DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* + 712 Šumarski list CXVIII (1994) 153 BIOLOŠKO-EKOLOŠKA I PROSTORNA VALORIZACIJA PARK-ŠUME »KOMRČAR« NA RABU BIOLOGICAL / ENVIRONMENTAL AND SPACE VALORIZATION PARK-FOREST »KOMRČAR« ON THE ISLAND OF RAB Željko ŠPANJOL* & Sandra WOLF SAŽETAK: Nekada pusto pasište počelo se pošumljavati 1890. godine zaslugom rapskog nadšumara Pravdoja Belie. Rješenjem od 15. 3. 1965., a na temelju Zakona o zaštiti prirode (N. N. br. 19/1960.), Zavod za zaštitu prirode u Zagrebu upisuje šumu »Komrčar«, na otoku Rabu, u Registar zaštićenih objekata prirode pod registarski broj 187, a u kategoriju rezervata prirodnog predjela. Prema Zakonu o zaštiti prirode (N. N., br. 54/1976) i danas važećem N. N. br. 30/1994. u kategoriji park šuma. Sadašnje stanje parka, odnosno postojeća situacija unatoč zapuštenosti vegetacije u pojedinim dijelovima i potrebi sanacije devastiranih površina, sadrži veliki potencijal za uređenje, oblikovanje i korištenje, u smislu formiranja objekata pejzažno parkovne arhitekture. Autori su detaljna istraživanja obavili tijekom 1992. i 1993. godine. Prvi put je obrađeno cijelo šire područje koje osim same park-šume »Komrčar«, na površini od 8,3 ha, obuhvaća i prirodne sastavne dijelove koji se nadovezuju na »Komrčar«, a to je produžetak uz šetalište fra Odorika Badurine sve do pod Trga Slobode, površine 0,6 ha. Tu zatim pripada i terasasto područje ispod gradskog groblja (1,9 ha) i samo groblje (0,5 ha). Svaki dio potpuno je dendrološki istražen, dakle popisane su sve drvenaste vrste koje tu rastu. U radu se daje viđenje i prijedlog smjernica za revitalizaciju i poboljšanje te gospodarenje svakog spomenutog prostora zasebno, gledajući cijeli taj zeleni prostor kao jedinstvenu biološko-ekološku i pejzažnu cjelinu. Značajno je da je sam prostor park šume »Komrčar« podijeljen u tri zone, glede prostora, funkionalne i biološko-ekološke raznolikosti i to na: zaštitnu zonu, zonu park-šume i zonu parka. Ključne riječi: park-šuma »Komrčar«, povijesni prikaz, dendrologija, biološko-ekološka valorizacija, prostorna valorizacija, gospodarenje, zoniranje. 1. POVIJESNI PRIKAZ - Historical presentation Rješenjem od 15. 3. 1965. godine, a na temelju O povijesti »Komrčara« Brusić (1926) piše: Zakona o zaštiti prirode (N.N., br. 19/1960) Zavod »Komrčar (Comercarius, Campus Martius, Campo za zaštitu prirode u Zagrebu upisuje šumu »Komrčar« Maržo). Izložina, što se od gradskih bedema na zapad na otoku Rabu u Registar Zaštićenih objekata prirode proteže do škvera, gdje se danas nalazi Pensionat Inpod registarski broj 187, a u kategoriji rezervata privalida, predratni Scoutistenheims, Villa Sofia i kupalirodnog predjela. Prema zakonu o zaštiti prirode (N.N., šte sv. Eufemije, poznata je pod imenom Komrčar br. 54/1976) i danas važećem u kategoriji je park-šuma. (Campo Marzio). U XV. stoljeću spominju se ovdje * Mr. Zeljko Španjol, dipl. inž. šum., Sandra Wolf, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet, Zagreb |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 20 <-- 20 --> PDF |
tri crkve: sv. Leonarda (s. Leonardus de Commercario), sv. Katarina (s. Catharina de Comercario) i sv. Franjo (s. Fransciscus de Comercario). Uz sv. Katarinu postojala je i ubožnica (hospitale), koja je po svoj prilici služila za gubavce. Uz crkvu sv. Katarine, čini se, da su se prvi nastanili Franjevci, koji su došli na Rab. Odavde ih je (1278.) Grgur de Hermolais, biskup rapski, činio doći u grad, gdje im je, kako smo već vidjeli poklonio samostan i crkvu sv. Ivana Evanđeliste. God. 1491. sagradio je na Komrčaru neki fra Matej Zadranin (de Jadra) trećoredac Franjevac crkvu i samostan za svoju braću. Samostan je bio napušten od redovnika (1823.). Još se i danas vide ruševine. Stara samostanska crkva danas služi za grobišnu kapelu. Građena je iz lijepog tesanog vapnenca, a prekrivena je bačvastim gotskim svodom. Osobito je lijepo velikim mramornim školjkama ukrašeno pročelje. Lijepi portal ukrašen je grbom lateranskih kanonika. Na njemu je također uklesan ovaj natpis: DEBILE PRINCIPIVM - MELIOR - FORTVNA SEQVETUR MCCCCLXXXX IVNII. Crkva i samostan bio je pod pokroviteljstvom lateranskih kanonika. Nad samostanskim vratima čita se u kraticama ovaj natpis: A(d) M(ajorem) D(ei) B(eatae) V(irgini) A(tque) S(antci) P(atris) F(rancisci) G(loriam) E(t) H(norem) MDCLVII. God. 1828. jedan dio samostanskog vrta bio je pretvoren u gradsko groblje Komrčar, koji je sve do prije 50 godina bio pusto pasište, zaslugom je pok. Jurja Belia, bivšeg općinskog nadšumara, bio zašumljen i obrašten lijepom borovom šumom. Kao takav, je pravi ures grada Raba, koji u njemu posjeduje park kakova nema ni jedan drugi dalmatinski grad«. Prema podacima HAR-JU-21 iz Turk (1989.), vidimo da su na mjestu današnje park-šume »Komrčar« oko 1841. godine, na ondašnjoj pašnjačkoj površini zasađeni bili dudovi (Morus sp.). Također se govori o zabrani držanja stoke. Ta sadnja dudova bila je sigurno vezana za uzgoj svilene bube i proizvodnje svile, po kojoj je Rab nekada bio poznat. U Kronici franjevačkog samostana u Kampom o »Komrčaru« nalazimo ovaj zapis: 1890, str. 808. Ove godine počeo je rapski nadšumar Justus Belia s borićima pošumljavati Komrčar. (Komrčar ima 14 ha. Tal. Campo Marzia, Njem. Marspld.) Zanimljivo je kako je Belia to izveo! Uvaživši razumijevanje masa i općine za tako odličnu stvar da se pošumi goli Komrčar, najmio je Belio 25 radnika i naredio im da već u 4 sata jutrom budu na licu mjesta. Upitan zašto tako rano, reče: Znat ćete izjutra (Dalekovidni Justus htio je to izvesti tako da mu načelnik ne omete naum). Ljudi dođu i zasade toga mnogo po brdašcu. Tijekom dana k njima i Ante Jerića, načelnika. On Justi: Zašto ste to učinili bez dozvole? To ja ne dopuštam! Belia: Ako vam ovo nije drago, naredit ću da pogube. Načelnik dalje ne reagira, nego se je pobrao kući, a marljivi Justa proslijedio rad. I radilo se tu i kasnije dugo, marljivo i mnogo. Bdjelo je Justovo oko da mu životinje, ruke i noge ne čupaju .. . I tijekom godina čitav stari, pusti goli Komrčar od mora do mora, od Skvera do varoša obukao se trajno zelenim kaputom, visokim, divnim. O kako ublažuje oči pogled u naše dane na ovu šumu! A ispod nje ono duboko zeleno more, kao da govori o zaštiti od bure! »Omoro alitus verum secretunque muzeion quam multa invenitis quam multa dictatis!« Kada je vremenom umro prezaslužni Justa, kojega poznavahu sve grančice rapskih šuma, postavi mu općina na podnožju šume u varošu spomenik. Sve u svemu taj je spomenik morao biti veličanstveniji i trebao je biti smješten posred Komrčara! - 29. IX. 1939. reče mi dentist, gospodin Konstantin (koji je pred njem.-francuskim ratom pred par dana došao u Rab, bježeći iz francuske rivijere): Zbog ljepote, pozicije . . . ovoga parka ne vidjeh takva ni po francuskoj rivijeri. (O pošumljavanju vidi: Gunter: Die Insel Arbe, Graz 1912, 20.) 16. 7. 1923, str. 254. Umro je Pravdoje (Justus) Belia, nadšumar rapske općine. Danas ga ukopaše. Općina mu korporativno bila na sprovodu. Jedan od općine održao mu oprosni govor. Tu stoji da je Belia 1882. došao na Rab, ter je preko 40 godina bio općinskim nadšumarom. »Počivaj u miru tamo gore u borovoj šumi . . . koju si ti zasadio i koju si svojim znojem natopio«, stoji u onom govoru. Govor se čuva u arhivu od ove godine. Dana 26. 8. 1926. godine Sreski poglavar Općinske Ispostave Rab piše »Inspektoratu za pošumljavanje krša i goleti i uređenje bujica« da pomogne u financiranju radova u Komrčaru. Predviđa se popravak puteva i pošumljavanje. S obzirom na mogućnost općine Rab da ukupnim troškovima sudjeluje s 15000 Dinara, općina Rab moli da se cjelokupni troškovnik s popisom i opisom radova prihvati i pripomogne u financiranju. U troškovniku je dataljno razrađeno skicama i opisano uz točno naznačeni cjenik što se predviđa. Troškovi svih radova predviđeni su na 49 832 Dinara. Tako vidimo da je predviđeno uređenje jaraka (žljebova uz cestu), gradnja nekih novih puteva, razni popravci, podsađivanje kraj popravljenih puteva i to s 3000 grmlja jabučice ili lemprike (Viburnum tinus) i planike (Arbutus unedo). Biljke će se vaditi u šumi Kalifront i prenijeti u »Komrčar«. Ministarstvo šuma i rudnika Kraljevine SHS u Beogradu odobrilo je općinskom poglavarstvu u Rabu pomoć u sumi od 5000 Din. Iz dopisa, koji je pisan ćirilicom i srpskim jezikom, vidi se koliko je Beograd bio darežljiv za biser hrvatskog Jadrana kakav je »Komrčar« (Arhiv Jugoslavije, 68-78-260, Beograd). 10. 9. 1929., str. 393. Sreski nadšumar Vinko Novak općini glede temeljitog preuređenja rapskog parka (Komrčara) koji je zadnje zime u veljači ove godine nemilo nagrdilo. Predlaže: U parku instalirati staklenjake za uzgoj nježnog |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 21 <-- 21 --> PDF |
bilja. Uredio bi se u zidinama bivšeg samostana sv. Franje. Zato bi se upotrijebile već postojeće zidine. Neka se provede u park vodovod. Predlaže: Po južnom obronku Komrčara prema moru, od Galjarde do Škvera ne bi se imalo saditi visoka stabla (borove), jer svojom težinom pospješuju klizanje zemlje. Može se dogoditi da se jednog dana oklizne sve u more i zemlja i šuma. Za ovaj je teren podesno saditi samo grmlje i nisko drveće s dubokim i razgranjenim žilama, koje vezuju zemlju. Površina Komrčara od Škvera (gdje je zgrada Jadran i Vila Sofia) do gradskih zidina iznosi 7 ha i 20 ara. Novak tu prilaže tlocrt u mjerilu 1:2000 (Rab: Općin. arhiv ove god.). Baš ništa nije se ostvarilo od tih Novakovih projekata. Narodni odbor kotara Rijeka, Sekretarijat za komunalne poslove i građevinarstvo pod brojem 11-222/11958 od 26. 05. 1958. godine odobrio je investicijski program za uređenje i popravak parka »Komrčar«. Njime su predviđeni tehnički i kulturnouzgojni radovi. Dok tehnički radovi nisu u potpunosti realizirani, kulturno uzgojni radovi izvedeni su u potpunosti. I danas se radovi na održavanju i zaštiti parka izvode na temelju dobivenih smjernica u tom Programu. U park-šumi »Komrčar« orkanski vjetrovi juga i bure u više navrata su učinili manje ili znatnije štete na vegetaciji i na vrtno-arhitektonskim objektima. Tako u Izvješću o stanju štete u park-šumi »Komrčar« na Rabu, upravitelj šumarije Josip Šimičić (1968.) izvješćuje: »Šteta u park-šumi »Komrčar« na Rabu rezervatu prirodnog predjela, prouzrokovana orkanskim burnim nepogodama dana 12. 3. 1967. godine, zatim 8. 1. 1968. te 20. 11. 1968. godine ogromna je i neprocjenjiva. Izgubljeno je 713 komada visokih najljepših stabala i 426 komada mladih stablašica i grmlja, porušeno je 70 m2 parkovnih staza s betonskim rigolama i rubnim linijama od klesanog kamena, tlo je oštećeno izvalama, pričinjene su i druge štete na građevinskim objektima.« Veliku je štetu na drveću u park-šumi »Komrčar« bura učinila od 2. do 4. 12. 1983. Kako iz povijesnih zapisa vidimo, park »Komrčar« počeo se podizati 2. studenog 1890. godine, da bi završetak pošumljavanja bio 1905. godine, sve pod stručnim i nepokolebljivim rukovodstvom Pravdoja Belie. Njegov glavni zadatak bio je ozeleniti cjelokupnu površinu (12 ha; nadmorske visine 27 m) i tek kasnije dati joj parkovnu formu. Znao je već tada, kao veliki poznavalac šumarske struke, što će za buduća pokoljenja značiti ozelenjen »Komrčar«, kao ukras okolice grada, dakle kao gradsko zelenilo neposredno uz kupalište i lječilište u talasoterapiji. Ozelenio je park alepskim i primorskim borom, a poslije je počeo u monotipsku borovu kulturu unositi autoktonu vegetaciju. Postigavši željeno rješenje ozelenivši cijelu po- Sl. 1: Bista najzaslužnijem za zelenilo ropskog »Komrčara« šumaru Pravdoju Belii Fig. 1: The bust Pravdo je Belija, who has the merit of plan ting the vegetation of Rab Komrčar vršinu »Komrčara«, on ga u drugoj fazi hortikulturno i estetski rješava. Osim ubacivanja autoktonih vrsta: crnika, planika, zelenika, veliki vrijes, lovora i dr., po zamisli Pravdoja Belie projektiraju se glavne staze i putevi, čija dužina iznosi 6500 m, a širina im se kreće od 1,3 do 4,0 m. Staze su u početku bile posipane sitnim materijalom (pržinom), da bi kasnije bile betonirane s rubnim kamenjem i kanalićima za odvod oborina duž cijele dužine. Prilagođavajući se terenu, Belija je cijelu površinu od 12 ha podijelio stazama na manje parcele i na taj način omogućio sebi hortikulturno i estetsko rješavanje pojedine parcele. Poslije smrti P. Belie 1923. godine njegov rad na postepenom privođenju borove kulture u park šumu s autoktonim vrstama nastavljaju dalje oni koji su parkom gospodarili, posebno rapski šumari. Spomenuta rekonstrukcija »Komrčara« prema projektu iz 1958. godine nije narušila njegov osnovni stil i hortikulturno rješenje. Projektant je prihvatio osnovnu zamisao osni |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 22 <-- 22 --> PDF |
vača P. Belie i samo još bolje i brže učvrstio zacrtani pravac biološkog rješenja park-šume. To je postepeno potpuno privođenje objekta sastavu autoktone šume crnike s aloktonim primjesama (borovi, čempresi, cedrovi i dr.). Takav biološki sastav daje parku garanciju da neće i dalje biti pustošen olujnom burom i jugom i da mu neće prijetiti opasnost nakon obilnih kiša od mogućeg klizanja borova s velikim količinama zemlje na strmijim terenima. DANAŠNJE STANJE Općina Rab podigla je zaslužnom općinskom nadšumaru dva spomenika u park-šumi »Komrčar«. Prvi 1924. godine na ulazu u park iz Varoša današnjeg Trga Sv. Kristofora, koji je dugo bio zapušten i oštećen te je prilikom obnove i popločenja trga Varoš (Trg Sv. Kristofora) uklonjen. U zahvalu za njegovu veliku ulogu u ozelenjevanju otoka Rabljani su 16. studenog 1974. godine na središnjem dijelu »Komrčara« postavili poprsje Pravdoji Beliji (Šimičić & Rauš 1975). - Today´s status Današnje stanje »Komrčara« ne zadovoljava. Iako je on turistu, šetaču, prekrasan i neponovljiv, svaki poznavalac šumarske i pejzažno-arhitektonske problematike primijetit će mnoge nedostatke i propuse. Kao prvo oni osnovni zacrtani razvojni pravci parka nisu se kroz razdoblje od gotovo jednog stoljeća uvijek i pravilno provodili. U novije vrijeme moguće razloge takvu stanju možemo tražiti i u tome što je park-šuma često mijenjala gospodara pa se u njoj više zadržavalo postojeće stanje nego ozbiljnije radilo. Tu u prvom redu mislimo na uzgojne i hortikulturne radove. Ono što čovjek nije postepeno radio najčešće bi priroda učinila odjednom sama, i normalno pritom nanijela i ostalu nepotrebnu štetu. »Komrčar« poslije svakog nevremena ostane bez pokojeg stabla ili kišom izazvane bujice učine neku štetu, a kako je prije spomenuto velik dio tih šteta mogao se izbjeći ili ublažiti da se parkom kontinuirano gospodarilo i da je pravilno uređivan. I danas u parku postoje izuzetni primjerci alepskih borova promjera od 79 do 90 cm, a visine 22 do 30 m. Stanje je zelenila svake godine sve lošije. Ne obavljaju se kontinuirano uzgojni radovi čićenja, prorjeđivanja, primjećuje se mnogo bolesnih stabala crnike (lisnih uši, glivična oboljenja, prstenar i dr.), a posebno bora (borov četnjak, potkornjaci, gljivične bolesti i dr.). Također ne zadovoljava stanje vrtno-arhitektonskih sadržaja. Nema dovoljno klupa, košarica za otpatke, a ono što postoji ne održava se adekvatno. To se posebno odnosi na staze, odvodne kanale, rubne kamenove. Štete koje se pojave površno se i saniraju i ne vodi se briga o estetskoj i stilskoj komponenti i prijašnjem stanju. Ipak sadašnje stanje park-šume odnosno postojeća situacija unatoč zapuštenosti vegetacije u pojedinim SI. 3: »Zeleni tunel« u središnjem dijelu park-šume SI. 2: Labirint staza u park-šumi »Komrčar« Fig. 3: »The green tunnel« in the central park of the forest Fig. 2: The labirinth in the forest park of Komrčar park |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 23 <-- 23 --> PDF |
dijelovima i potrebi sanacije devastiranih površina, sadprirodne sastavne dijelove koji se nadovezuju na »Korži veliki potencijal za uređenje, oblikovanje i korištemrčar «, a to je produžetak uz šetalište Fra Odorika nje u smislu formiranja objekata pejzažno-parkovne Badurine sve do pod Trg Slobode (B) površine 0,6 arhitekture. ha. Tu spada i terasasto područje ispod gradskog grobOsim Rauša (1981.) dosada nitko nije »Komrčar« lja (C). Nekada je to bila poljodjelska površina (vinodetaljno istražio, njegovu dendrofloru te dao jedan gradi, maslinici i dr.) Površina tog dijela je 1,9 ha. kritički osvrt i mišljenje o njegovoj biološkoj-ekološkoj Jedan dio zasađen je borovima i čempresima. Četvrta i prostornoj valorizaciji. Autori su detaljna istraživanja cjelina tog zelenog kompleksa je gradsko groblje (staro obavili tijekom 1992. i 1993. godine. Prvi je puta obrai novo) (D) koje je površine 0,5 ha. Svaki dio potpuno đeno cijelo šire područje, koje osim same park-šume je dendrološki istražen, dakle popisane su sve drvena »Komrčar« (A) na površini od 8,3 ha, obuhvaća i ste vrste koje tu rastu (karta 1). Karta 1. Map 1. IDEJNO RJEŠENJE ZA PARK-ŠUMU »KOMRČAR« SUGGESTED PLAN OF THE KOMRČAR FOREST PARK (A) Uža površina park šume - Cental area of the forest park I zona — zaštitna zona — Zone I — protection area II zona — zona park-šume — Zone II — forest park III zona - zona parka - Zone III - Park (B) Površina uz šetalište Fra Odorike Badurine — Area along the Fra O. Badurine Avenue (C) Terasasta površina ispod groblja — Terraced area below the grave-yard (D) Groblje — The grave-yard Dl dječje igralište — children´s playground ST tereni za male sportove — sports terrains D dardin-park znamenitih rabljana - Đardin - The park of the famous people of the Island of Rab (F) fontana - fountain (B) bista Pravdoja Belije - The bust of Pravdoje Belija (P) informativni pano — information board |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Uža površina park-šume Komrčar (A) ima 79 vrsta i to su: Acer monspessulanum L. Acer pseudoplatanus L. Acer pseudoplatanus »Atropurpurea« Agave americana L. Arbutus unedo L. Arundo donax L. Asparagus acutifolius L. Atriplex halimus L. Cedrus deodara (D. Don.) G. Don. Cercis siliquastrum L. Clematis flamula L. Clematis vitalba L. Crataegus transalpina A. Kern. Coronilla emeroides (Boiss & Sraner) Colutea arborescens L. Cupressus arizonica Greene Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mili.) Gord Cupressus sempervirens var pyiramidalis (Ait) Nym Erica arborea L. Erica manipuliflora Salisb. (E. verticillata Forsk.) Euphorbia wulfenii Evonymus japonica Thunb. Ficus carica L. Fraxinus ornus L. Gleditsia triacanthos L. Helichrysum italicum (Roth.) G. Don. Hedera helix L. Inula viscosa L. Jasminum nudiflorum Lindl. Juniperus macrocarpa Sibith. et. Sm. Juniperus oxycedrus L. Juniperus phoenicea L. Laurus nobilis L. Ligustrum ovalifolium Hassk. Lonicera sp. Lonicera implexa L. Morus alba L. Morus nigra L. Myrtus communis L. Nerium oleander L. O/ea europea L. O/ea silvestris L. Osyra a/fta L. Phyllirea latifolia L. Phillirea media L. Pin«5 brutia Ten. FJ´/IM^ halepensis Mill. PJVZWS pz´/zea L. Pistacia lentiscus L. Pittosporum tobira Ait. Prunus avium L. Prunus domestica L. Prunus mahaleb L. Prunus persia (L.) Sieb et Zucc. Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Frano Quercus ilex L. Quercus pubescens Willd. Quercus suber L. maklen gorski javor crvenolisni javor američka agava, loparina planika, manjuga, jagodnjak obična trska šparožina, šparoga loboda himalajski cedar judić, judino drvce škrobut obična vinjaga glog šibika, grmoliki grašar pucalina arizonski čempres obični čempres obični čempres veliki vrijes, uljka vrijes pozemljuš, suvrjesica Vulfenijeva mlječika japanska kurika smokva crni jasen gledčija, trnovac smilje bršljan oman kineski jasmin pukinja, njuskavac, luskavica šmrika, primorska kleka, smrić primorska somina, gluhač lovor, javor japanska kalina kozokrvina primorska kozja krv bijeli dud, murva crni dud, murva mirta, murta, mrča oleander maslina, uljika divlja maslina metla širokolisna zelenika, komorika zelenika, komorika brucijski bor alepski bor pinjol, pinija tršlja, lantisk pitospora divlja trešnja šljiva rašeljka breskva obična američka duglazija crnika, česmina hrast medunac, dub hrast plutnjak |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Rhamnus alaternus L. tršljika, monjen, slatkokita Robinia pseudoacacia L. bagrem Rosa sempervirns 1. zimzelena ruža Rosmarinus officinalis L. ružmarin Rubia peregrina L. zimzeleni broć Rubus dalmatinus Tratt. kupina Ruscus aculeatus 1. bodljikava veprina Sambucus ebulus L. aptovina Smilax aspera L. tetivika, jarika Sorbus domestica L. oskoruša Spartium junceum L. žutika, žuka, brnistra Spirea bumalda suručica Tamarix dalmatica Baum tamariks Tamus communis L. bljušt, kuka Taxus baccata L. obična tisa Thuja orientalis L. azijska tuja 77/ia cor data Mill. malolisna lipa Ulmus tortuosa ssp. dalmatica Trinajstić brijest Viburnum tinus L. lemprika, jabučica Vinca maior L. velika pavenka Yucca filamentosa L. vlaknasta juka Površina uz šetalište Fra Odorika Badurine (B) ima nekoliko zanimljivih vrsta koje rastu na kamenitom predjelu. To su: Antirrhinum maius L. zjevalica Antirrhinum orontium L. zjevalica Capparis rupestris Sibth. et. Sm. kapara Centranthus ruber L. centranitus Cheiranthus chieri L. šeboj Clematis vitalba L. obična vinjaga Cyrotomium falcatum (L. fil.) C. Prese cirtomium Foeniculum vulgare Hill. koromač, komorač Malva silvestris L. sljez Opuntia ficus — indica (L.) Mili. indijska smokva, opuncija Punica granatum L. šipak, mogranj, nar Senecio cineraria L. kostriš Vitex agnus castus L. konopljika, popovski papar Na terasastoj površini ispod groblja (C) nalazimo ove drvenaste vrste: Acer monspessulanum L. maklen Asparagus acutifolius L. planika, manjuga, jagodnjak Cercis siliquastrum L. judić, judino drvce Cistus incanus (= C. villosus L.) crveni bušin Cistus salviaefolium L. kaduljasti bušin Clematis flammula L. škrobut Clematis viticella L. haložina Colutea arborescens L. pucalina Cupressus sempervirens var horizontalis (Mili.) Gord obični čempres Cupressus sempervirens var pyramidalis (Ait) Nym. obični čempres Euphorbia wulfenii Vulfenijeva mlječika Fraxinus ornus L. crni jasen Gleditsia triacanthos L. gledičija, trnovac Helichrysum italicum (Roth.) G. Don. smilje Inula viscosa L. oman Juniperus oxycedrus L. šmrika, primorska kleka, smrić Laurus nobilis L. lovor, javor Lonicera implexa Ait. primorska kozja krv Malva silvestris L. sljez 0/ea europea L. maslina, uljika |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Olea silvestris L. divlja maslina Osyris alba L. metla Pinus brutia Ten. brucijski bor Pinus halepensis Mili. alepski bor Pinus pinea L. pinjol, pinija Pittosporum tobita Ait. pitospora Quercus ilex L. crnika, česmina Robinia pseudoacacia L. bagrem /?osa sempervirens L. zimzelena ruža Rubia peregrina L. zimzeleni broć Ruscus aculeatus L. bodljikava veprina Sambucus aebulus L. aptovina Spartium junceum L. žutika, žuka, brnistra Tamus communis L. bljušt, kuka Ulmus tortuosa ssp. dalmatica Trinajstić brijest Viburnum tinus L. lemprika, jabučica Na gradskom groblju (D) utvrdili smo prisutnost slijedeće dendroflore: Cedrus deodara (D. Don.) G. Don. himalajski cedar Cercis siliquastrum L. judić, judino drvo Cupressus sempervirens L. obični čempres Faxinus ornus L. crni jasen Hedera helix L. bršljan Laurus nobilis L. lovor, javor Nerium oleander L. oleander Phoenix dactylifera L. urma ili obična datula Pinus halepensis Mili alepski bor P/m« m´gra Arnold. crni bor Pittosporum tobira Ait. pitospora Prunus domestica L. šljiva Prunus persica (L.) Sieb. et Zucc. breskva Punica granatum L. šipak, mogranj, nar ruža Rosmarinuus officinalis L. ružmarin Ruscus aculeatus L. bodljikava veprina Syringa vulgarias L. jorgovan Thuja orientalis L. azijska tuja Wistaria sinensis (Sims.) Sweet. vistarija, glicinija PRIJEDLOG UREĐENJA I GOSPODARENJA — Valorization and management U ovom radu daje se viđenje i prijedlog smjernica lova novim biološkim (drveće, grmlje, cvijeće) i vrtnoza revitalizaciju i poboljšanje te gospodarenje svakog arhitektonskim elementima (staze, klupe, stolovi, inspomenutog prostora zasebno, gledajući cijeli taj zeleni formativni panoi, fontane, vodeni elementi, skulpture prostor kao jedinstvenu biološko-ekološku i pejzažnu i dr.), uz saniranje devastiranih površina (erozija, pljecjelinu. šine i si.) Značajno je da je sam prostor park-šume »Komr- U revitalizaciji treba posao uređenja park-šume čar« podijeljen u tri zone (karta 1) glede prostorne, »Komrčar« uskladiti sa svim datostima postojećeg stafunkcionalne i biološko-ekološke raznolikosti i to: nja, napose kako bi se sadržajno i oblikovano zadovoI zona — zaštitna zona ljile potrebe za novim (tu treba uskladiti ono što se II zona — zona park-šume vidi, što postoji danas, te ono što se nazire kao moIII zona - zona parka gućnost). Ova podjela omogućava kreativne zahvate u sve Novi sadržaji i predložene kategorije parkovnog tri zone. Napose se to odnosi na zone I i II. Pejzažno-oblikovanja osigurat će dovoljno razloga za »pregled parkovni zahvati obuhvaćali bi cijeli niz manjih interprema unutra«, a time će se povećati i broj njegovih vencija u kompoziciji parka, dopunu određenih dijeposjetitelja, osobito turista. 160 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 27 <-- 27 --> PDF |
SI. 4: Prirodno pomlađivanje borova u zaštitnoj zoni (I) Fig. 4: Natural regeneration of pines in the protection zone Prostorna i biološko-ekološka valorizacija postići će se tek pravilnim programom sanacije, poboljšanja i održavanja park-šume »Komrčar«. U praksi takav proveden program sanacije učinit će da se ovaj prostor valorizira u svim komponentama. Valorizacija mora biti potpuna, dakle mora uvažiti čimbenike: — prirodnost — kulturno-povijesnu — ambijentalnu — stilsku — oblikovno-estetsku — biologijsko-ekologijsku — turističko gospodarsku komponentu Jedan od temeljitih problema koji trebamo riješiti prilikom obnove i uređenja prostora parka svakako je izbor zelenila kojim će se oblikovati i osmisliti taj prostor. Agave americana L. Atriplex halimus L. Capparis rupestris L. Crithmum maritimum L. SI. 5: Stepenice iz zone park-šume (II) kroz zaštitnu zonu (I) do šetališta Fra Odorike Badurine Fig. 5: The stairs in the forest park (II) running through the protection zone (I) to the Promenade of Fra Odorik Badurina Zelenilo, odnosno vegetacija, kao temeljna oznaka parkovnih površina jedna je od glavnih determinanti otvorenog prostora uopće. Glavne nositelje u sastavu zelenila, kada govorimo o »Komrčaru«, trebalo bi temeljiti na autoktonim biljnim vrstama, tj. mediteranskim vrstama drveća, grmlja i prizemnog rašća, jer njima u ekološkom i estetskom pogledu ne mogu konkurirati i tropske vrste. Što se tiče primjene kalorističkih elemenata u sklopu zelenila, postupati umjereno iako bi pojedine dijelove parka i sam ulaz trebalo na neki način »oživiti« i »otvoriti« vrstama uresnih cvijetova. Od ukrasnih grmova i prizemnog rašća koji dobro podnose sušu i posolicu za uzgoj u parku, dolaze u obzir ove vrste: agava, loparina lemprika, atripleks kapara malatar |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Gazania sp. Lavandula hybrida Rev. Nerium oleander L. Pistacia lentiscus L. Pittosporum tobbira Ait. Poncirus trifoliata Raf. Pyracantha coccinea Roem Rhamnus alaternus L. Rosmarinus officinalis L. Santolina chamaecyparissus L. Santolina virens Mill. Spartium junceum L. Tamarix dalmatica Trinajstić V7tex agnus castus 1. Yucca gloriosa L. Yucca filamentosa L. i dr. Za grupnu sadnju podesni su: Cistus sp. Jasminum nudiflorum Lindl. Laurus nobilis L. Myrtus communis L. Nerium oleander L. Phillyrea latifolia L. Phillyrea media L. Poncirus trifoliata Raf. Viburnu tinus L. Yucca sp.i dr. Poncirus je dobar i za uzgajanje u živicama. Na kosinama pozornost zaslužuju: Spartium junceum L. Tamarix dalmatica Trinajstić Yucca sp. Agave americana L. Osyris alba L. Lonicera sp. Cotoneaster sp. Juniper us sp. idr. gazamja lavanda oleander tršlja, lantisk pitosporum poncirus pirakanta monjen, tršljika, slatkokita ružmarin siva santolina zelena santolina brnistra tamariks konopljika juka juka bušin jasmin lovor mirta, mrča oleander širokolisna zelenika, komorika zelenika, komorika poncirus, trolisni limun lemprika, jabučica juka lemprika tamariks juka agava metla kozokrvine dunjarice borovice Za osnivanje perenskih skupina dolaze u obzir zimzeleni mediteranski grmovi i polugrmovi kao što Rosmarinus officinalis L. Lavandula hybrida Rev. Salvia officinalis L. Cistus sp. Santolina sp. idr. Kao izbor biljaka za dekoraciju parkovnog prostora podesni su: Abies cephalonica Loud. Abies concolor »Glauca« Abies pinsapo Boiss Albizzia julibrisin Dur. Arbutus unedo L. Aucuba japonica Thunb. Brussonetia papyrifera L´Herit & Vent Cedrus sp ružmarin lavanda kadulja bušini santoline grčka jela dugoigličava ili koloradska jela španjolska ili andluzijska jela azijsko drvo bez trnova planika, manjuga, jagodnjak aukuba japanska dudovac, brusonecija cedar |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Celtis australis L. Cercis siliquastrum L. Cupressus sp. Cycas revoluta Thunb. Eriobotrya japonica Lind. Ficus carica L. Magnolia grandiflora L. Melia azerdarach L. Myrtus communis L. Nerium oleander L. Olea silvestris L. Paulownia tomentosa Stend Pittosporum tobira Ait. Poinciana gilliesii Hook Viburnum tinus L. i dr. U obzir dolaze i agrumi Citrus L., limun, naranča, mandarina, ali cijepljene na podlogu otpornijeg poncirusa. U obzir dolaze druge vrste, ovisno o mjestu koje se želi urediti, njegovim biološkim, pejzažnim, funkcionalnim, estetskim potrebama i mogućnostima. Veliki broj navedenih vrsta nazočan je u parku, ali njihova dekorativnost, funkcionalnost kao osnova parkovnog izražavanja i oblikovanja nije zadovoljena. Prvi zahvati odnosili bi se na sanaciju devastirane, zapadne i jugozapadne strane parka (I zona — zaštitna zona), uspostavljanjem ravnoteže između tla i biljnog pokrova uklanjanjem jako razvijenog i prekobrojnog ponika i podmlatka bora, nanošenjem plodne zemlje i sadnjom raznog niskog rašća, ukrasnog grmlja i drveća niskog rasta. U obzir bi došle vrste otporne na posolicu jako razvijenog korijena. To su: Agave americana L. agava Lavandula špica L. lavanda Osyris alba L. metlica Spartium junceum L. brnistra Tamarix da/raaficaTrinajstić tamariks Yucca sp. juka i dr. kao i sve autohtone vrste drveća i grmlja iz šume hrasta crnike i crnog jasena {Orno Quercetum ilicis). Odrasla stabla bora koja se ogledaju u moru samo djelomično ukloniti, (ona koja prijete odronom i izvalom), jer predstavljaju jedinstvenu sliku obalnog dijela parka. Kao posebno pitanje javlja se problem samog rasporeda biljnog materijala na tim kosinama. Potreno je postići sklad boja i oblika i na taj način podići estetsku vrijednost parka. Na ovom području je prvotna, borova kultura u potpunosti obavila svoju meliorativnu ulogu. Crnika i njezine pratilice stvorile su pravu šumu, negdje čak potpunog sklopa. Pojedinačna ili stara stabla alepskog bora čine uglavnom dekorativnu sliku. Na onim mjestima gdje se crnika nije potpuno sklopila alepski bor se i dalje pomlađuje onoliko koliko mu na pojedinim mjestima crnikova šuma dozvoljava. Iako nam je cilj podići ekološki najstabilniju autoktonu šumu hrasta crnike, ne možemo s obzirom na namjenu i funkciju park-šume (ekološka, koščela, koprivić judino drvce čempres smotani cikas japanska mušmula smokva velelisna magnolija očenašica mirta, murta, mrča oleander divlja maslina paulonija, Avramovo drvo pitosporum poincijana lemprika SI. 6: Nagnuti borovi nad šetalištem u zaštitnoj zoni (I) Fig. 6: Pines leaning over the promenade in the protection zone (I) estetska, rekreativna), u potpunosti isključiti borove. Negdje nam to neće biti ni moguće s obzirom na njihovu nedovršenu meliorativnu funkciju. U ovoj zoni dakle trebaju prevladati zahvati čišćenja, uklanjanja prekobrojnog pomladka i mladika (bor) i podrasta (bor i autoktono drveće i grmlje). U potpunoj zoni parkšume (II) nećemo unašati aloktono (posebno egzote) drveće i grmlje osim na onim mjestima gdje su predviđeni pojedini vrtno-arhitektonski elementi (fontana, bista, skulptura, pano i dr.) gdje bi njihov dekorativni izgled, boja, miris došao u funkciju u pejzažnom oblikovanju datog prostora. Postojeća situacija ukazuje na dobar raspored staza u prostoru, na način kojim je omogućen pristup u sve dijelove parka. Problem je održavanje tih staza te nedostatak ostalih sadržaja koji bi uz onaj temeljni, tj. vegetaciju parka, privlačili posjetitelje da se razmile po cijeloj površini parka. Sam sklop ne smije zatvrati staze, jer na taj način otežava protupožarnu zaštitu, a i postojeće hidrante u parku treba osposobiti i održavati iz istih razloga. Zona parka (III zona koja sadrži nekoliko tematskih definiranih detalja (tržnica, đardin, prostor neka |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 30 <-- 30 --> PDF |
dašnjeg dj. igrališta, današnje dj. igralište) i koja je ulneposrednoj vezi sa samom jezgrom grada pruža najveću mogućnost pejzažno parkovnog oblikovanja (Trg I Sv. Kristofora). Đardin predstavlja jednu zasebnu cjelinu ukomponiranu u park. Od njega se sadnjom niskog drveća i iigrmnja ukrasnih cvijetova može stvoriti mali »rajski iivrt«, mjesto predaha umornih turista. Cijelu sliku upotpuniti skulpturama, klupama, stolovima, kamenim klupama i cvijećem. Mišljenja smo da bi se u tom prostoruimogao urediti park gdje bi se postavile biste znamenitih Rabljana. Športsko-rekracijski sadržaji predstavljaju specifičnu kategoriju objekata u parku. Prije svega treba ukazati na nužnost tih sadržaja u sustavu korištenja parkovnih prostora za zabavu i boravak turista. Kriterij koji uvjetuje izbor igrališta i način njihova korištenjaLvezani su prvenstveno uz sagledavanje ukupne kompozicije parka. Postojeće staze u »Komrčaru« služe za šetnju, brzo hodanje, jogging, a od nekadašnjeg igrališta moglo bi se napraviti boćalište, mini golf, parkovni šah ili parkovni mlin, ili pak tereni za male športove (nogomet, košarka, i si.) postaviti stolove za stolni tenis. Sve to upotpuniti vrtno-arhitektonskim elementima (staze, klupe, košarice za otpatke i dr.) te biološkim elementima drveća, grmlja, cvijeća koji će u potpunosti definirati prostor u svojoj funkciji. Glede dječijeg igrališta treba se orijentirati na takva1riješenja kojima se osiguravaju punoća, raznolikost, i1maštovitost dječije igre te se potpomaže prirodni izgled1cijelog prostora (veća primjena prirodnih materijala, za izradu sprava i uređaja za dječiju igru, od kojih je izgrađen i sam park — drveta). Kao jedno od mogućih rješenja vezano uz dječje igralište treba spomenuti i način obrade hodnih površina oko igrališta i način njihove obrade oko igrališta1(sprava) — posipanjem drvenom sitneži ili sječkom od ´ kore i drveta. Ovim oblikovno vrlo prihvatljivim materijalom, »drvenom sipinom«, dobiva se mekani pod ispod i oko sprava i uređaja za dječiju igru. Cijeli1prostor zaokružiti živom ogradom. I u ostalim dijelovima parka potrebno je obnoviti postojeće i unijeti nove klupe i stolove, osobito na mjestima s kojih se pruža interesantan pogled (uvala Sv. Eufemija) i postaviti veći broj košarica za otpatke. Postavljanjem preglednog plana parka na svim prilazima tj. ulazima u park, te sustava vizualnih komu 4. ZAKLJUČAK U prostornom smislu park-šuma »Komrčar« predstavlja naprosto zeleni dragulj na kamenom prstenu starog Raba. Kao takva i zaslužuje da se s njom postupa brižno i stručno. Sva navedena značenja »Komrčara « imaju podjednaku važnost i međusobno se potpuno nadopunjuju. Koliko je park estetski važan, to nikacija (putokaza, oznaka i si.) omogućila bi se veća informiranost turista o samom sadržaju parka. Sastavni dio »Komrčara« je i dio uz šetalište fra Odorike Badunire (B). Budući da taj dio dijelom obuhvaća vegetacijsko, geološki i pedološki istu problematiku kao zaštitna zona užeg područja »Komrčara«, i za taj dio vrijede iste smjernice gospodarenja. Onaj dio neposredno ispod gradskih zidina i kuća je prostor koji se samostalno razvija na kamenim liticama. Biološki bi se tu moglo potpomoći saniranjem onih mjesta koja se oštećuju erozijom i odronima (padom odumrlih agava) i druge vegetacije sadnjom vrsta kao što su Agava americana, Capparis rupestris, Cheiranthus cheiri, Opuntia ficus-indica, Senecio cineraria, i dr. Ovaj dio je izuzetno atraktivan kada je mnogobrojna flora na tim liticama u cvatu. Prostor ispod gradskog groblja (C) koji je terasasto položen prema sjeveru i sjeverozapadu, već je jednim dijelom (najniža terasa) definiran kao park sadnjom borova i čempresa koji su danas visine do 5 m. Taj prostor naprosto traži da se tu uredi mali park, odmaralište, mjesto za počinak i užitak, posebice za vrijeme ljetnih vrućina. Blizu je i glavno gradsko kupalište u neposrednom dodiru s naseljem Palit te većeg broja ugostiteljskih objekata. Prostor treba osmisliti vrtno-arhitektonskim elementima (staze, klupe, stolovi, košarice za otpatke i dr.) te onda obogatiti s dekorativnim vrstama drveća i grmlja. Ostale terase obrasle gustom vegetacijom osim redovnih sanitarnih intervencija ne treba posebno pejzažno oblikovati. Neka one ostanu prirodna barijera između parkovnog dijela i groblja kao estetsko-pejzažna i duhovno-moralna razdijeljenost tog prostora. Gradsko groblje (D) osim stalnog održavanja i uređenja može se urediti i pojedinim manjim zahvatima na unošenju određenog biljnog materijala. To se prvenstveno odnosi na razno grmlje, penjačice i cvijeće. Postojeći čempresi uskih krošanja, visoko se uzdižući prema nebu, impresivan su element njihove simbolike. Nažalost zbog skučenosti prostora, napose na novom groblju, mogućnost sadnje visokog drveća nije preporučljiva. Oko zidina groblja prema šetalištima uz park preporuča se posaditi drvored čempresa i cedrova koji biološki-ekološki, estetski i duhovno rješavaju potpuno problem potrebe odvajanja (ali nikada potpunog) te dvije prostorne jedinice u jednoj biološko-ekološkoj i prostorno-pejzažnoj cjelini i njenoj sveukupnosti kakav je park šuma »Komrčar«. -Conclusion liko je važan i biološko-ekološki i rekreacijski. Budući je park-šuma »Komrčar« rekreativno mala po površini, ali heterogena po prostornim, reljefnim, biološko-ekološkim i vegetacijskim čimbenicima, glavna okosnica rada s »Komrčarom« mora biti usmjerena na njegovo zoniranje. Upravo iz tog zoniranja proizaći će rješenja |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 31 <-- 31 --> PDF |
funkcionalno, estetski i bioekološki. Kroz dodatne sadržaje park-šume »Komrčar« može i mora naći svoje mjesto u imidžu Raba i njegovoj turističkoj-gospodarskoj prezentaciji. Što se tiče biološko-ekološke valorizacije treba samo napomenuti da se s obzirom na veličinu parkšume ovdje isključuje bilo koji rad koji bi se obavljao na većoj površini. Svi zahvati moraju biti što manji po obimu i prostoru. Tako moraju biti isplanirani i izvedeni. Svako visoko stablo, grm ili grupa stabala čine u parku jedinstvenu bio-ekološku i estetsko-pejzažnu cjelinu. To nam mora biti smjernica za svaki zahvat. Tako koncipiranim programom možemo biti sigurni da će se napraviti kvalitetan program za njegovo gospodarenje. Doprinos tome dati će svakako i to što je prema Programu gospodarenja za G. J. Kamenjak park-šume »Komrčar« sastavni dio te G. J. i čini odjel 51a. Dakle šumarska struka preuzima potpuno gospodarenje tim zelenim biserom Raba. Krajnje je vrijeme da se za park-šumu »Komrčar« napravi jedna kvalitetna studija obnove i gospodarenja koja bi polazila od poznavanja biološko-ekoloških zahtjeva vrste, pa sve do projektantsko-arhitektonskihgrađevinskih zahvata. Kada se jednom postigne takav cilj onda on zahtjeva da se od postavljenih zadataka ne odstupi. To znači da na objektu treba neprekidno raditi, da se dotjeruje, uređuje i da mu se osigura adekvatna čuvarska služba. Sve to podrazumijeva znanje onih koji o njemu brinu, kadrove i financijska sredstva. LITERATURA - Literature 1. Arhiv Jugoslavije, 68—78—260, Beograd. Republički zavod za zaštitu prirode (arhiva) 2. Fra Badurina, O., 1936—1956: Kronika franjevačkog Šimičić, J., 1968.: Izviješće o stanu šteta u park-šumi samostana u Kamporu, Rab (rukopis) Komrčar na Rabu (rukopis) 3. Brusić, V., 1926.: Otok Rab. Franjevački samostan Šimičić, J., & Rauš, D., 1975.: Otkrivanje spomen Kampor, Rab. biste šumaru Pravdoju Beliji na Rabu 16.9. 1974. Hortikultura 1:26, Split. 4. Gospodarska jedinica Kamenjak. Program gospodarenja 1. 1. 1994. - 31. 12. 2003. Turk, H., 1989.: Otok Rab — uvjeti i rezultati turističke valorizacije, Rab. 5. Rauš, D., 1981.: Park Komrčar na Rabu - Hortikulturno, estetsko i turističko značenje. Hortikultura 10. Wolf, S. 1994.: Park Komrčar — sadašnje stanje i ob3: 3—11, Zagreb. nova. Šumarski fakultet, (Diplomski rad), Zagreb. SUMMARY: Once a deserted pasture, the Komrčar forest on the island of Rab started to be afforested in 1890 thanks to the Rab chief forester Pravdoje Belia. By the bill of Law issued on March 15. 1965, the Institute of environmental protection in Zagreb registered the forest in the Records of protected nature areas under number 187 and in the category of nature reserves. According to the current Law of nature protection (TV. N. No. 3011994), the forest is today listed in the category of park forests. In spite of the neglected vegetation in some places and the necessity of sanctions in the devastated parts, today´s status of the park is such that landscape architectural work would be desirable in order to exploit the great potentials of the park. The authors did a detailed research in 1992 and 1993. It first encompassed the greater area which, besides the 8.3 ha Komrčar forest, also included the adjoining nature areas along the promenade Fra Odorik Badurina up to the 0.6 ha large Trg Slobode square. There is also the terraced 1.9 ha surface below the town cemetery and the 0.5 ha graveyard itself. Each part was dendrologically completely investigated, i.e. all tree species were recorded. The paper presents the standpoint in the from of the guidelines for revitalization, improvement and proposed amanagement of each of the areas separately, regarding the whole nature area as a unique biological and environmental landscape. The Komrčar park forest itself is divided into three zones as to he space, function and biological I environmental diversity—protecional zone, park forest zone and park zone. This division enables creative operations in all three zones, particularly I and II. Besides improvements of the devastated areas, landscape-architectural |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 32 <-- 32 --> PDF |
work would entail a number of small jobs in the park composition, supplementing certain areas with new elements such as trees, brushes, flowers, paths, benches, tables, information panels,fountains, sculptures, etc. The revitalization of the Komrčar forest park should take into consideration both the present status and the future demands and possibilities. New contents and the suggested categories will provide sufficient reasons for the »look inside«, whereby the number of visitors, particularly tourists, will increase. Proper improvement and maintenance programme of the forest park will enable the spatial and biological valorization. In practice, the programme will equally respect all the components: — natural appearance — culture and history — environment — style — aesthetics — biology and ecology — tourism and management Among the basic issues to be solved in the course of park´s renovation is the choice of vegetation, which is the significant feature of any open space. Preference should be given to the autochtonous plants, i.e. the Mediterranean tree species, brushwood and undergrowth. A jewel in the stone ring of the old Rab, Komrčar deserves all expert work it can get. Its significance in terms of biology, and recreation is inco,parable. Though small in area, the forest park is heterogeneous as to the relief, ecology and vegetation. Therefore the work should be directed to its zonation. Considering the size of the area, every operation should be planned and carried out at the smallest possible scale. Each tall tree, bush or a group of trees present a whole in terms of biology, ecology and landscape value. This concept should also be the guideline in creating the management programme of the forest park. Key words: park-forest Komrčar, historical presentation, dendrology, biological!environmental valorization, space valorization, management, zonation. |