DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 591.5 (497.13) (Canis lupus) Šumarski list CXVIII (1994) 167 ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA O VUKOVIMA U HRVATSKOJ SURVEY OF PUBLIC ATITUDE TOWARDS WOLVES IN CROATIA Đuro HUBER, Berislav RADIŠIĆ, Dinko NOVOSEL, Alojzije FRKOVIĆ* SAŽETAK: Ispitivanje stava ljudi u Hrvatskoj prema vukovima, putem razgovora ispunjeno je 106 anketnih listića s po 12 grupa pitanja o vukovima. Po 53 ispitane osobe bile su iz područja koje je stanište vuka (»ruralni« — Gorski kotar) i iz gradskih područja (»urbani« — Karlovac i Zagreb). Rezultati su uspoređeni sa sličnim anketama provedenim 1983. i 1986/87. (Gyorgy 1984, Huber i sur. 1992). Dokazana je vrlo pozitivna promjena u općem stavu ljudi prema vukovima u Hrvatskoj u zadnjih 6 ili 10 godina. Postotak ljudi koji smatraju da je vuk štetan kao vrsta pao je s 42% u 1983. na 25% u 1993. (Hi2 = 10.2). U 1983. čak je 21% ljudi željelo istrijebiti vuka prema 8% danas (Hf = 9.19). Postotak ruralnih ljudi koji bi željeli uvesti nagrade za ubijanje vukova pao je značajno od 1986187. (s 85% na 23%, Hf = 38.86), isto kao i onih koji bi željeli upotrebljavati otrove protiv vukova (s 26% na 4% Hi22 = 8.91). Devedeset posto svih ispitanika slaže se da se populacija vukova u Hrvatskoj zadnjih 20 godina smanjila. Može se zaključiti da su veličina populacije vukova i veličina štete koju oni pričinjavaju glavna načela koja određuje stav mjesnog stanovništva prema vukovima. Od 1986187. vuk je, u stavu ljudi, pao s 4. na 7. mjesto kao štetočina. Stav prema vukovima kao vrsti u Hrvatskoj čini se dosta povoljnim za hitno uvođenje zakonske zaštite. Dodatno obavješćivanje i obrazovanje javnosti o stvarnom stanju populacije vukova pridonijelo bi daljem očuvanju te vrste. Zaštita vukova u Hrvatskoj pomogla bi pri spašavanju njihove populacije i u susjednim državama, a to je osnovni korak koji će olakšati dalje širenje vukova kao vrste prema sjeverozapadu, Alpama. UVOD Preživljavanje vukova (Canis lupus), kao i ostalih šnje. Za to vrijeme nisu bile objavljivane procjene krupnih predatora, danas uglavnom u potpunosti ovisi veličine populacije, ali se može nagađati da je broj o spremnosti i volji čovjeka da prihvati njegovu nazoč- vukova mogao biti oko 800 (600-1000). nost na određenim prostorima. Zato je moguć uspjeh zaštitnih mjera usko povezan sa stavom lokalnih sta- Šteta koju su vukovi pričinjavali stoci tijekom mnonovnika prema toj vrsti. gih stoljeća, pa sve do prije dvadesetak godina, stvorila Nedavne procjene pokazuju da danas u Hrvatskoj je, u većine ljudi, potpuno negativnu sliku o vuku. živi manje od 50 vukova, a najvjerojatnije samo oko Od 1945. pa do oko 1975. netrpeljivost prema vuko 30. Povijesno je cijela Hrvatska bila stanište vuka, ali vima bila je podržavana i kampanjama koje je organizirala danas vukovi nastanjuju samo gorska područja u Gor- država. Uništavanje vukova bilo je planirano i skom kotaru i Lici. Uz poticanje visokim nagradama, poticano. U nekim razdobljima nagrada za ubijenog vukovi su uništavani kao štetočine, pa su u razdoblju vuka bila je jednaka mjesečnoj plaći šumarskog inžeod 1954. do 1972., bili ubijani prosječno po 274 godi-nJera. S padom broja vukova došlo je i do smanjivanja veličina šteta koje su oni činili. Tako je u Gorskom * Prof. dr. Đuro Huber, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Hein-i 4 ._ j < v. . , u., -,r,c>A TT zeiova 55, 41000 Zagreb. kotaru zadnja dokazana šteta od vukova bila 1984. U Berislav Radišić, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Heinzelova skladu S tim trendom, UDOraba Otrova Za ubijanje VU55, 41000 Zagreb. . Alojzije FrkoviC, dipl. inž., Hrvatske šume, Šumska uprava Delnice, . . ° . J Supiiova 32, 51300 Delnice. vukovi i dalje bih zakonom nezaštićeni, broj godišnje |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ubijenih vukova značajno se smanjio (Frković i sur. 1988, Frković i Huber 1993). Stav ljudi prema vukovima ispitan je 1983. (Gyorgy 1984) i 1986/87. (Huber i sur. 1992) u Hrvatskoj i 1992. u Makedoniji (Huber i sur. 1992) kao usporedbu sa stabilnijom populacijom vukova koja još tamo živi. Javno mišljenje stranih posjetitelja Nacionalnog parka Plitvačka jezera u Hrvatskoj o medvjedima i vukovima ispitano je 1985. (Morić i Huber 1989). Naša je namjera bila istražiti sadašnji stav ljudi prema vukovima u Hrvatskoj i utvrditi moguće promjene u posljednjih 6 do 10 godina, kao i usporediti stavove ljudi koji žive u staništu vuka s onima koji žive u gradovima. Svrha ove studije je da se prepoznaju oni čimbenici koji bitno utječu na stav ljudi kao i mogući putevi za promjenu negativnog stava. METODA Ispitano je ukupno 106 osoba: 53 koje žive u području koje je stanište vuka u Gorskom kotaru (»ruralni « u kasnijem tekstu) i 53 iz gradskih područja Karlovca i Zagreba (»urbani« u kasnijem tekstu). Svaka anketa sadrži po 12 skupina pitanja, a rađena je na temelju razgovora koji su obavili drugi i treći autor. Odgovori su analizirani za svako pitanje za sve ispitanike zajedno, a zatim po skupinama ispitanika. Slijedeći uvjeti su mjesto stanovanja, bavljenje lovom, razina obrazovanja, spol i dob. Odgovori na neka pitanja proučeni su u odnosu na jedan ili više odgovora u istoj anketi. Postoci su izračunati od ukupnog broja odgovora dobivenih na svako pojedino pitanje. Za određivanje statistički značajnih razlika medu skupinama ispitanika i njihovih odgovora korišten je Hi kvadrat (Hi2) test. Za razgraničenje razlika koje smo smatrali statistički značajnima (signifikantnim), za razliku od onih manjih za koje smatramo da su samo rezultat slučaja, postavljen je prag za vjerojatnost P < 0.05. Za tu je vjerojatnost granična vrijednost Hi kvadrata Hi2 > 3.841, a uz 1 stupanj slobode (IDF). REZULTATI I RASPRAVA Apsolutni brojevi odgovora na neka proučavana pitanja prikazani su u Tablici 1, a ti su podaci u ovom poglavlju korišteni samo kao postoci. Devedeset posto svih ispitanika slaže se da se populacija vukova u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj smanjila, i u tome nije bilo razlike između ruralnih i urbanih ispitanika (Hi2 = 0.33). 58% ruralnih i samo 2% urbanih ispitanih ljudi izjavilo je da vuk živi u njihovom području (Hi2 = 37.6), dok ga je 66% nasuprot 25% vidjelo (Hi2 = 16.8), 60% nasuprot 26% je čulo kako vuk zavija (Hi2 = 11.1), a 6% nasuprot 0% je ubilo jednog ili više vukova (Hi2 = 13.9) (Tablica 1). Zbog tako značajne razlike u izloženosti kontaktu s vukom, za pitanja u svezi s biologijom vuka, u obzir su uzeti samo odgovori ruralnog stanovništva. Treba zabilježiti da je samo 5 od 35 ruralnih osoba koje su jednom u životu ili više puta vidjele vuka, imalo takovo iskustvo i u posljednjih 12 mjeseci. Ukupno 14 anketiranih osoba ubilo je 95 vukova: u prosjeku 6.8 (raspon 1 —20) vukova po lovcu. Činjenica je da 40% (14 od 35) osoba koje su vidjele vuka, ujedno najmanje po jednoga i ubilo, pokazuje kako je po vuka opasan susret s čovjekom. Od ukupno 54 prijavljena viđenja vuka u 30 (55%) slučajeva vuk je bio sam, u 8 (15%) u paru, a u 16 (30%) slučajeva u čoporu od 3—17 (prosjek 5.5) jedinki. Ovakva raspodjela gotovo je ista |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 35 <-- 35 --> PDF |
(razlika nije značajna, Hi2 = 0,05 do 0,60) kao i u drugo mjesto. Ovca (91%), pas (79%), koza (66%) i starijim ogledima u Hrvatskoj i Makedoniji (Huber i govedo (64%) su poredani kao domaće životinje koje sur. 1992). Sva viđenja vuka bila su prilično ravnosu najčešće žrtve vuka. Samo 8% (N = 4) ispitanika mjerno raspodijeljena tijekom godine, dana i tipa stakoristi neke od mjera za zaštitu svoje stoke. ništa. Pet osoba koje su vidjele vučja legla izbrojalo je po 3 do 9 vučića (prosječno 4.7) po leglu. Sa 4. mjesta kao štetočina, prema mišljenju ruralSva 53 ruralna ispitanika vjeruju da je srna najčešće nog stanovništva 1986/87. (Huber i sur. 1992), vuk je prirodna hrana vuka, a 46 (88%) stavlja jelena na pao na 7. mjesto, brojeći životinje za koje više od Tablica 1. Odgovori na odabrana pitanja iz ankete o vuku u Hrvatskoj. Answers to selected questions from the Wolf questionnaire in Croatia Odgovori 1 Answers Pitanja / Question Ruralni ispitanici Urbani ispitanici Rural examinees Urban examinees 1986/87.a 1993. 1993. 1. Populacija vukova se smanjila u zadnjih 20 godina Wolf population decreased in the last 20 years DaNe Yes No 45 8 49 4 32 5 2. Vukovi žive u okolini naselja Wolves live around homestead Da Yes 46 31 1 Ne No 7 22 52 3. Vidjeli vuka Have seen the wolf Da Yes 47 35 13 Ne No 5 18 40 4. Čuli zavijanje vuka Have heard the wolf howling DaNe Yes No 39 9 32 21 14 39 5. Ubili vuka Have killed the wolf Da Yes 5 14 0 Ne No 30 39 53 6. Vukovi su štetni u prirodi Wolfs are harmful in nature Da Yes 163b 12 14 Ne No 387b 41 39 7. Populacija vukova je premalena Wolf population is too low DaNe Yes No 35 18 37 16 8. Nagrada za ubijenog vuka Bounty for a killed wolf DaNe Yes No 29 5 12 41 9 44 9. Otrovi protiv vukova Poisons against wolves 10. Poželjni status vuka Desired status for wolf Da YesZaštita 9 2 14 1 25 Protection Lovna sezona 34 24 Season Istrijebljenje 4 4 Extermination 11. Poželjni status medvjeda Desired status for bear Zaštita 8 32 Protection Lovna sezona 44 19 Season Istrijebljenje 1 2 Extermination 12. Poželjni status risa Desired status for lynx Zaštita Protection 6 29 Lovna sezona 33 21 Season Istrijebljenje 14 3 Extermination a Iz (From) Huber et al. (1992) b Podaci za 1983. su iz (Data for 1983 from) Gyorgy (1984) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 36 <-- 36 --> PDF |
50% od ispitanika osjeća da prave veću štetu nego vuk (Tablica 2). Vuka smatra za korisnu vrstu u prirodi 68% ruralnih i 60% urbanih ispitanika (Hi2 = 0.37, razlika nije značajna). Nasuprot tome svih 100% ruralnih ispitanika u Makedoniji smatra vuka u prirodi štetnim (Huber i sur 1992). U anketi provedenoj 1983. u Hrvatskoj, 42% svih ispitanika smatralo je vuka štetnim (Gyorgy 1984), za usporedbu s 25% u ovoj studiji (70%) nego urbanih (27%) ispitanika smatralo je vuka štetnim (Hi2 = 65.0, vrlo značajna razlika). Međutim, još 1985. samo 9% stranih posjetitelja Hrvatskoj tvrdilo je da je vuk štetna vrsta (Morić i Huber 1989). U Makedoniji nitko od ruralnih i 60% urbanih ispitanika (Huber i sur. 1992) ne smatra da je populacija vukova preniska. U Hrvatskoj 66% ruralnih i 70% urbanih ispitanika osjeća da je premalo vukova, a samo 8%, odnosno 2% misli da ih je previše (Hi2 = 0.84, nije značajno). Za usporedbu, u 1983. (Gyorgy 1984) čak 31% (43 od 139) ruralnih i 10% (25 od 248) urbanih ljudi izjavljuje da je previše vukova (Hi2 = 25.3, značajno više ruralnih od urbanih). Pad broja ruralnih ispitanika koji vjeruju da je previše vukova sa 31% na 8% je isto vrlo značajan (Hi2 = 10.1) (SI. 1). Znakovito je napomenuti da više ljudi danas vjeruje da je broj vukova prenizak, nasuprot onima koji vjeruju da ih je dosta ili previše (Hi2 = 25.8). Postotak ruralnih ljudi koji bi željeli davati nagrade za ubijanje vukova značajno je pao od 1986/87. (Huber i sur. 1992) (sa 85% na 23%, Hi2 = 38.86), isto kao i onih koji bi željeli ponovno upotrebljavati otrove protiv vukova (sa 26% na 4%, Hi2 = 8.91) (SI. 1). Uspoređujući stav ruralnih ispitanika u Hrvatskoj prema sva tri velika prirodna predatora, vuk ima najveći broj glasova za trajnu zaštitu (27%), medvjed (15%) i ris (11%). Vuk je drugi sa samo 8% za istreb- Tablica 2. Položaj vuka u stavu ispitanih osoba koje žive u staništu vuka. Brojevi u zagradi pokazuju postotak ispitanika koji smatra da je ta životinja/e veći štetnik od vuka. Wolf rank as a pest in the minds of examined people cohabitating with wolves. Numbers in brackets show the percent of examinees that see that animal/s as bigger pest/s than wolves. Mjesto 1986/87" Rank Medvjed (Bear) Divlja svinja (Wild boar) Lisica (Fox) VUK (WOLF) Ptice (Birds) Glodavci (Rodents) Ris (Lynx) Kukci (Insects) Zee (Hare) a Iz (From) Huber et al. (1992) 30 i 25 20 15 10 5 (85%) (60%) (58%) (45%) (23%) (21%) (21%) (10%) 0 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Vuk Medvjed Ris Vuk Medvjed Rjs Wolf Bear Lynx Wolf Bear Lynx Potpuna zaštita Istrijebljenje Total protection Poželjni status Extermination Desired status SI. 1. Postoci ispitanih ruralnih osoba u Hrvatskoj koje misle da je populacija vukova previsoka, da bi se trebala isplaćivati nagrada za ubijenog vuka i da bi se trebali koristiti otrovi porotiv vukova. Uspoređeni su podaci iz ove studije s onima iz 1983. (Gyorgy 1984) ili 19861 87. (Huber i sur. 1992) 1993. Divlja svinja (Wild boar) Kukci (Insects) Medvjed (Bear) Ris (Lynx) Glodavci (Rodents) Lisica (Fox) VUK (WOLF) Zee (Hare) Ptice (Birds) N=29/34 N=43/139 N= 12/53 - N=4/53 ~n (89%) (85%) (79%) (72%) (62%) (57%) (30%) (29%) N=9/47 N=2/51 1983 1993 , 1986/87 19931 1986/871 1993 Previše vukovaTo many wolves Nagrada Bounty Trovanje Poison Godina istraživanja Year of survey SI. 2. Usporedba stava prema vukovima, medvjedima i risevima u Hrvatskoj. Prikazani su postoci ispitanih ruralnih osoba koji bi dali vuku, medvjedu i risu trajnu zaštitu ili bi ih željeli vidjeti istrijebljene. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ljenje među ruralnim, isto tako i medu urbanim ispitanicima (SI. 2, Tablica 1). U studiji od Gyorgy (1984) u 1983. čak 21% (81 od 387) ljudi želi istrijebiti vuka (značajno više nego 1993., Hi2 = 9.19) dok samo 5% (42 od 710) stranih posjetitelja Hrvatske u 1985. ima isto mišljenje (Morić i Huber, 1989). Odgovori ukupno 29 lovaca uspoređeni su s 25 ruralnih nelovaca: 96% lovaca prema 48% nelovaca smatra da je populacija vukova preniska (značajno Hi2 = 5.82). Iako razlike između ostalih odgovora nisu značajne, opći stav lovaca je pozitivniji. Tako 76% lovaca nasuprot 56% nelovaca tvrdi da je vuk koristan (Hi2 = 2.39) i 34% lovaca nasuprot 16% nelovaca bi vuku dali trajnu zaštitu (Hi2 — 1.52). Razvrstavajući ispitane osobe s više iskustva s vukovima, tj. one koji su pozitivno odgovorile na najmanje dva puta od pitanja o tome da su: vidjele, čule, ubile vuka ili našle vučje leglo, nasuprot onima bez takvog iskustva, nema značajnih razlika u stavu prema vukovima (Hi2 = 0.03-2.3). Uspoređujući 80 muških nasuprot 26 ženskih ispitanika, značajno više muškaraca smatra da je vuk koristan i da mu je potrebna zaštita (Hi2 = 3.87 i 9.56). Zato više žena želi trajnu zaštitu za risa (50% nasuprot 26%, Hi2 = 4.05). Stav ljudi, uzevši u obzir dob preko ili manje od 50 godina, ne pokazuje značajne razlike prema vukovima (Hi2 = 0.05 naprama 3.77), ali starija skupina više želi zaštititi risa nego mlađa (36% nasuprot 33%, Hi2 = 9.78). Ispitanici s visokim stupnjem obrazovanja (N = 29) uspoređeni s onima nižeg i srednjeg stupnja obrazovanja (N = 77) pokazuju značajno (Hi2 = 5.38 do 8.55) pozitivniji stav prema vukovima, tvrdeći da su korisni, da ih je premalo, da ne treba nagrađivati odstrel i da ih treba trajno zaštititi. Ispitanici zanimanja povezanih s poljoprivredom i šumarstvom (N = 32) prema onima u ostalim zanimanjima ne pokazuju značajnije razlike u stavu prema vukovima. ZAKLJUČCI Dokazana je vrlo pozitivna promjena u općem stavu ljudi prema vukovima u Hrvatskoj u zadnjih 6 ili 10 godina. 1. Opći postotak ljudi koji smatraju da je vuk štetan kao vrsta pao je s 42% u 1983. na 25% u 1993. (Hi2 = 10.2). Ipak, još 1985. samo 9% stranih posjetitelja Hrvatske tvrdilo je da je vuk štetna vrsta. 2. U 1983. čak 21% ljudi željelo je istrijebiti vuka prema 8% danas (Hi2 = 9.19), dok je 1985. samo 5% stranih posjetitelja Hrvatske imalo isto mišljenje. 3. Postotak ruralnih ljudi koji bi željeli uvesti nagrade za ubijanje vukova pao je značajno od 1986/87. (sa 85% na 23%, Hi2 = 38.86), isto kao i onih koji bi željeli upotrebljavati otrove protiv vukova (sa 26% na 4%, Hi2 = 8.91). 4. Devedeset posto svih ispitanika slaže se da se populacija vukova u Hrvatskoj zadnjih 20 godina smanjila. Može se zaključiti da su veličina populacije vukova i veličina štete koju oni pričinjavaju glavna načela koja određuje stav mjesnog stanovništva prema vukovima. Od 1986/87. vuk je, u stavu ljudi, pao s 4. na 7. mjesto kao štetočina. Stav prema vukovima u Hrvatskoj čini se povoljnim za hitno uvođenje zakonske zaštite. Dodatno obavješćivanje i obrazovanje javnosti o stvarnom stanju populacije vukova pridonijelo bi daljem očuvanju te vrste. Zaštita vukova u Hrvatskoj pomogla bi pri spašavanju njihove populacije i u susjednim državama, a to je osnovni korak koji će olakšati dalje širenje vukova prema sjeverozapadu, tj. Alpama. LITERATURA Frković, A. and D. Huber 1992: Wolves in Croatia: baseline data, pp. 66-69 in Wolves in Europe status and perceptives. C. Promberger and W. Schroder, editors. Oberammergau, Germany. Frković, A., R. L. Ruff, L. Cicnjak iD. Huber 1988: Ulov vuka u Gorskom kotaru u razdoblju od 1945. do 1986. godine. Šumarski list 62: 519-530. Gyorgy, J. 1984: Istraživanje javnog mišljenja o vukovima u Hrvatskoj. Drugi kongres biologa hrvatske, Zadar, pp 116-117. Huber, D., S. Mitevski and D. Kuhar 1992: Questionnaire on wolves in Croatia and Macedonia: comparison of public attitudes, pp. 124-125 in Wolves in Europe — status and perspectives. C. Promberger and W. Schroder, editors. Oberammergau, Germany. Morić, i D. Huber 1989: Istraživanje mišljenja stranih posjetilaca Nacionalnog parka Plitvička jezera o medvjedima i vukovima. Ekologija 24: 21—33. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 38 <-- 38 --> PDF |
SUMMARY: The attitude of people towards wolves in Croatia was studied by taking a total of 106 questionnaires: 53 by people that cohabitate with wolves in Gorski kotar (»rural«) and 53 from urban areas of towns Karlovac and Zagreb (»urban«). Each quiz, containing 12 groups of questions, was completed by interview. The results were compared with former surveys from 1983 (Gyorgy 1984) and 1986187 (Huber et al. 1992). A very positive change of general attitude towards wolves in Croatia compared to the last 6 or 10 years before was documented. The overall percentage of people considering the wolf as a harmful species dropped from 42% in 1983 to 25% in 1993 (Chi2 = 10.2). However, already in 1985 only 9% of foreign visitors to Croatia considered the wolf as a harmful species: In 1983 even 21% people wanted to exterminate wolf, compared to 8% today (Chi2 = 9.19), while only 5% of foreign visitors to Croatian in 1985 had the same opinion. The percent of rural people that would like to introduce again the bounties for killed wolves dropped significantly from 1986/87: from 85% to 23%, Chi2 = 38.86, as well as the ones that would again like to use poisons against wolves: from 26% to 4%, Chi2 = 8.91. Ninety percent of all examinees agree that the wolf population decreased in the last 20 years in Croatia. It can be concluded that the size of wolf population, and the related size of damage are the principle determinants of attitude of local human population towards wolves. From 1986187 the wolf dropped from the fourth to the seventh place as a pest animal in the people´s minds. The attitude towards wolves in Croatia seems already favorable enough for the urgent introduction of legal protection. Additional informing and educating the public about the real wolf population status would further contribute to the conservation of species. Saving the wolves in Croatia would help save their population in the neighboring Slovenia, and it is an essential step to facilitate further dispersal of wolves towards northwest, i.e. Alps. |