DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA Hrvatsko šumsko bogatstvo povjereno je šumarskoj struci ustrojenoj u Javnome poduzeću »Hrvatske šume«. Struka se brine o obnovi šuma, njihovoj zaštiti, uporabi i održanju ekoloških funkcija, koristeći pritom načela potrajnosti koja su danas prihvaćena u održivome razvoju Zemlje (Agenda, 21, Rio de Janeiro 92). Sudbina šumskoga pokrova Hrvatske´ne zavisi samo o šumarskoj struci. Opstanak šuma u budućnosti zavisi o šumarskim planovima i njihovoj dosljednoj provedbi te o prostornim planovima razvoja Republike Hrvatske i pridržavanja općih postavki zaštite okoliša. Prilikom donošenja značajnijih odluka o gospodarenju prostorom šumovitim krajolicima, šumarska struka kao donositelj i provoditelj šumarskih planova je u najviše slučajeva zaobiđena. Ovo moje razmišljanje potvrđeno je na nedavnome ministarskom sastanku u Oslu 13. i 14. lipnja o. g., gdje hrvatska delegacija u ime Vlade Republike Hrvatske potpisuje Protokol o daljnjem smanjenju emisije sumpora putem Ekonomske europske komisije za pitanje zaštite okoliša pri ujedinjenim narodima (UNECE). Protokol je potpisan u okviru Konvencije o dalekosežnome prekograničnom onečišćenju zraka. Hrvatska delegacija potpisala je smanjenje od 11% u odnosu na procjenu emisije u 1980, a 2000. godine predviđena je vršna vrijednost emisije sumpora od 133 kt. Prilikom potpisivanja protokola nije se vodilo računa o današnjem stanju propadanja šuma u Hrvatskoj koje se zbiva u katastrofalnom obimu upravo uz energetska i industrijska postrojenja. Godine 1980., jela u Gorskome kotaru već je propadala, a slično se zbivalo i u šumama Medvednice. Ne tvrdimo kako pri tome daljinski transport štetnih tvari nije bio značajan za propadanje šuma u Hrvatskoj, ali je očigledan utjecaj vlastitih onečišćenja što svake godine ponovo dokazujemo novom procjenom oštećenosti šuma. Ova se tvrdnja posebno odnosi na riječko industrijsko područje, gdje energetska postrojenja u odnosu na sva takva postrojenja u Hrvatskoj emitiraju 80% sumpora. Glede današnjeg stanja šuma u Gorskom kotaru, emisije sumpornog dioksida iz domaćih izvora potrebno je zaustaviti ako želimo očuvati potencijalne mogućnosti šumskih staništa. S obzirom na raspored S02 emitenata u prostoru kao i s obzirom na sinergetsko djelovanje drugih otrova (NOx, fotooksidanti i dr.) njegovo smanjenje od 11% prenisko je i sa šumarskog stajališta neprihvatljivo. Naslovna strana - Front page: Šume hrasta crnike na otoku Rabu (Foto: J. Vukelić) Oak (Qu. ilex) Evergreen Forest on the Island of Rab. Šumarski dom u Zagrebu, izgrađen 1898. g. - Forestry home in Zagreb, built 1898. |