DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 33     <-- 33 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 591.5 (497.13) (Canis lupus) Šumarski list CXVIII (1994) 167


ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA O VUKOVIMA U HRVATSKOJ


SURVEY OF PUBLIC ATITUDE TOWARDS WOLVES IN CROATIA


Đuro HUBER, Berislav RADIŠIĆ, Dinko NOVOSEL, Alojzije FRKOVIĆ*


SAŽETAK: Ispitivanje stava ljudi u Hrvatskoj prema vukovima, putem
razgovora ispunjeno je 106 anketnih listića s po 12 grupa pitanja o vukovima.
Po 53 ispitane osobe bile su iz područja koje je stanište vuka (»ruralni« —
Gorski kotar) i iz gradskih područja (»urbani« — Karlovac i Zagreb). Rezultati
su uspoređeni sa sličnim anketama provedenim 1983. i 1986/87. (Gyorgy
1984, Huber i sur. 1992). Dokazana je vrlo pozitivna promjena u općem
stavu ljudi prema vukovima u Hrvatskoj u zadnjih 6 ili 10 godina. Postotak
ljudi koji smatraju da je vuk štetan kao vrsta pao je s 42% u 1983. na 25%
u 1993. (Hi2 = 10.2). U 1983. čak je 21% ljudi željelo istrijebiti vuka prema
8% danas (Hf = 9.19). Postotak ruralnih ljudi koji bi željeli uvesti nagrade
za ubijanje vukova pao je značajno od 1986187. (s 85% na 23%, Hf = 38.86),
isto kao i onih koji bi željeli upotrebljavati otrove protiv vukova (s 26% na
4% Hi22 = 8.91). Devedeset posto svih ispitanika slaže se da se populacija
vukova u Hrvatskoj zadnjih 20 godina smanjila. Može se zaključiti da su
veličina populacije vukova i veličina štete koju oni pričinjavaju glavna načela
koja određuje stav mjesnog stanovništva prema vukovima. Od 1986187. vuk
je, u stavu ljudi, pao s 4. na 7. mjesto kao štetočina. Stav prema vukovima
kao vrsti u Hrvatskoj čini se dosta povoljnim za hitno uvođenje zakonske
zaštite. Dodatno obavješćivanje i obrazovanje javnosti o stvarnom stanju
populacije vukova pridonijelo bi daljem očuvanju te vrste. Zaštita vukova u
Hrvatskoj pomogla bi pri spašavanju njihove populacije i u susjednim državama,
a to je osnovni korak koji će olakšati dalje širenje vukova kao vrste
prema sjeverozapadu, Alpama.


UVOD


Preživljavanje vukova (Canis lupus), kao i ostalih šnje. Za to vrijeme nisu bile objavljivane procjene
krupnih predatora, danas uglavnom u potpunosti ovisi veličine populacije, ali se može nagađati da je broj


o spremnosti i volji čovjeka da prihvati njegovu nazoč- vukova mogao biti oko 800 (600-1000).
nost na određenim prostorima. Zato je moguć uspjeh
zaštitnih mjera usko povezan sa stavom lokalnih sta- Šteta koju su vukovi pričinjavali stoci tijekom mnonovnika
prema toj vrsti. gih stoljeća, pa sve do prije dvadesetak godina, stvorila
Nedavne procjene pokazuju da danas u Hrvatskoj je, u većine ljudi, potpuno negativnu sliku o vuku.
živi manje od 50 vukova, a najvjerojatnije samo oko Od 1945. pa do oko 1975. netrpeljivost prema vuko


30. Povijesno je cijela Hrvatska bila stanište vuka, ali vima bila je podržavana i kampanjama koje je organizirala


danas vukovi nastanjuju samo gorska područja u Gor- država. Uništavanje vukova bilo je planirano i
skom kotaru i Lici. Uz poticanje visokim nagradama, poticano. U nekim razdobljima nagrada za ubijenog
vukovi su uništavani kao štetočine, pa su u razdoblju vuka bila je jednaka mjesečnoj plaći šumarskog inžeod
1954. do 1972., bili ubijani prosječno po 274 godi-nJera. S padom broja vukova došlo je i do smanjivanja
veličina šteta koje su oni činili. Tako je u Gorskom


* Prof. dr. Đuro Huber, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Hein-i 4 ._ j < v. . , u., -,r,c>A TT
zeiova 55, 41000 Zagreb. kotaru zadnja dokazana šteta od vukova bila 1984. U
Berislav Radišić, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Heinzelova skladu S tim trendom, UDOraba Otrova Za ubijanje VU55,
41000 Zagreb. . 55 41000 Zagreb , dok su nagrade bilo koje vrste ukinute 1976. Iako su


Alojzije FrkoviC, dipl. inž., Hrvatske šume, Šumska uprava Delnice, . . ° . J
Supiiova 32, 51300 Delnice. vukovi i dalje bih zakonom nezaštićeni, broj godišnje




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 34     <-- 34 -->        PDF

ubijenih vukova značajno se smanjio (Frković i sur.
1988, Frković i Huber 1993).


Stav ljudi prema vukovima ispitan je 1983. (Gyorgy
1984) i 1986/87. (Huber i sur. 1992) u Hrvatskoj i
1992. u Makedoniji (Huber i sur. 1992) kao usporedbu
sa stabilnijom populacijom vukova koja još tamo živi.
Javno mišljenje stranih posjetitelja Nacionalnog parka
Plitvačka jezera u Hrvatskoj o medvjedima i vukovima
ispitano je 1985. (Morić i Huber 1989).


Naša je namjera bila istražiti sadašnji stav ljudi
prema vukovima u Hrvatskoj i utvrditi moguće promjene
u posljednjih 6 do 10 godina, kao i usporediti
stavove ljudi koji žive u staništu vuka s onima koji
žive u gradovima. Svrha ove studije je da se prepoznaju
oni čimbenici koji bitno utječu na stav ljudi kao i
mogući putevi za promjenu negativnog stava.


METODA


Ispitano je ukupno 106 osoba: 53 koje žive u području
koje je stanište vuka u Gorskom kotaru (»ruralni
« u kasnijem tekstu) i 53 iz gradskih područja Karlovca
i Zagreba (»urbani« u kasnijem tekstu). Svaka
anketa sadrži po 12 skupina pitanja, a rađena je na
temelju razgovora koji su obavili drugi i treći autor.
Odgovori su analizirani za svako pitanje za sve ispitanike
zajedno, a zatim po skupinama ispitanika. Slijedeći
uvjeti su mjesto stanovanja, bavljenje lovom, razina
obrazovanja, spol i dob. Odgovori na neka pitanja
proučeni su u odnosu na jedan ili više odgovora u


istoj anketi. Postoci su izračunati od ukupnog broja
odgovora dobivenih na svako pojedino pitanje. Za
određivanje statistički značajnih razlika medu skupinama
ispitanika i njihovih odgovora korišten je Hi
kvadrat (Hi2) test. Za razgraničenje razlika koje smo
smatrali statistički značajnima (signifikantnim), za razliku
od onih manjih za koje smatramo da su samo
rezultat slučaja, postavljen je prag za vjerojatnost
P < 0.05. Za tu je vjerojatnost granična vrijednost Hi
kvadrata Hi2 > 3.841, a uz 1 stupanj slobode (IDF).


REZULTATI I RASPRAVA


Apsolutni brojevi odgovora na neka proučavana
pitanja prikazani su u Tablici 1, a ti su podaci u ovom
poglavlju korišteni samo kao postoci. Devedeset posto
svih ispitanika slaže se da se populacija vukova u
zadnjih 20 godina u Hrvatskoj smanjila, i u tome nije
bilo razlike između ruralnih i urbanih ispitanika
(Hi2 = 0.33). 58% ruralnih i samo 2% urbanih ispitanih
ljudi izjavilo je da vuk živi u njihovom području
(Hi2 = 37.6), dok ga je 66% nasuprot 25% vidjelo
(Hi2 = 16.8), 60% nasuprot 26% je čulo kako vuk
zavija (Hi2 = 11.1), a 6% nasuprot 0% je ubilo jednog
ili više vukova (Hi2 = 13.9) (Tablica 1). Zbog tako
značajne razlike u izloženosti kontaktu s vukom, za


pitanja u svezi s biologijom vuka, u obzir su uzeti
samo odgovori ruralnog stanovništva. Treba zabilježiti
da je samo 5 od 35 ruralnih osoba koje su jednom u
životu ili više puta vidjele vuka, imalo takovo iskustvo
i u posljednjih 12 mjeseci. Ukupno 14 anketiranih
osoba ubilo je 95 vukova: u prosjeku 6.8 (raspon 1 —20)
vukova po lovcu. Činjenica je da 40% (14 od 35)
osoba koje su vidjele vuka, ujedno najmanje po jednoga
i ubilo, pokazuje kako je po vuka opasan susret
s čovjekom. Od ukupno 54 prijavljena viđenja vuka
u 30 (55%) slučajeva vuk je bio sam, u 8 (15%) u
paru, a u 16 (30%) slučajeva u čoporu od 3—17 (prosjek
5.5) jedinki. Ovakva raspodjela gotovo je ista




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 35     <-- 35 -->        PDF

(razlika nije značajna, Hi2 = 0,05 do 0,60) kao i u drugo mjesto. Ovca (91%), pas (79%), koza (66%) i
starijim ogledima u Hrvatskoj i Makedoniji (Huber i govedo (64%) su poredani kao domaće životinje koje
sur. 1992). Sva viđenja vuka bila su prilično ravnosu
najčešće žrtve vuka. Samo 8% (N = 4) ispitanika
mjerno raspodijeljena tijekom godine, dana i tipa stakoristi
neke od mjera za zaštitu svoje stoke.
ništa. Pet osoba koje su vidjele vučja legla izbrojalo
je po 3 do 9 vučića (prosječno 4.7) po leglu.


Sa 4. mjesta kao štetočina, prema mišljenju ruralSva
53 ruralna ispitanika vjeruju da je srna najčešće nog stanovništva 1986/87. (Huber i sur. 1992), vuk je
prirodna hrana vuka, a 46 (88%) stavlja jelena na pao na 7. mjesto, brojeći životinje za koje više od


Tablica 1. Odgovori na odabrana pitanja iz ankete o vuku u Hrvatskoj.


Answers to selected questions from the Wolf questionnaire in Croatia


Odgovori 1 Answers


Pitanja / Question Ruralni ispitanici Urbani ispitanici
Rural examinees Urban examinees
1986/87.a 1993. 1993.
1. Populacija vukova se smanjila u zadnjih 20 godina
Wolf population decreased in the last 20 years DaNe
Yes
No
45
8
49
4
32
5
2. Vukovi žive u okolini naselja
Wolves live around homestead Da Yes 46 31 1
Ne No 7 22 52
3. Vidjeli vuka
Have seen the wolf Da Yes 47 35 13
Ne No 5 18 40
4. Čuli zavijanje vuka
Have heard the wolf howling DaNe
Yes
No
39
9
32
21
14
39
5. Ubili vuka
Have killed the wolf Da Yes 5 14 0
Ne No 30 39 53
6. Vukovi su štetni u prirodi
Wolfs are harmful in nature Da Yes 163b 12 14
Ne No 387b 41 39
7. Populacija vukova je premalena
Wolf population is too low DaNe
Yes
No
35
18
37
16
8. Nagrada za ubijenog vuka
Bounty for a killed wolf DaNe
Yes
No
29
5
12
41
9
44
9. Otrovi protiv vukova
Poisons against wolves
10. Poželjni status vuka
Desired status for wolf
Da YesZaštita
9 2
14
1
25
Protection
Lovna sezona 34 24
Season
Istrijebljenje 4 4
Extermination
11. Poželjni status medvjeda
Desired status for bear Zaštita 8 32
Protection
Lovna sezona 44 19
Season
Istrijebljenje 1 2
Extermination
12. Poželjni status risa
Desired status for lynx Zaštita
Protection
6 29
Lovna sezona 33 21
Season
Istrijebljenje 14 3
Extermination
a Iz (From) Huber et al. (1992)
b Podaci za 1983. su iz (Data for 1983 from) Gyorgy (1984)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 36     <-- 36 -->        PDF

50% od ispitanika osjeća da prave veću štetu nego
vuk (Tablica 2).


Vuka smatra za korisnu vrstu u prirodi 68% ruralnih
i 60% urbanih ispitanika (Hi2 = 0.37, razlika nije
značajna). Nasuprot tome svih 100% ruralnih ispitanika
u Makedoniji smatra vuka u prirodi štetnim (Huber
i sur 1992). U anketi provedenoj 1983. u Hrvatskoj,
42% svih ispitanika smatralo je vuka štetnim
(Gyorgy 1984), za usporedbu s 25% u ovoj studiji
(70%) nego urbanih (27%) ispitanika smatralo je vuka
štetnim (Hi2 = 65.0, vrlo značajna razlika). Međutim,
još 1985. samo 9% stranih posjetitelja Hrvatskoj tvrdilo
je da je vuk štetna vrsta (Morić i Huber 1989).


U Makedoniji nitko od ruralnih i 60% urbanih
ispitanika (Huber i sur. 1992) ne smatra da je populacija
vukova preniska. U Hrvatskoj 66% ruralnih i
70% urbanih ispitanika osjeća da je premalo vukova,
a samo 8%, odnosno 2% misli da ih je previše


(Hi2 = 0.84, nije značajno). Za usporedbu, u 1983.
(Gyorgy 1984) čak 31% (43 od 139) ruralnih i 10%
(25 od 248) urbanih ljudi izjavljuje da je previše vukova
(Hi2 = 25.3, značajno više ruralnih od urbanih). Pad
broja ruralnih ispitanika koji vjeruju da je previše vukova
sa 31% na 8% je isto vrlo značajan (Hi2 = 10.1)
(SI. 1). Znakovito je napomenuti da više ljudi danas
vjeruje da je broj vukova prenizak, nasuprot onima
koji vjeruju da ih je dosta ili previše (Hi2 = 25.8).
Postotak ruralnih ljudi koji bi željeli davati nagrade
za ubijanje vukova značajno je pao od 1986/87. (Huber
i sur. 1992) (sa 85% na 23%, Hi2 = 38.86), isto kao
i onih koji bi željeli ponovno upotrebljavati otrove
protiv vukova (sa 26% na 4%, Hi2 = 8.91) (SI. 1).


Uspoređujući stav ruralnih ispitanika u Hrvatskoj
prema sva tri velika prirodna predatora, vuk ima najveći
broj glasova za trajnu zaštitu (27%), medvjed
(15%) i ris (11%). Vuk je drugi sa samo 8% za istreb-


Tablica 2. Položaj vuka u stavu ispitanih osoba koje žive u staništu vuka. Brojevi u zagradi pokazuju postotak
ispitanika koji smatra da je ta životinja/e veći štetnik od vuka.


Wolf rank as a pest in the minds of examined people cohabitating with wolves. Numbers in brackets show


the percent of examinees that see that animal/s as bigger pest/s than wolves.


Mjesto


1986/87"


Rank


Medvjed (Bear)
Divlja svinja (Wild boar)
Lisica (Fox)
VUK (WOLF)
Ptice (Birds)
Glodavci (Rodents)
Ris (Lynx)
Kukci (Insects)
Zee (Hare)


a Iz (From) Huber et al. (1992)


30 i
25
20
15
10


5


(85%)
(60%)
(58%)


(45%)
(23%)
(21%)
(21%)
(10%)


0 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Vuk Medvjed Ris Vuk Medvjed Rjs
Wolf Bear Lynx Wolf Bear Lynx


Potpuna zaštita Istrijebljenje
Total protection Poželjni status Extermination
Desired status


SI. 1. Postoci ispitanih ruralnih osoba u Hrvatskoj koje misle
da je populacija vukova previsoka, da bi se trebala
isplaćivati nagrada za ubijenog vuka i da bi se trebali
koristiti otrovi porotiv vukova. Uspoređeni su podaci
iz ove studije s onima iz 1983. (Gyorgy 1984) ili 19861


87. (Huber i sur. 1992)
1993.


Divlja svinja (Wild boar)
Kukci (Insects)
Medvjed (Bear)
Ris (Lynx)
Glodavci (Rodents)
Lisica (Fox)
VUK (WOLF)
Zee (Hare)
Ptice (Birds)


N=29/34


N=43/139


N= 12/53


-


N=4/53


~n


(89%)
(85%)
(79%)
(72%)
(62%)
(57%)


(30%)
(29%)


N=9/47


N=2/51


1983 1993 , 1986/87 19931
1986/871
1993
Previše vukovaTo many wolves
Nagrada
Bounty
Trovanje
Poison
Godina istraživanja
Year of survey


SI. 2. Usporedba stava prema vukovima, medvjedima i risevima
u Hrvatskoj. Prikazani su postoci ispitanih ruralnih
osoba koji bi dali vuku, medvjedu i risu trajnu
zaštitu ili bi ih željeli vidjeti istrijebljene.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ljenje među ruralnim, isto tako i medu urbanim ispitanicima
(SI. 2, Tablica 1). U studiji od Gyorgy (1984)
u 1983. čak 21% (81 od 387) ljudi želi istrijebiti vuka
(značajno više nego 1993., Hi2 = 9.19) dok samo 5%
(42 od 710) stranih posjetitelja Hrvatske u 1985. ima
isto mišljenje (Morić i Huber, 1989).


Odgovori ukupno 29 lovaca uspoređeni su s 25
ruralnih nelovaca: 96% lovaca prema 48% nelovaca
smatra da je populacija vukova preniska (značajno
Hi2 = 5.82). Iako razlike između ostalih odgovora nisu
značajne, opći stav lovaca je pozitivniji. Tako 76%
lovaca nasuprot 56% nelovaca tvrdi da je vuk koristan
(Hi2 = 2.39) i 34% lovaca nasuprot 16% nelovaca bi
vuku dali trajnu zaštitu (Hi2 — 1.52).


Razvrstavajući ispitane osobe s više iskustva s vukovima,
tj. one koji su pozitivno odgovorile na najmanje
dva puta od pitanja o tome da su: vidjele, čule,
ubile vuka ili našle vučje leglo, nasuprot onima bez
takvog iskustva, nema značajnih razlika u stavu prema
vukovima (Hi2 = 0.03-2.3).


Uspoređujući 80 muških nasuprot 26 ženskih ispitanika,
značajno više muškaraca smatra da je vuk koristan
i da mu je potrebna zaštita (Hi2 = 3.87 i 9.56).
Zato više žena želi trajnu zaštitu za risa (50% nasuprot
26%, Hi2 = 4.05). Stav ljudi, uzevši u obzir dob preko
ili manje od 50 godina, ne pokazuje značajne razlike
prema vukovima (Hi2 = 0.05 naprama 3.77), ali starija
skupina više želi zaštititi risa nego mlađa (36% nasuprot
33%, Hi2 = 9.78).


Ispitanici s visokim stupnjem obrazovanja (N = 29)
uspoređeni s onima nižeg i srednjeg stupnja obrazovanja
(N = 77) pokazuju značajno (Hi2 = 5.38 do 8.55)
pozitivniji stav prema vukovima, tvrdeći da su korisni,
da ih je premalo, da ne treba nagrađivati odstrel i da
ih treba trajno zaštititi.


Ispitanici zanimanja povezanih s poljoprivredom i
šumarstvom (N = 32) prema onima u ostalim zanimanjima
ne pokazuju značajnije razlike u stavu prema
vukovima.


ZAKLJUČCI


Dokazana je vrlo pozitivna promjena u općem stavu
ljudi prema vukovima u Hrvatskoj u zadnjih 6 ili 10
godina.


1. Opći postotak ljudi koji smatraju da je vuk štetan
kao vrsta pao je s 42% u 1983. na 25% u 1993.
(Hi2 = 10.2). Ipak, još 1985. samo 9% stranih posjetitelja
Hrvatske tvrdilo je da je vuk štetna vrsta.
2. U 1983. čak 21% ljudi željelo je istrijebiti vuka
prema 8% danas (Hi2 = 9.19), dok je 1985. samo 5%
stranih posjetitelja Hrvatske imalo isto mišljenje.
3. Postotak ruralnih ljudi koji bi željeli uvesti nagrade
za ubijanje vukova pao je značajno od 1986/87.
(sa 85% na 23%, Hi2 = 38.86), isto kao i onih koji
bi željeli upotrebljavati otrove protiv vukova (sa 26%
na 4%, Hi2 = 8.91).
4. Devedeset posto svih ispitanika slaže se da se
populacija vukova u Hrvatskoj zadnjih 20 godina smanjila.
Može se zaključiti da su veličina populacije vukova
i veličina štete koju oni pričinjavaju glavna načela koja
određuje stav mjesnog stanovništva prema vukovima.
Od 1986/87. vuk je, u stavu ljudi, pao s 4. na 7.
mjesto kao štetočina.


Stav prema vukovima u Hrvatskoj čini se povoljnim
za hitno uvođenje zakonske zaštite. Dodatno obavješćivanje
i obrazovanje javnosti o stvarnom stanju populacije
vukova pridonijelo bi daljem očuvanju te vrste.
Zaštita vukova u Hrvatskoj pomogla bi pri spašavanju
njihove populacije i u susjednim državama, a to je
osnovni korak koji će olakšati dalje širenje vukova
prema sjeverozapadu, tj. Alpama.


LITERATURA


Frković, A. and D. Huber 1992: Wolves in Croatia:
baseline data, pp. 66-69 in Wolves in Europe status
and perceptives. C. Promberger and W. Schroder,
editors. Oberammergau, Germany.


Frković, A., R. L. Ruff, L. Cicnjak iD. Huber 1988:
Ulov vuka u Gorskom kotaru u razdoblju od 1945.
do 1986. godine. Šumarski list 62: 519-530.


Gyorgy, J. 1984: Istraživanje javnog mišljenja o vukovima


u Hrvatskoj. Drugi kongres biologa hrvatske, Zadar,
pp 116-117.


Huber, D., S. Mitevski and D. Kuhar 1992: Questionnaire
on wolves in Croatia and Macedonia: comparison
of public attitudes, pp. 124-125 in Wolves in
Europe — status and perspectives. C. Promberger
and W. Schroder, editors. Oberammergau, Germany.


Morić, i D. Huber 1989: Istraživanje mišljenja stranih
posjetilaca Nacionalnog parka Plitvička jezera o medvjedima
i vukovima. Ekologija 24: 21—33.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 38     <-- 38 -->        PDF

SUMMARY: The attitude of people towards wolves in Croatia was studied
by taking a total of 106 questionnaires: 53 by people that cohabitate with
wolves in Gorski kotar (»rural«) and 53 from urban areas of towns Karlovac
and Zagreb (»urban«). Each quiz, containing 12 groups of questions, was
completed by interview. The results were compared with former surveys from
1983 (Gyorgy 1984) and 1986187 (Huber et al. 1992). A very positive change
of general attitude towards wolves in Croatia compared to the last 6 or 10
years before was documented. The overall percentage of people considering
the wolf as a harmful species dropped from 42% in 1983 to 25% in 1993
(Chi2 = 10.2). However, already in 1985 only 9% of foreign visitors to Croatia
considered the wolf as a harmful species: In 1983 even 21% people wanted
to exterminate wolf, compared to 8% today (Chi2 = 9.19), while only 5%
of foreign visitors to Croatian in 1985 had the same opinion. The percent of
rural people that would like to introduce again the bounties for killed wolves
dropped significantly from 1986/87: from 85% to 23%, Chi2 = 38.86, as well
as the ones that would again like to use poisons against wolves: from 26%
to 4%, Chi2 = 8.91. Ninety percent of all examinees agree that the wolf
population decreased in the last 20 years in Croatia. It can be concluded that
the size of wolf population, and the related size of damage are the principle
determinants of attitude of local human population towards wolves. From
1986187 the wolf dropped from the fourth to the seventh place as a pest
animal in the people´s minds. The attitude towards wolves in Croatia seems
already favorable enough for the urgent introduction of legal protection.
Additional informing and educating the public about the real wolf population
status would further contribute to the conservation of species. Saving the
wolves in Croatia would help save their population in the neighboring Slovenia,
and it is an essential step to facilitate further dispersal of wolves towards
northwest, i.e. Alps.