjena mehanizacije na kršu u pošumljavanju. Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu, Radovi 11: str. 1-17 Zagreb 1953. Meštović, Š., 1964: Primjena mehaničke obrade tla pri podizanju šuma u području Mediterana, Šumarski list (3-4): str. 124-133 Zagreb. Piškorić, O., 1960: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina na degradiranom dijelu krša. Šumarski list (11-12) str. 383-392 Zagreb. Tomašević, A., 1986: Rekultivacija kraških goleti pošumljavanjem u SR Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje, 2, Zagreb. Adresa autora: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Katedra za uzgajanje šuma 41001 Zagreb, pp. 178. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 47 <-- 47 --> PDF |
SUMMARY: The article compares three methods of soil preparation for karst terrain afforestation: — planting under pickaxe (cut-in planting), — planting into holes drilled by »Stihl« 08, and — planting on soil undermined by a ripper. The research resulted in the conslusion that the method of planting into holes drilled bu »Stihl« 08 gave poorest results, and slightly better ones were achieved by planting under pickaxe. The best results were obtained by planting under pickaxe. The best results were obtained by planting on the soil undermined by a ripper. Conclusions: 1. Undermining of soil as a method can be successfully applied at habitat preparations for afforestation of hard karst terrain under unfavourable climate conditions. 2. On karst terrains of categories I, II, III and partly TV tje method of undermining karst terrain can be successfully applied. 3. Underminings of soil, the »furrows«, are made between 50 cm and 100 cm deep, depending on the terrain and engine power. 4. The application of the mechanization for karst afforestation is today indispensable due to requirements for higher performance and humanization of hard labour. 5. It is assumed that costs of undermining by ripper compared to classical karst afforestation methods are lower per suface unit. Live human labour is the most expensive. Ripping as the first phase at habitat preparation in afforestation amounts to 60%—80% of total costs, so that in our opinion considerable savings are to be achived here, both in money and time. 6. Undermined surfaces serve as moisture accumulations during rain periods enabling life to plants during dry periods. 7. Plant root systems on ripped terrain penetrate into deeper horizons resulting in faster height increment, which is of great importance for karst conditions. A plant gets more moisture by better penetration, so that it survives summer droughts more successfuly. 8. On undermined soil, survival within first vegetation is more successful than by planting under pickaxe (cut-in planting), and into holes drilled by STIHL 08; the years to follow will either record no mortality at all, or it will be negligable in proportion to the mentioned and other afforestation methods. |