DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* + 712 Šumarski list CXVIII (1994) 153


BIOLOŠKO-EKOLOŠKA I PROSTORNA VALORIZACIJA
PARK-ŠUME »KOMRČAR« NA RABU


BIOLOGICAL / ENVIRONMENTAL AND SPACE VALORIZATION PARK-FOREST
»KOMRČAR« ON THE ISLAND OF RAB


Željko ŠPANJOL* & Sandra WOLF


SAŽETAK: Nekada pusto pasište počelo se pošumljavati 1890. godine
zaslugom rapskog nadšumara Pravdoja Belie. Rješenjem od 15. 3. 1965., a
na temelju Zakona o zaštiti prirode (N. N. br. 19/1960.), Zavod za zaštitu
prirode u Zagrebu upisuje šumu »Komrčar«, na otoku Rabu, u Registar
zaštićenih objekata prirode pod registarski broj 187, a u kategoriju rezervata
prirodnog predjela. Prema Zakonu o zaštiti prirode (N. N., br. 54/1976) i
danas važećem N. N. br. 30/1994. u kategoriji park šuma.


Sadašnje stanje parka, odnosno postojeća situacija unatoč zapuštenosti
vegetacije u pojedinim dijelovima i potrebi sanacije devastiranih površina,
sadrži veliki potencijal za uređenje, oblikovanje i korištenje, u smislu formiranja
objekata pejzažno parkovne arhitekture.


Autori su detaljna istraživanja obavili tijekom 1992. i 1993. godine. Prvi
put je obrađeno cijelo šire područje koje osim same park-šume »Komrčar«,
na površini od 8,3 ha, obuhvaća i prirodne sastavne dijelove koji se nadovezuju
na »Komrčar«, a to je produžetak uz šetalište fra Odorika Badurine sve do
pod Trga Slobode, površine 0,6 ha. Tu zatim pripada i terasasto područje
ispod gradskog groblja (1,9 ha) i samo groblje (0,5 ha). Svaki dio potpuno
je dendrološki istražen, dakle popisane su sve drvenaste vrste koje tu rastu.


U radu se daje viđenje i prijedlog smjernica za revitalizaciju i poboljšanje
te gospodarenje svakog spomenutog prostora zasebno, gledajući cijeli taj zeleni
prostor kao jedinstvenu biološko-ekološku i pejzažnu cjelinu.


Značajno je da je sam prostor park šume »Komrčar« podijeljen u tri
zone, glede prostora, funkionalne i biološko-ekološke raznolikosti i to na:
zaštitnu zonu, zonu park-šume i zonu parka.


Ključne riječi: park-šuma »Komrčar«, povijesni prikaz, dendrologija,
biološko-ekološka valorizacija, prostorna valorizacija, gospodarenje, zoniranje.


1. POVIJESNI PRIKAZ - Historical presentation
Rješenjem od 15. 3. 1965. godine, a na temelju O povijesti »Komrčara« Brusić (1926) piše:
Zakona o zaštiti prirode (N.N., br. 19/1960) Zavod »Komrčar (Comercarius, Campus Martius, Campo
za zaštitu prirode u Zagrebu upisuje šumu »Komrčar« Maržo). Izložina, što se od gradskih bedema na zapad
na otoku Rabu u Registar Zaštićenih objekata prirode proteže do škvera, gdje se danas nalazi Pensionat Inpod
registarski broj 187, a u kategoriji rezervata privalida,
predratni Scoutistenheims, Villa Sofia i kupalirodnog
predjela. Prema zakonu o zaštiti prirode (N.N., šte sv. Eufemije, poznata je pod imenom Komrčar
br. 54/1976) i danas važećem u kategoriji je park-šuma. (Campo Marzio). U XV. stoljeću spominju se ovdje


*
Mr. Zeljko Španjol, dipl. inž. šum.,
Sandra Wolf, dipl. inž. šum.
Šumarski fakultet, Zagreb


ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 20     <-- 20 -->        PDF

tri crkve: sv. Leonarda (s. Leonardus de Commercario),
sv. Katarina (s. Catharina de Comercario) i sv.
Franjo (s. Fransciscus de Comercario). Uz sv. Katarinu
postojala je i ubožnica (hospitale), koja je po svoj
prilici služila za gubavce. Uz crkvu sv. Katarine, čini
se, da su se prvi nastanili Franjevci, koji su došli na
Rab. Odavde ih je (1278.) Grgur de Hermolais, biskup
rapski, činio doći u grad, gdje im je, kako smo već
vidjeli poklonio samostan i crkvu sv. Ivana Evanđeliste.
God. 1491. sagradio je na Komrčaru neki fra
Matej Zadranin (de Jadra) trećoredac Franjevac crkvu
i samostan za svoju braću. Samostan je bio napušten
od redovnika (1823.). Još se i danas vide ruševine.
Stara samostanska crkva danas služi za grobišnu kapelu.
Građena je iz lijepog tesanog vapnenca, a prekrivena
je bačvastim gotskim svodom. Osobito je lijepo
velikim mramornim školjkama ukrašeno pročelje. Lijepi
portal ukrašen je grbom lateranskih kanonika. Na
njemu je također uklesan ovaj natpis: DEBILE PRINCIPIVM
- MELIOR - FORTVNA SEQVETUR MCCCCLXXXX
IVNII. Crkva i samostan bio je pod
pokroviteljstvom lateranskih kanonika. Nad samostanskim
vratima čita se u kraticama ovaj natpis: A(d)
M(ajorem) D(ei) B(eatae) V(irgini) A(tque) S(antci)
P(atris) F(rancisci) G(loriam) E(t) H(norem)
MDCLVII.


God. 1828. jedan dio samostanskog vrta bio je
pretvoren u gradsko groblje Komrčar, koji je sve do
prije 50 godina bio pusto pasište, zaslugom je pok.
Jurja Belia, bivšeg općinskog nadšumara, bio zašumljen
i obrašten lijepom borovom šumom. Kao takav,
je pravi ures grada Raba, koji u njemu posjeduje park
kakova nema ni jedan drugi dalmatinski grad«.


Prema podacima HAR-JU-21 iz Turk (1989.), vidimo
da su na mjestu današnje park-šume »Komrčar«
oko 1841. godine, na ondašnjoj pašnjačkoj površini
zasađeni bili dudovi (Morus sp.). Također se govori


o zabrani držanja stoke. Ta sadnja dudova bila je
sigurno vezana za uzgoj svilene bube i proizvodnje
svile, po kojoj je Rab nekada bio poznat.
U Kronici franjevačkog samostana u Kampom o
»Komrčaru« nalazimo ovaj zapis:


1890, str. 808.
Ove godine počeo je rapski nadšumar Justus Belia
s borićima pošumljavati Komrčar. (Komrčar ima 14
ha. Tal. Campo Marzia, Njem. Marspld.) Zanimljivo
je kako je Belia to izveo! Uvaživši razumijevanje masa
i općine za tako odličnu stvar da se pošumi goli Komrčar,
najmio je Belio 25 radnika i naredio im da već
u 4 sata jutrom budu na licu mjesta. Upitan zašto
tako rano, reče: Znat ćete izjutra (Dalekovidni Justus
htio je to izvesti tako da mu načelnik ne omete naum).
Ljudi dođu i zasade toga mnogo po brdašcu. Tijekom
dana k njima i Ante Jerića, načelnika. On Justi: Zašto
ste to učinili bez dozvole? To ja ne dopuštam! Belia:
Ako vam ovo nije drago, naredit ću da pogube. Načelnik
dalje ne reagira, nego se je pobrao kući, a
marljivi Justa proslijedio rad. I radilo se tu i kasnije


dugo, marljivo i mnogo. Bdjelo je Justovo oko da mu
životinje, ruke i noge ne čupaju .. . I tijekom godina
čitav stari, pusti goli Komrčar od mora do mora, od
Skvera do varoša obukao se trajno zelenim kaputom,
visokim, divnim. O kako ublažuje oči pogled u naše
dane na ovu šumu! A ispod nje ono duboko zeleno
more, kao da govori o zaštiti od bure! »Omoro alitus
verum secretunque muzeion quam multa invenitis
quam multa dictatis!« Kada je vremenom umro prezaslužni
Justa, kojega poznavahu sve grančice rapskih
šuma, postavi mu općina na podnožju šume u varošu
spomenik. Sve u svemu taj je spomenik morao biti
veličanstveniji i trebao je biti smješten posred Komrčara!
- 29. IX. 1939. reče mi dentist, gospodin Konstantin
(koji je pred njem.-francuskim ratom pred par
dana došao u Rab, bježeći iz francuske rivijere): Zbog
ljepote, pozicije . . . ovoga parka ne vidjeh takva ni
po francuskoj rivijeri. (O pošumljavanju vidi: Gunter:
Die Insel Arbe, Graz 1912, 20.)


16. 7. 1923, str. 254.
Umro je Pravdoje (Justus) Belia, nadšumar rapske
općine. Danas ga ukopaše. Općina mu korporativno
bila na sprovodu. Jedan od općine održao mu oprosni
govor. Tu stoji da je Belia 1882. došao na Rab, ter
je preko 40 godina bio općinskim nadšumarom. »Počivaj
u miru tamo gore u borovoj šumi . . . koju si ti
zasadio i koju si svojim znojem natopio«, stoji u onom
govoru. Govor se čuva u arhivu od ove godine.


Dana 26. 8. 1926. godine Sreski poglavar Općinske
Ispostave Rab piše »Inspektoratu za pošumljavanje
krša i goleti i uređenje bujica« da pomogne u financiranju
radova u Komrčaru. Predviđa se popravak puteva
i pošumljavanje. S obzirom na mogućnost općine
Rab da ukupnim troškovima sudjeluje s 15000 Dinara,
općina Rab moli da se cjelokupni troškovnik s popisom
i opisom radova prihvati i pripomogne u financiranju.


U troškovniku je dataljno razrađeno skicama i opisano
uz točno naznačeni cjenik što se predviđa. Troškovi
svih radova predviđeni su na 49 832 Dinara.
Tako vidimo da je predviđeno uređenje jaraka (žljebova
uz cestu), gradnja nekih novih puteva, razni popravci,
podsađivanje kraj popravljenih puteva i to s
3000 grmlja jabučice ili lemprike (Viburnum tinus) i
planike (Arbutus unedo). Biljke će se vaditi u šumi
Kalifront i prenijeti u »Komrčar«.


Ministarstvo šuma i rudnika Kraljevine SHS u Beogradu
odobrilo je općinskom poglavarstvu u Rabu pomoć
u sumi od 5000 Din.


Iz dopisa, koji je pisan ćirilicom i srpskim jezikom,
vidi se koliko je Beograd bio darežljiv za biser hrvatskog
Jadrana kakav je »Komrčar« (Arhiv Jugoslavije,
68-78-260, Beograd).


10. 9. 1929., str. 393.
Sreski nadšumar Vinko Novak općini glede temeljitog
preuređenja rapskog parka (Komrčara) koji je
zadnje zime u veljači ove godine nemilo nagrdilo. Predlaže:
U parku instalirati staklenjake za uzgoj nježnog




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 21     <-- 21 -->        PDF

bilja. Uredio bi se u zidinama bivšeg samostana sv.
Franje. Zato bi se upotrijebile već postojeće zidine.
Neka se provede u park vodovod. Predlaže: Po južnom
obronku Komrčara prema moru, od Galjarde do
Škvera ne bi se imalo saditi visoka stabla (borove),
jer svojom težinom pospješuju klizanje zemlje. Može
se dogoditi da se jednog dana oklizne sve u more i
zemlja i šuma.


Za ovaj je teren podesno saditi samo grmlje i nisko
drveće s dubokim i razgranjenim žilama, koje vezuju
zemlju.


Površina Komrčara od Škvera (gdje je zgrada Jadran
i Vila Sofia) do gradskih zidina iznosi 7 ha i 20
ara. Novak tu prilaže tlocrt u mjerilu 1:2000 (Rab:
Općin. arhiv ove god.).


Baš ništa nije se ostvarilo od tih Novakovih projekata.


Narodni odbor kotara Rijeka, Sekretarijat za komunalne
poslove i građevinarstvo pod brojem 11-222/11958
od 26. 05. 1958. godine odobrio je investicijski
program za uređenje i popravak parka »Komrčar«.
Njime su predviđeni tehnički i kulturnouzgojni radovi.
Dok tehnički radovi nisu u potpunosti realizirani, kulturno
uzgojni radovi izvedeni su u potpunosti. I danas
se radovi na održavanju i zaštiti parka izvode na temelju
dobivenih smjernica u tom Programu.


U park-šumi »Komrčar« orkanski vjetrovi juga i
bure u više navrata su učinili manje ili znatnije štete
na vegetaciji i na vrtno-arhitektonskim objektima.
Tako u Izvješću o stanju štete u park-šumi »Komrčar«
na Rabu, upravitelj šumarije Josip Šimičić (1968.) izvješćuje:


»Šteta u park-šumi »Komrčar« na Rabu rezervatu
prirodnog predjela, prouzrokovana orkanskim burnim
nepogodama dana 12. 3. 1967. godine, zatim 8. 1.
1968. te 20. 11. 1968. godine ogromna je i neprocjenjiva.
Izgubljeno je 713 komada visokih najljepših stabala
i 426 komada mladih stablašica i grmlja, porušeno
je 70 m2 parkovnih staza s betonskim rigolama i rubnim
linijama od klesanog kamena, tlo je oštećeno izvalama,
pričinjene su i druge štete na građevinskim objektima.«


Veliku je štetu na drveću u park-šumi »Komrčar«
bura učinila od 2. do 4. 12. 1983.


Kako iz povijesnih zapisa vidimo, park »Komrčar«
počeo se podizati 2. studenog 1890. godine, da bi
završetak pošumljavanja bio 1905. godine, sve pod
stručnim i nepokolebljivim rukovodstvom Pravdoja Belie.
Njegov glavni zadatak bio je ozeleniti cjelokupnu
površinu (12 ha; nadmorske visine 27 m) i tek kasnije
dati joj parkovnu formu. Znao je već tada, kao veliki
poznavalac šumarske struke, što će za buduća pokoljenja
značiti ozelenjen »Komrčar«, kao ukras okolice
grada, dakle kao gradsko zelenilo neposredno uz kupalište
i lječilište u talasoterapiji. Ozelenio je park
alepskim i primorskim borom, a poslije je počeo u
monotipsku borovu kulturu unositi autoktonu vegetaciju.
Postigavši željeno rješenje ozelenivši cijelu po-


Sl. 1: Bista najzaslužnijem za zelenilo ropskog »Komrčara«


šumaru Pravdoju Belii
Fig. 1: The bust Pravdo je Belija, who has the merit of plan


ting the vegetation of Rab Komrčar


vršinu »Komrčara«, on ga u drugoj fazi hortikulturno
i estetski rješava. Osim ubacivanja autoktonih vrsta:
crnika, planika, zelenika, veliki vrijes, lovora i dr.,
po zamisli Pravdoja Belie projektiraju se glavne staze
i putevi, čija dužina iznosi 6500 m, a širina im se
kreće od 1,3 do 4,0 m. Staze su u početku bile posipane
sitnim materijalom (pržinom), da bi kasnije bile
betonirane s rubnim kamenjem i kanalićima za odvod
oborina duž cijele dužine. Prilagođavajući se terenu,
Belija je cijelu površinu od 12 ha podijelio stazama
na manje parcele i na taj način omogućio sebi hortikulturno
i estetsko rješavanje pojedine parcele.


Poslije smrti P. Belie 1923. godine njegov rad na
postepenom privođenju borove kulture u park šumu
s autoktonim vrstama nastavljaju dalje oni koji su parkom
gospodarili, posebno rapski šumari. Spomenuta
rekonstrukcija »Komrčara« prema projektu iz 1958.
godine nije narušila njegov osnovni stil i hortikulturno
rješenje. Projektant je prihvatio osnovnu zamisao osni




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 22     <-- 22 -->        PDF

vača P. Belie i samo još bolje i brže učvrstio zacrtani
pravac biološkog rješenja park-šume. To je postepeno
potpuno privođenje objekta sastavu autoktone šume
crnike s aloktonim primjesama (borovi, čempresi, cedrovi
i dr.). Takav biološki sastav daje parku garanciju
da neće i dalje biti pustošen olujnom burom i jugom
i da mu neće prijetiti opasnost nakon obilnih kiša od
mogućeg klizanja borova s velikim količinama zemlje
na strmijim terenima.


DANAŠNJE STANJE


Općina Rab podigla je zaslužnom općinskom nadšumaru
dva spomenika u park-šumi »Komrčar«. Prvi
1924. godine na ulazu u park iz Varoša današnjeg
Trga Sv. Kristofora, koji je dugo bio zapušten i oštećen
te je prilikom obnove i popločenja trga Varoš (Trg
Sv. Kristofora) uklonjen. U zahvalu za njegovu veliku
ulogu u ozelenjevanju otoka Rabljani su 16. studenog
1974. godine na središnjem dijelu »Komrčara« postavili
poprsje Pravdoji Beliji (Šimičić & Rauš 1975).


- Today´s status
Današnje stanje »Komrčara« ne zadovoljava. Iako
je on turistu, šetaču, prekrasan i neponovljiv, svaki
poznavalac šumarske i pejzažno-arhitektonske problematike
primijetit će mnoge nedostatke i propuse. Kao
prvo oni osnovni zacrtani razvojni pravci parka nisu
se kroz razdoblje od gotovo jednog stoljeća uvijek i
pravilno provodili. U novije vrijeme moguće razloge
takvu stanju možemo tražiti i u tome što je park-šuma
često mijenjala gospodara pa se u njoj više zadržavalo
postojeće stanje nego ozbiljnije radilo. Tu u prvom
redu mislimo na uzgojne i hortikulturne radove. Ono
što čovjek nije postepeno radio najčešće bi priroda
učinila odjednom sama, i normalno pritom nanijela i
ostalu nepotrebnu štetu. »Komrčar« poslije svakog nevremena
ostane bez pokojeg stabla ili kišom izazvane
bujice učine neku štetu, a kako je prije spomenuto
velik dio tih šteta mogao se izbjeći ili ublažiti da se
parkom kontinuirano gospodarilo i da je pravilno uređivan.
I danas u parku postoje izuzetni primjerci alepskih
borova promjera od 79 do 90 cm, a visine 22 do
30 m. Stanje je zelenila svake godine sve lošije. Ne
obavljaju se kontinuirano uzgojni radovi čićenja, prorjeđivanja,
primjećuje se mnogo bolesnih stabala crnike
(lisnih uši, glivična oboljenja, prstenar i dr.), a posebno
bora (borov četnjak, potkornjaci, gljivične bolesti i
dr.).


Također ne zadovoljava stanje vrtno-arhitektonskih
sadržaja. Nema dovoljno klupa, košarica za otpatke,
a ono što postoji ne održava se adekvatno. To se
posebno odnosi na staze, odvodne kanale, rubne kamenove.
Štete koje se pojave površno se i saniraju i
ne vodi se briga o estetskoj i stilskoj komponenti i
prijašnjem stanju.


Ipak sadašnje stanje park-šume odnosno postojeća
situacija unatoč zapuštenosti vegetacije u pojedinim


SI. 3: »Zeleni tunel« u središnjem dijelu park-šume
SI. 2: Labirint staza u park-šumi »Komrčar« Fig. 3: »The green tunnel« in the central park of the forest
Fig. 2: The labirinth in the forest park of Komrčar park




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 23     <-- 23 -->        PDF

dijelovima i potrebi sanacije devastiranih površina, sadprirodne
sastavne dijelove koji se nadovezuju na »Korži
veliki potencijal za uređenje, oblikovanje i korištemrčar
«, a to je produžetak uz šetalište Fra Odorika
nje u smislu formiranja objekata pejzažno-parkovne Badurine sve do pod Trg Slobode (B) površine 0,6
arhitekture. ha. Tu spada i terasasto područje ispod gradskog grobOsim
Rauša (1981.) dosada nitko nije »Komrčar« lja (C). Nekada je to bila poljodjelska površina (vinodetaljno
istražio, njegovu dendrofloru te dao jedan gradi, maslinici i dr.) Površina tog dijela je 1,9 ha.
kritički osvrt i mišljenje o njegovoj biološkoj-ekološkoj Jedan dio zasađen je borovima i čempresima. Četvrta
i prostornoj valorizaciji. Autori su detaljna istraživanja cjelina tog zelenog kompleksa je gradsko groblje (staro
obavili tijekom 1992. i 1993. godine. Prvi je puta obrai
novo) (D) koje je površine 0,5 ha. Svaki dio potpuno


đeno cijelo šire područje, koje osim same park-šume je dendrološki istražen, dakle popisane su sve drvena
»Komrčar« (A) na površini od 8,3 ha, obuhvaća i ste vrste koje tu rastu (karta 1).


Karta 1.
Map 1.


IDEJNO RJEŠENJE ZA PARK-ŠUMU »KOMRČAR«
SUGGESTED PLAN OF THE KOMRČAR FOREST PARK


(A) Uža površina park šume -
Cental area of the forest park
I zona — zaštitna zona — Zone I — protection area
II zona — zona park-šume — Zone II — forest park
III zona - zona parka - Zone III - Park


(B) Površina uz šetalište Fra Odorike Badurine
— Area along the Fra O. Badurine Avenue
(C) Terasasta površina ispod groblja
— Terraced area below the grave-yard
(D) Groblje — The grave-yard
Dl dječje igralište — children´s playground
ST tereni za male sportove — sports terrains


D dardin-park znamenitih rabljana - Đardin - The park of the famous people of the Island of Rab


(F) fontana - fountain
(B) bista Pravdoja Belije - The bust of Pravdoje Belija
(P) informativni pano — information board


ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Uža površina park-šume Komrčar (A) ima 79 vrsta i to su:


Acer monspessulanum L.
Acer pseudoplatanus L.
Acer pseudoplatanus »Atropurpurea«
Agave americana L.
Arbutus unedo L.
Arundo donax L.
Asparagus acutifolius L.
Atriplex halimus L.
Cedrus deodara (D. Don.) G. Don.
Cercis siliquastrum L.
Clematis flamula L.
Clematis vitalba L.
Crataegus transalpina A. Kern.
Coronilla emeroides (Boiss & Sraner)
Colutea arborescens L.
Cupressus arizonica Greene
Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mili.) Gord
Cupressus sempervirens var pyiramidalis (Ait) Nym
Erica arborea L.
Erica manipuliflora Salisb. (E. verticillata Forsk.)
Euphorbia wulfenii
Evonymus japonica Thunb.
Ficus carica L.
Fraxinus ornus L.
Gleditsia triacanthos L.
Helichrysum italicum (Roth.) G. Don.
Hedera helix L.
Inula viscosa L.
Jasminum nudiflorum Lindl.
Juniperus macrocarpa Sibith. et. Sm.
Juniperus oxycedrus L.
Juniperus phoenicea L.
Laurus nobilis L.
Ligustrum ovalifolium Hassk.
Lonicera sp.
Lonicera implexa L.
Morus alba L.
Morus nigra L.
Myrtus communis L.
Nerium oleander L.
O/ea europea L.
O/ea silvestris L.
Osyra a/fta L.
Phyllirea latifolia L.
Phillirea media L.
Pin«5 brutia Ten.
FJ´/IM^ halepensis Mill.
PJVZWS pz´/zea L.
Pistacia lentiscus L.
Pittosporum tobira Ait.
Prunus avium L.
Prunus domestica L.
Prunus mahaleb L.
Prunus persia (L.) Sieb et Zucc.
Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Frano
Quercus ilex L.
Quercus pubescens Willd.
Quercus suber L.


maklen


gorski javor


crvenolisni javor
američka agava, loparina


planika, manjuga, jagodnjak
obična trska
šparožina, šparoga
loboda
himalajski cedar


judić, judino drvce
škrobut
obična vinjaga


glog
šibika, grmoliki grašar
pucalina
arizonski čempres
obični čempres
obični čempres


veliki vrijes, uljka


vrijes pozemljuš, suvrjesica


Vulfenijeva mlječika


japanska kurika


smokva


crni jasen


gledčija, trnovac
smilje
bršljan
oman
kineski jasmin


pukinja, njuskavac, luskavica


šmrika, primorska kleka, smrić


primorska somina, gluhač


lovor, javor


japanska kalina


kozokrvina


primorska kozja krv


bijeli dud, murva


crni dud, murva


mirta, murta, mrča


oleander


maslina, uljika


divlja maslina


metla


širokolisna zelenika, komorika


zelenika, komorika


brucijski bor


alepski bor


pinjol, pinija


tršlja, lantisk


pitospora


divlja trešnja


šljiva


rašeljka


breskva


obična američka duglazija


crnika, česmina


hrast medunac, dub


hrast plutnjak




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Rhamnus alaternus L. tršljika, monjen, slatkokita
Robinia pseudoacacia L. bagrem
Rosa sempervirns 1. zimzelena ruža
Rosmarinus officinalis L. ružmarin
Rubia peregrina L. zimzeleni broć
Rubus dalmatinus Tratt. kupina
Ruscus aculeatus 1. bodljikava veprina
Sambucus ebulus L. aptovina
Smilax aspera L. tetivika, jarika
Sorbus domestica L. oskoruša
Spartium junceum L. žutika, žuka, brnistra
Spirea bumalda suručica
Tamarix dalmatica Baum tamariks
Tamus communis L. bljušt, kuka
Taxus baccata L. obična tisa
Thuja orientalis L. azijska tuja
77/ia cor data Mill. malolisna lipa
Ulmus tortuosa ssp. dalmatica Trinajstić brijest
Viburnum tinus L. lemprika, jabučica
Vinca maior L. velika pavenka
Yucca filamentosa L. vlaknasta juka


Površina uz šetalište Fra Odorika Badurine (B) ima nekoliko zanimljivih vrsta koje rastu na kamenitom
predjelu. To su:


Antirrhinum maius L. zjevalica
Antirrhinum orontium L. zjevalica
Capparis rupestris Sibth. et. Sm. kapara
Centranthus ruber L. centranitus
Cheiranthus chieri L. šeboj
Clematis vitalba L. obična vinjaga
Cyrotomium falcatum (L. fil.) C. Prese cirtomium
Foeniculum vulgare Hill. koromač, komorač
Malva silvestris L. sljez
Opuntia ficus — indica (L.) Mili. indijska smokva, opuncija
Punica granatum L. šipak, mogranj, nar
Senecio cineraria L. kostriš
Vitex agnus castus L. konopljika, popovski papar


Na terasastoj površini ispod groblja (C) nalazimo ove drvenaste vrste:
Acer monspessulanum L. maklen
Asparagus acutifolius L. planika, manjuga, jagodnjak
Cercis siliquastrum L. judić, judino drvce
Cistus incanus (= C. villosus L.) crveni bušin
Cistus salviaefolium L. kaduljasti bušin
Clematis flammula L. škrobut
Clematis viticella L. haložina
Colutea arborescens L. pucalina
Cupressus sempervirens var horizontalis (Mili.) Gord obični čempres
Cupressus sempervirens var pyramidalis (Ait) Nym. obični čempres
Euphorbia wulfenii Vulfenijeva mlječika
Fraxinus ornus L. crni jasen
Gleditsia triacanthos L. gledičija, trnovac
Helichrysum italicum (Roth.) G. Don. smilje
Inula viscosa L. oman
Juniperus oxycedrus L. šmrika, primorska kleka, smrić
Laurus nobilis L. lovor, javor
Lonicera implexa Ait. primorska kozja krv
Malva silvestris L. sljez
0/ea europea L. maslina, uljika




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Olea silvestris L. divlja maslina
Osyris alba L. metla
Pinus brutia Ten. brucijski bor
Pinus halepensis Mili. alepski bor
Pinus pinea L. pinjol, pinija
Pittosporum tobita Ait. pitospora
Quercus ilex L. crnika, česmina
Robinia pseudoacacia L. bagrem
/?osa sempervirens L. zimzelena ruža
Rubia peregrina L. zimzeleni broć
Ruscus aculeatus L. bodljikava veprina
Sambucus aebulus L. aptovina
Spartium junceum L. žutika, žuka, brnistra
Tamus communis L. bljušt, kuka
Ulmus tortuosa ssp. dalmatica Trinajstić brijest
Viburnum tinus L. lemprika, jabučica


Na gradskom groblju (D) utvrdili smo prisutnost slijedeće dendroflore:
Cedrus deodara (D. Don.) G. Don. himalajski cedar
Cercis siliquastrum L. judić, judino drvo
Cupressus sempervirens L. obični čempres
Faxinus ornus L. crni jasen
Hedera helix L. bršljan
Laurus nobilis L. lovor, javor
Nerium oleander L. oleander
Phoenix dactylifera L. urma ili obična datula
Pinus halepensis Mili alepski bor
P/m« m´gra Arnold. crni bor
Pittosporum tobira Ait. pitospora
Prunus domestica L. šljiva
Prunus persica (L.) Sieb. et Zucc. breskva
Punica granatum L. šipak, mogranj, nar
ruža
Rosmarinuus officinalis L. ružmarin
Ruscus aculeatus L. bodljikava veprina
Syringa vulgarias L. jorgovan
Thuja orientalis L. azijska tuja
Wistaria sinensis (Sims.) Sweet. vistarija, glicinija


PRIJEDLOG UREĐENJA I GOSPODARENJA


— Valorization and management
U ovom radu daje se viđenje i prijedlog smjernica lova novim biološkim (drveće, grmlje, cvijeće) i vrtnoza
revitalizaciju i poboljšanje te gospodarenje svakog arhitektonskim elementima (staze, klupe, stolovi, inspomenutog
prostora zasebno, gledajući cijeli taj zeleni formativni panoi, fontane, vodeni elementi, skulpture
prostor kao jedinstvenu biološko-ekološku i pejzažnu i dr.), uz saniranje devastiranih površina (erozija, pljecjelinu.
šine i si.)


Značajno je da je sam prostor park-šume »Komr-


U revitalizaciji treba posao uređenja park-šume
čar« podijeljen u tri zone (karta 1) glede prostorne,


»Komrčar« uskladiti sa svim datostima postojećeg stafunkcionalne
i biološko-ekološke raznolikosti i to:


nja, napose kako bi se sadržajno i oblikovano zadovoI
zona — zaštitna zona ljile potrebe za novim (tu treba uskladiti ono što se
II zona — zona park-šume vidi, što postoji danas, te ono što se nazire kao moIII
zona - zona parka gućnost).


Ova podjela omogućava kreativne zahvate u sve Novi sadržaji i predložene kategorije parkovnog
tri zone. Napose se to odnosi na zone I i II. Pejzažno-oblikovanja osigurat će dovoljno razloga za »pregled
parkovni zahvati obuhvaćali bi cijeli niz manjih interprema
unutra«, a time će se povećati i broj njegovih
vencija u kompoziciji parka, dopunu određenih dijeposjetitelja,
osobito turista.


160




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 27     <-- 27 -->        PDF

SI. 4: Prirodno pomlađivanje borova u zaštitnoj zoni (I)
Fig. 4: Natural regeneration of pines in the protection zone


Prostorna i biološko-ekološka valorizacija postići
će se tek pravilnim programom sanacije, poboljšanja
i održavanja park-šume »Komrčar«. U praksi takav
proveden program sanacije učinit će da se ovaj prostor
valorizira u svim komponentama.


Valorizacija mora biti potpuna, dakle mora uvažiti
čimbenike:


— prirodnost
— kulturno-povijesnu
— ambijentalnu
— stilsku
— oblikovno-estetsku
— biologijsko-ekologijsku
— turističko gospodarsku komponentu
Jedan od temeljitih problema koji trebamo riješiti
prilikom obnove i uređenja prostora parka svakako je
izbor zelenila kojim će se oblikovati i osmisliti taj
prostor.


Agave americana L.
Atriplex halimus L.
Capparis rupestris L.
Crithmum maritimum L.


SI. 5:
Stepenice iz zone park-šume (II) kroz zaštitnu zonu


(I) do šetališta Fra Odorike Badurine
Fig.
5: The stairs in the forest park (II) running through
the protection zone (I) to the Promenade of Fra Odorik
Badurina


Zelenilo, odnosno vegetacija, kao temeljna oznaka
parkovnih površina jedna je od glavnih determinanti
otvorenog prostora uopće.


Glavne nositelje u sastavu zelenila, kada govorimo


o »Komrčaru«, trebalo bi temeljiti na autoktonim biljnim
vrstama, tj. mediteranskim vrstama drveća, grmlja
i prizemnog rašća, jer njima u ekološkom i estetskom
pogledu ne mogu konkurirati i tropske vrste.
Što se tiče primjene kalorističkih elemenata u
sklopu zelenila, postupati umjereno iako bi pojedine
dijelove parka i sam ulaz trebalo na neki način »oživiti«
i »otvoriti« vrstama uresnih cvijetova.


Od ukrasnih grmova i prizemnog rašća koji dobro
podnose sušu i posolicu za uzgoj u parku, dolaze u
obzir ove vrste:


agava, loparina
lemprika, atripleks
kapara
malatar




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Gazania sp.
Lavandula hybrida Rev.
Nerium oleander L.
Pistacia lentiscus L.
Pittosporum tobbira Ait.
Poncirus trifoliata Raf.
Pyracantha coccinea Roem
Rhamnus alaternus L.
Rosmarinus officinalis L.
Santolina chamaecyparissus L.
Santolina virens Mill.
Spartium junceum L.
Tamarix dalmatica Trinajstić
V7tex agnus castus 1.
Yucca gloriosa L.
Yucca filamentosa L. i dr.


Za grupnu sadnju podesni su:


Cistus sp.
Jasminum nudiflorum Lindl.
Laurus nobilis L.
Myrtus communis L.
Nerium oleander L.
Phillyrea latifolia L.
Phillyrea media L.
Poncirus trifoliata Raf.
Viburnu tinus L.
Yucca sp.i dr.


Poncirus je dobar i za uzgajanje u živicama.


Na kosinama pozornost zaslužuju:
Spartium junceum L.
Tamarix dalmatica Trinajstić
Yucca sp.
Agave americana L.
Osyris alba L.
Lonicera sp.
Cotoneaster sp.
Juniper us sp.


idr.


gazamja
lavanda
oleander
tršlja, lantisk
pitosporum
poncirus


pirakanta


monjen, tršljika, slatkokita
ružmarin
siva santolina
zelena santolina
brnistra
tamariks
konopljika
juka
juka


bušin
jasmin
lovor
mirta, mrča
oleander
širokolisna zelenika, komorika
zelenika, komorika
poncirus, trolisni limun
lemprika, jabučica
juka


lemprika
tamariks
juka
agava
metla
kozokrvine
dunjarice
borovice


Za osnivanje perenskih skupina dolaze u obzir zimzeleni mediteranski grmovi i polugrmovi kao što


Rosmarinus officinalis L.
Lavandula hybrida Rev.
Salvia officinalis L.
Cistus sp.
Santolina sp.


idr.


Kao izbor biljaka za dekoraciju parkovnog prostora podesni su:
Abies cephalonica Loud.
Abies concolor »Glauca«
Abies pinsapo Boiss
Albizzia julibrisin Dur.
Arbutus unedo L.
Aucuba japonica Thunb.
Brussonetia papyrifera L´Herit & Vent
Cedrus sp


ružmarin
lavanda
kadulja
bušini
santoline


grčka jela
dugoigličava ili koloradska jela
španjolska ili andluzijska jela
azijsko drvo bez trnova
planika, manjuga, jagodnjak
aukuba japanska
dudovac, brusonecija
cedar




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Celtis australis L.


Cercis siliquastrum L.


Cupressus sp.


Cycas revoluta Thunb.


Eriobotrya japonica Lind.


Ficus carica L.


Magnolia grandiflora L.


Melia azerdarach L.


Myrtus communis L.


Nerium oleander L.


Olea silvestris L.


Paulownia tomentosa Stend


Pittosporum tobira Ait.


Poinciana gilliesii Hook


Viburnum tinus L. i dr.


U obzir dolaze i agrumi Citrus L., limun, naranča,
mandarina, ali cijepljene na podlogu otpornijeg poncirusa.
U obzir dolaze druge vrste, ovisno o mjestu koje
se želi urediti, njegovim biološkim, pejzažnim, funkcionalnim,
estetskim potrebama i mogućnostima.


Veliki broj navedenih vrsta nazočan je u parku,
ali njihova dekorativnost, funkcionalnost kao osnova
parkovnog izražavanja i oblikovanja nije zadovoljena.


Prvi zahvati odnosili bi se na sanaciju devastirane,
zapadne i jugozapadne strane parka (I zona — zaštitna
zona), uspostavljanjem ravnoteže između tla i biljnog
pokrova uklanjanjem jako razvijenog i prekobrojnog
ponika i podmlatka bora, nanošenjem plodne zemlje
i sadnjom raznog niskog rašća, ukrasnog grmlja i
drveća niskog rasta. U obzir bi došle vrste otporne
na posolicu jako razvijenog korijena. To su:


Agave americana L. agava


Lavandula špica L. lavanda


Osyris alba L. metlica


Spartium junceum L. brnistra


Tamarix da/raaficaTrinajstić tamariks


Yucca sp. juka


i dr.


kao i sve autohtone vrste drveća i grmlja iz šume
hrasta crnike i crnog jasena {Orno Quercetum ilicis).
Odrasla stabla bora koja se ogledaju u moru samo
djelomično ukloniti, (ona koja prijete odronom i izvalom),
jer predstavljaju jedinstvenu sliku obalnog dijela
parka. Kao posebno pitanje javlja se problem samog
rasporeda biljnog materijala na tim kosinama. Potreno
je postići sklad boja i oblika i na taj način podići
estetsku vrijednost parka. Na ovom području je prvotna,
borova kultura u potpunosti obavila svoju meliorativnu
ulogu. Crnika i njezine pratilice stvorile su
pravu šumu, negdje čak potpunog sklopa. Pojedinačna
ili stara stabla alepskog bora čine uglavnom dekorativnu
sliku. Na onim mjestima gdje se crnika nije
potpuno sklopila alepski bor se i dalje pomlađuje onoliko
koliko mu na pojedinim mjestima crnikova šuma
dozvoljava. Iako nam je cilj podići ekološki najstabilniju
autoktonu šumu hrasta crnike, ne možemo s obzirom
na namjenu i funkciju park-šume (ekološka,


koščela, koprivić
judino drvce
čempres
smotani cikas
japanska mušmula
smokva
velelisna magnolija
očenašica
mirta, murta, mrča
oleander
divlja maslina
paulonija, Avramovo drvo
pitosporum


poincijana


lemprika


SI. 6: Nagnuti borovi nad šetalištem u zaštitnoj zoni (I)
Fig. 6: Pines leaning over the promenade in the protection


zone (I)


estetska, rekreativna), u potpunosti isključiti borove.
Negdje nam to neće biti ni moguće s obzirom na
njihovu nedovršenu meliorativnu funkciju. U ovoj zoni
dakle trebaju prevladati zahvati čišćenja, uklanjanja
prekobrojnog pomladka i mladika (bor) i podrasta (bor
i autoktono drveće i grmlje). U potpunoj zoni parkšume
(II) nećemo unašati aloktono (posebno egzote)
drveće i grmlje osim na onim mjestima gdje su predviđeni
pojedini vrtno-arhitektonski elementi (fontana,
bista, skulptura, pano i dr.) gdje bi njihov dekorativni
izgled, boja, miris došao u funkciju u pejzažnom oblikovanju
datog prostora.


Postojeća situacija ukazuje na dobar raspored staza
u prostoru, na način kojim je omogućen pristup u sve
dijelove parka. Problem je održavanje tih staza te nedostatak
ostalih sadržaja koji bi uz onaj temeljni, tj.
vegetaciju parka, privlačili posjetitelje da se razmile
po cijeloj površini parka. Sam sklop ne smije zatvrati
staze, jer na taj način otežava protupožarnu zaštitu,
a i postojeće hidrante u parku treba osposobiti i održavati
iz istih razloga.


Zona parka (III zona koja sadrži nekoliko tematskih
definiranih detalja (tržnica, đardin, prostor neka




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 30     <-- 30 -->        PDF

dašnjeg dj. igrališta, današnje dj. igralište) i koja je ulneposrednoj vezi sa samom jezgrom grada pruža najveću
mogućnost pejzažno parkovnog oblikovanja (Trg


I


Sv. Kristofora).
Đardin predstavlja jednu zasebnu cjelinu ukomponiranu
u park. Od njega se sadnjom niskog drveća i
iigrmnja ukrasnih cvijetova može stvoriti mali »rajski
iivrt«, mjesto predaha umornih turista. Cijelu sliku upotpuniti
skulpturama, klupama, stolovima, kamenim klupama
i cvijećem. Mišljenja smo da bi se u tom prostoruimogao urediti park gdje bi se postavile biste znamenitih
Rabljana.


Športsko-rekracijski sadržaji predstavljaju specifičnu
kategoriju objekata u parku. Prije svega treba
ukazati na nužnost tih sadržaja u sustavu korištenja
parkovnih prostora za zabavu i boravak turista. Kriterij
koji uvjetuje izbor igrališta i način njihova korištenjaLvezani su prvenstveno uz sagledavanje ukupne kompozicije
parka.


Postojeće staze u »Komrčaru« služe za šetnju, brzo
hodanje, jogging, a od nekadašnjeg igrališta moglo bi
se napraviti boćalište, mini golf, parkovni šah ili parkovni
mlin, ili pak tereni za male športove (nogomet,
košarka, i si.) postaviti stolove za stolni tenis. Sve to
upotpuniti vrtno-arhitektonskim elementima (staze,
klupe, košarice za otpatke i dr.) te biološkim elementima
drveća, grmlja, cvijeća koji će u potpunosti definirati
prostor u svojoj funkciji.


Glede dječijeg igrališta treba se orijentirati na takva1riješenja kojima se osiguravaju punoća, raznolikost, i1maštovitost dječije igre te se potpomaže prirodni izgled1cijelog prostora (veća primjena prirodnih materijala,
za izradu sprava i uređaja za dječiju igru, od kojih je
izgrađen i sam park — drveta).


Kao jedno od mogućih rješenja vezano uz dječje
igralište treba spomenuti i način obrade hodnih površina
oko igrališta i način njihove obrade oko igrališta1(sprava) — posipanjem drvenom sitneži ili sječkom od


´
kore i drveta. Ovim oblikovno vrlo prihvatljivim materijalom,
»drvenom sipinom«, dobiva se mekani pod
ispod i oko sprava i uređaja za dječiju igru. Cijeli1prostor zaokružiti živom ogradom.


I u ostalim dijelovima parka potrebno je obnoviti
postojeće i unijeti nove klupe i stolove, osobito na
mjestima s kojih se pruža interesantan pogled (uvala
Sv. Eufemija) i postaviti veći broj košarica za otpatke.


Postavljanjem preglednog plana parka na svim prilazima
tj. ulazima u park, te sustava vizualnih komu


4. ZAKLJUČAK
U prostornom smislu park-šuma »Komrčar« predstavlja
naprosto zeleni dragulj na kamenom prstenu
starog Raba. Kao takva i zaslužuje da se s njom postupa
brižno i stručno. Sva navedena značenja »Komrčara
« imaju podjednaku važnost i međusobno se potpuno
nadopunjuju. Koliko je park estetski važan, to


nikacija (putokaza, oznaka i si.) omogućila bi se veća
informiranost turista o samom sadržaju parka.


Sastavni dio »Komrčara« je i dio uz šetalište fra
Odorike Badunire (B). Budući da taj dio dijelom obuhvaća
vegetacijsko, geološki i pedološki istu problematiku
kao zaštitna zona užeg područja »Komrčara«, i
za taj dio vrijede iste smjernice gospodarenja. Onaj
dio neposredno ispod gradskih zidina i kuća je prostor
koji se samostalno razvija na kamenim liticama. Biološki
bi se tu moglo potpomoći saniranjem onih mjesta
koja se oštećuju erozijom i odronima (padom odumrlih
agava) i druge vegetacije sadnjom vrsta kao što su


Agava americana, Capparis rupestris, Cheiranthus cheiri,
Opuntia ficus-indica, Senecio cineraria, i dr. Ovaj
dio je izuzetno atraktivan kada je mnogobrojna flora
na tim liticama u cvatu.


Prostor ispod gradskog groblja (C) koji je terasasto
položen prema sjeveru i sjeverozapadu, već je jednim
dijelom (najniža terasa) definiran kao park sadnjom
borova i čempresa koji su danas visine do 5 m. Taj
prostor naprosto traži da se tu uredi mali park, odmaralište,
mjesto za počinak i užitak, posebice za vrijeme
ljetnih vrućina. Blizu je i glavno gradsko kupalište u
neposrednom dodiru s naseljem Palit te većeg broja
ugostiteljskih objekata. Prostor treba osmisliti vrtno-arhitektonskim
elementima (staze, klupe, stolovi, košarice
za otpatke i dr.) te onda obogatiti s dekorativnim
vrstama drveća i grmlja. Ostale terase obrasle gustom
vegetacijom osim redovnih sanitarnih intervencija ne
treba posebno pejzažno oblikovati. Neka one ostanu
prirodna barijera između parkovnog dijela i groblja
kao estetsko-pejzažna i duhovno-moralna razdijeljenost
tog prostora.


Gradsko groblje (D) osim stalnog održavanja i uređenja
može se urediti i pojedinim manjim zahvatima
na unošenju određenog biljnog materijala. To se prvenstveno
odnosi na razno grmlje, penjačice i cvijeće.
Postojeći čempresi uskih krošanja, visoko se uzdižući
prema nebu, impresivan su element njihove simbolike.
Nažalost zbog skučenosti prostora, napose na novom
groblju, mogućnost sadnje visokog drveća nije preporučljiva.


Oko zidina groblja prema šetalištima uz park preporuča
se posaditi drvored čempresa i cedrova koji
biološki-ekološki, estetski i duhovno rješavaju potpuno
problem potrebe odvajanja (ali nikada potpunog) te
dvije prostorne jedinice u jednoj biološko-ekološkoj i
prostorno-pejzažnoj cjelini i njenoj sveukupnosti kakav
je park šuma »Komrčar«.


-Conclusion
liko je važan i biološko-ekološki i rekreacijski. Budući
je park-šuma »Komrčar« rekreativno mala po površini,
ali heterogena po prostornim, reljefnim, biološko-ekološkim
i vegetacijskim čimbenicima, glavna okosnica
rada s »Komrčarom« mora biti usmjerena na njegovo
zoniranje. Upravo iz tog zoniranja proizaći će rješenja




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 31     <-- 31 -->        PDF

funkcionalno, estetski i bioekološki. Kroz dodatne sadržaje
park-šume »Komrčar« može i mora naći svoje
mjesto u imidžu Raba i njegovoj turističkoj-gospodarskoj
prezentaciji.


Što se tiče biološko-ekološke valorizacije treba
samo napomenuti da se s obzirom na veličinu parkšume
ovdje isključuje bilo koji rad koji bi se obavljao
na većoj površini. Svi zahvati moraju biti što manji
po obimu i prostoru. Tako moraju biti isplanirani i
izvedeni. Svako visoko stablo, grm ili grupa stabala
čine u parku jedinstvenu bio-ekološku i estetsko-pejzažnu
cjelinu. To nam mora biti smjernica za svaki
zahvat. Tako koncipiranim programom možemo biti
sigurni da će se napraviti kvalitetan program za njegovo
gospodarenje.


Doprinos tome dati će svakako i to što je prema
Programu gospodarenja za G. J. Kamenjak park-šume
»Komrčar« sastavni dio te G. J. i čini odjel 51a. Dakle
šumarska struka preuzima potpuno gospodarenje tim
zelenim biserom Raba.


Krajnje je vrijeme da se za park-šumu »Komrčar«
napravi jedna kvalitetna studija obnove i gospodarenja
koja bi polazila od poznavanja biološko-ekoloških zahtjeva
vrste, pa sve do projektantsko-arhitektonskihgrađevinskih zahvata.


Kada se jednom postigne takav cilj onda on zahtjeva
da se od postavljenih zadataka ne odstupi. To
znači da na objektu treba neprekidno raditi, da se
dotjeruje, uređuje i da mu se osigura adekvatna čuvarska
služba. Sve to podrazumijeva znanje onih koji o
njemu brinu, kadrove i financijska sredstva.


LITERATURA - Literature


1. Arhiv Jugoslavije, 68—78—260, Beograd.
Republički zavod za zaštitu prirode (arhiva)
2.
Fra Badurina, O., 1936—1956: Kronika franjevačkog Šimičić, J., 1968.: Izviješće o stanu šteta u park-šumi
samostana u Kamporu, Rab (rukopis) Komrčar na Rabu (rukopis)
3. Brusić, V., 1926.: Otok Rab. Franjevački samostan Šimičić, J., & Rauš, D., 1975.: Otkrivanje spomen
Kampor, Rab.
biste šumaru Pravdoju Beliji na Rabu 16.9. 1974.
Hortikultura 1:26, Split.


4. Gospodarska jedinica Kamenjak. Program gospodarenja
1.
1. 1994. - 31. 12. 2003. Turk, H., 1989.: Otok Rab — uvjeti i rezultati turističke
valorizacije, Rab.
5.
Rauš, D., 1981.: Park Komrčar na Rabu - Hortikulturno,
estetsko i turističko značenje. Hortikultura 10. Wolf, S. 1994.: Park Komrčar — sadašnje stanje i ob3:
3—11, Zagreb. nova. Šumarski fakultet, (Diplomski rad), Zagreb.
SUMMARY: Once a deserted pasture, the Komrčar forest on the island
of Rab started to be afforested in 1890 thanks to the Rab chief forester
Pravdoje Belia. By the bill of Law issued on March 15. 1965, the Institute
of environmental protection in Zagreb registered the forest in the Records of
protected nature areas under number 187 and in the category of nature
reserves. According to the current Law of nature protection (TV. N. No.
3011994), the forest is today listed in the category of park forests.


In spite of the neglected vegetation in some places and the necessity of
sanctions in the devastated parts, today´s status of the park is such that
landscape architectural work would be desirable in order to exploit the great
potentials of the park.


The authors did a detailed research in 1992 and 1993. It first encompassed
the greater area which, besides the 8.3 ha Komrčar forest, also included the
adjoining nature areas along the promenade Fra Odorik Badurina up to the


0.6 ha large Trg Slobode square. There is also the terraced 1.9 ha surface
below the town cemetery and the 0.5 ha graveyard itself. Each part was
dendrologically completely investigated, i.e. all tree species were recorded.
The paper presents the standpoint in the from of the guidelines for revitalization,
improvement and proposed amanagement of each of the areas separately,
regarding the whole nature area as a unique biological and environmental
landscape.


The Komrčar park forest itself is divided into three zones as to he space,
function and biological I environmental diversity—protecional zone, park forest
zone and park zone.


This division enables creative operations in all three zones, particularly I
and II. Besides improvements of the devastated areas, landscape-architectural




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 32     <-- 32 -->        PDF

work would entail a number of small jobs in the park composition, supplementing
certain areas with new elements such as trees, brushes, flowers, paths,
benches, tables, information panels,fountains, sculptures, etc.


The revitalization of the Komrčar forest park should take into consideration
both the present status and the future demands and possibilities.


New contents and the suggested categories will provide sufficient reasons
for the »look inside«, whereby the number of visitors, particularly tourists,
will increase.


Proper improvement and maintenance programme of the forest park will
enable the spatial and biological valorization. In practice, the programme will
equally respect all the components:


— natural appearance
— culture and history
— environment
— style
— aesthetics
— biology and ecology
— tourism and management
Among the basic issues to be solved in the course of park´s renovation
is the choice of vegetation, which is the significant feature of any open space.
Preference should be given to the autochtonous plants, i.e. the Mediterranean
tree species, brushwood and undergrowth.
A jewel in the stone ring of the old Rab, Komrčar deserves all expert
work it can get. Its significance in terms of biology, and recreation is inco,parable.
Though small in area, the forest park is heterogeneous as to the relief,
ecology and vegetation. Therefore the work should be directed to its zonation.
Considering the size of the area, every operation should be planned and
carried out at the smallest possible scale. Each tall tree, bush or a group of
trees present a whole in terms of biology, ecology and landscape value. This
concept should also be the guideline in creating the management programme
of the forest park.


Key words: park-forest Komrčar, historical presentation, dendrology,
biological!environmental valorization, space valorization, management, zonation.