DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 591.5 (497.13) (Canis lupus) Šumarski list CXVIII (1994) 167 ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA O VUKOVIMA U HRVATSKOJ SURVEY OF PUBLIC ATITUDE TOWARDS WOLVES IN CROATIA Đuro HUBER, Berislav RADIŠIĆ, Dinko NOVOSEL, Alojzije FRKOVIĆ* SAŽETAK: Ispitivanje stava ljudi u Hrvatskoj prema vukovima, putem razgovora ispunjeno je 106 anketnih listića s po 12 grupa pitanja o vukovima. Po 53 ispitane osobe bile su iz područja koje je stanište vuka (»ruralni« — Gorski kotar) i iz gradskih područja (»urbani« — Karlovac i Zagreb). Rezultati su uspoređeni sa sličnim anketama provedenim 1983. i 1986/87. (Gyorgy 1984, Huber i sur. 1992). Dokazana je vrlo pozitivna promjena u općem stavu ljudi prema vukovima u Hrvatskoj u zadnjih 6 ili 10 godina. Postotak ljudi koji smatraju da je vuk štetan kao vrsta pao je s 42% u 1983. na 25% u 1993. (Hi2 = 10.2). U 1983. čak je 21% ljudi željelo istrijebiti vuka prema 8% danas (Hf = 9.19). Postotak ruralnih ljudi koji bi željeli uvesti nagrade za ubijanje vukova pao je značajno od 1986187. (s 85% na 23%, Hf = 38.86), isto kao i onih koji bi željeli upotrebljavati otrove protiv vukova (s 26% na 4% Hi22 = 8.91). Devedeset posto svih ispitanika slaže se da se populacija vukova u Hrvatskoj zadnjih 20 godina smanjila. Može se zaključiti da su veličina populacije vukova i veličina štete koju oni pričinjavaju glavna načela koja određuje stav mjesnog stanovništva prema vukovima. Od 1986187. vuk je, u stavu ljudi, pao s 4. na 7. mjesto kao štetočina. Stav prema vukovima kao vrsti u Hrvatskoj čini se dosta povoljnim za hitno uvođenje zakonske zaštite. Dodatno obavješćivanje i obrazovanje javnosti o stvarnom stanju populacije vukova pridonijelo bi daljem očuvanju te vrste. Zaštita vukova u Hrvatskoj pomogla bi pri spašavanju njihove populacije i u susjednim državama, a to je osnovni korak koji će olakšati dalje širenje vukova kao vrste prema sjeverozapadu, Alpama. UVOD Preživljavanje vukova (Canis lupus), kao i ostalih šnje. Za to vrijeme nisu bile objavljivane procjene krupnih predatora, danas uglavnom u potpunosti ovisi veličine populacije, ali se može nagađati da je broj o spremnosti i volji čovjeka da prihvati njegovu nazoč- vukova mogao biti oko 800 (600-1000). nost na određenim prostorima. Zato je moguć uspjeh zaštitnih mjera usko povezan sa stavom lokalnih sta- Šteta koju su vukovi pričinjavali stoci tijekom mnonovnika prema toj vrsti. gih stoljeća, pa sve do prije dvadesetak godina, stvorila Nedavne procjene pokazuju da danas u Hrvatskoj je, u većine ljudi, potpuno negativnu sliku o vuku. živi manje od 50 vukova, a najvjerojatnije samo oko Od 1945. pa do oko 1975. netrpeljivost prema vuko 30. Povijesno je cijela Hrvatska bila stanište vuka, ali vima bila je podržavana i kampanjama koje je organizirala danas vukovi nastanjuju samo gorska područja u Gor- država. Uništavanje vukova bilo je planirano i skom kotaru i Lici. Uz poticanje visokim nagradama, poticano. U nekim razdobljima nagrada za ubijenog vukovi su uništavani kao štetočine, pa su u razdoblju vuka bila je jednaka mjesečnoj plaći šumarskog inžeod 1954. do 1972., bili ubijani prosječno po 274 godi-nJera. S padom broja vukova došlo je i do smanjivanja veličina šteta koje su oni činili. Tako je u Gorskom * Prof. dr. Đuro Huber, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Hein-i 4 ._ j < v. . , u., -,r,c>A TT zeiova 55, 41000 Zagreb. kotaru zadnja dokazana šteta od vukova bila 1984. U Berislav Radišić, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Heinzelova skladu S tim trendom, UDOraba Otrova Za ubijanje VU55, 41000 Zagreb. . Alojzije FrkoviC, dipl. inž., Hrvatske šume, Šumska uprava Delnice, . . ° . J Supiiova 32, 51300 Delnice. vukovi i dalje bih zakonom nezaštićeni, broj godišnje |