DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 59 <-- 59 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA CRNADAK O OSNIVANJU KULTURA TOPOLA U POSAVSKIM ŠUMAMA HRASTA LUŽNJAKA Dragan TONKOVIĆ* Povodom mjera oko intenziviranja šumske proizvodnje, obratio sam se 1953. godine inž. Milanu Crnadku,** dugogodišnjem taksatoru na području nizinskih hrastovih šuma, za mišljenje po pitanju obnove prirodnih šuma i pošumljivanju bara s kanadskom topolom. On se tom prilikom osvrnuo na: — Cerambix sp., kao štetnika na starim hrastovima, - odnos sa Vodnom zajednicom i - na iskustvu sa kanadskom topolom. Pismo glasi: Dragi gosp. kolega Zagreb 26. 7. 1953. Pokojni profesor Langhofe r poznati u svijetu entomolog, koji je svake godine bio moj gost, došao je do zaključka da cerambiks može biti primaran insekt u datim prilikama, koji ugrožava opstanak hrasta. To pitanje proučavali smo mi u Migalovcima kad sam ja još bio oriovački upravitelj šumarije, a poslije kao taksator Gradiške imovne općine. Sjećam se još onih 260 starih hrastova u Migalovcima koji su bili svi bez razlike u prva 4 met., dakle na najvrijednijem dijelu stabla potpuno izrešetani i sa sunčane i sa sjeverne strane od cerambiksa, tako da se u tom dijelu stabla nije našlo ni duge. Hrastovi su vegetirali, pomalo se sušili dok se konačno ostatak od 260 nije prodao na licitaciji. Dimenzija tih hrastova iznosila je oko 75—80 cm u drugom metru visine, a totalna visina bila je 26—28 met. Migalovci su u proljeće poplavljeno brdskom vodom koja se slijevala Jelasom tj. Mrsunjom prema Kaniži te u Migalovcima stagnirala čekajući dok Sava padne. Kada se šlajs kod Broda na Mrsunji otvarao voda se ispustila. Sve se to odigravalo oko Duhova, kad obično i dolaze opasne poplave rijeke Save pa kukuruzi našim Posavcima obično stradaju. Visina vode u Migalovcima bila je 1 do 1,5 m. Mlaka voda izlužila je tanin iz hrastova. Stablo je uslijed toga izgubilo otpornost obrane protiv cerambiksa i moralo je stradati. To je izluživanje tanina tako jako da se lokve zaostale poslije poplave crne kao tinta. I u srednjodobnim sastojina Migalovaca mogli ste naći stabla koja su bila napadnuta cerambiksom ne samo u donjem dijelu deblovine, već i u rašlji, u visini do 10 m. Te su sastojine u moje vrijeme bile stare 60 godina, a prosječna dimenzija kretala se od 30-35 cm. U južnom dijelu Migalovaca, a sjeverni dio bio je nešto jači 40-45 cm, rubom šume do Jelasa za koju godinu i stariji. Inž. Crnadak radio je na području Novogradiške imovne općine od 1923. do 1931. godine, zatim na području Državne direkcije šuma Vinkovci od 1932. do 1946. godine, kada je i umirovljen. Njegova zapažanja odnose se na navedeno razdoblje, a iznosim ih kao prijepis njegovog lista upućenom meni, s namjerom da se dobije uvid kako su već pred 4 do 5 decenija postojali na ovom području pokušaji sa unošenjem brzorastućih vrsta, zatim da se vidi na koje su poteškoće tada nailazili. Interesantan je i prikaz uloge šumskih areala u ublažavanju šteta od poplava. U žalbama koje sam podnosio gotovo svake godine Ministarstvu radi previsokog vodoplavnog doprinosa Biđ-bosutske Vodne zadruge, kao dokaz navodio sam gubitke na visinskom i debljinskom prirastu, gubitke postotka I klase, osobito fine strukture te boje hrastova. Troškovi uprave povećat će se jer hrastovi se neće debljati i tako postići tražene dimenzije kao za vrijeme dotadašnje proljetne i jesenske poplave rijeke Save. Hrastovi će stradati od cerambiksa kao u Migalovcima jer se u tim šumama sada topi stagnirajuca barska voda, koja se ispušta šlajsom na Bosutu kada Sava padne u ljetnim mjesecima. U moje vrijeme imali smo dosta mokrih godina, tako da su svake godine do 15. VI. šume Spačvanskog bazena bile pod vodom. Ta voda dolazila je do dvorišta od dvorca na Spačvi, a nekadašnja manipulativna jednokatna zgrada, koja je sada srušena, bila je opkoljena vodom, tako da se samo na podignutim daskama moglo prići manipulaciji. U tom sam mjesecu (VI) svake godine slao šumarijama čiste nacrte da redom urišu stanje poplavne vode, što su one i činile, a ja to prilagao našoj žalbi. Jedan primjerak slao sam prof. Željku Kovačeviću koji je tada službovao u Osijeku (koliko se sjećam). Sve to rađeno je zbog toga jer u pravilima Vodne zadruge i osnovi njezinog djelovanja stoji izričito naglašeno »Pošto pumpna stanica na Lipcu i Bosutu neće moći pravovremeno odolijevati nadolasku brdske vode za vrijeme visokog vodostaja Save, služit će područje Drž. direkcije šuma, Brodske imovne općine, Petrovaradinske imovne općine, kao sabirni rezervoari iz kojeg će se voda ispuštati, kad Sava padne«. Naše bare uvrštene su u I. kategoriju oko 2000 jutara, a sve ostalo šumsko tlo u II kategoriju. Dakako da su prvo bile poplav * Dipl. inž. Dragan Tonković, direktor Šumskog gospodarstva »SPAČVA«, Vinkovci u m. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Ijene bare i da se na njima nije moglo ništa saditi jer je do 16. VI. a sve bare posadili jasenovim sadnicama. Stavili smo u zabranu dva voda još uvijek plavila. Konačno nam je molba odbijena, što je i odjela u Tikaru najstarije sastojine (mjesto kamo je Strineka vodio Ministarski savjet objavio a nama nije ništa drugo preostalo nego ekskurziju kojoj sam i ja bio nazočan). Sada je ono zakorovljeno da plaćamo vodoplavni doprinos 2.500.000 din. godišnje. jasenom. Ne znamo kako se razvijala ta jasenova sastojina, no moguće da je to tlo opet prepušteno kukuruzu? Danas ja cijelu stvar gledam drukčije. Pomislite velika je vrijednost izvezena iz Spačvanskog bazena za vrijeme Investicione zaklade U Šumarskoj upravi Lipovljani podsađivan je američki jasen i kad su sječene stare šume, a da se tamošnjim selima nije popravio kanadska topola na površinama sušenja, topole su bile rijetke, a ja niti put ni bilo što izgradilo, a šume su faktički bile njihove. Pa sam ih još po uzoru na Nijemce proredio u razmake od 8 m. Kao neka sada direkcija barem nešto plati na račun izvezenih šuma i podstojna sastojina sađena je joha, hrast, jasen i to sve gusto pošumtime odtereti seljaka koji ima od Vodne zadruge veliku korist, ali ljeno. U moje vrijeme isticale su se topole i bile su već onda visoke je to platio svojim starim hrasticima. 6—8 m. Na njima nisam primijetio saperdu. Te površine ležale su uz prugu u Cardačinskoj gredi uz iskopani kanal Srnava. Ključice Sad još nešto o uzgoju kanadske topole i stečenom iskustvu. su jednostavno ubadane u zemlju. Nijemci sade kanadsku topolu odmah u početku na razmak od Trstika, Šumarija Jasenovac, danas možda Šumarija Novska, po 8 metara. Naravno radi većeg visinskog prirasta potkresuju se kod sađena je isto tako ključicama iz Lipovljana, površina sušenja oko mladih stabala grane u donjoj trećini. Između topola sade se kao 50 jutara. Sađeno je na razmak od 2 m. Ključice su zabadane u podstojna sastojina sve moguće vrste drveća. zemlju onako kako je po sječi sušaca čistina ostala. Već u trećoj Tlo na kome se sade topole slično je našim barama, samo što godini izbojci su 3 do 3,5 m visoki, a debeli 3 do 5 cm. Vrativši se na mjestu gdje će se saditi topola najprije dinamitom šprenguje se iz Njemačke sasjekli smo svaki drugi red. Kako to danas izgleda podzol tj. nepropusni sloj za žilje, pa se onda na tom mjestu posadi ne znam, ali saperde u to doba na izbojcima nije bilo. Topole su topola. bile zdrave i bujnog rasta. Sve to vidio sam u Karlsruhe. Postoji jedno stablo kanadske Ja, da vam pravo kažem, nisam za uvađanje stranih vrsta drva topole dimenzije 80 cm 15-18 m, čisto od grana koje daje sliku kad imamo našu trepetljiku koja brzo raste i daje dobro drvo. Istina naših starih hrastika. Kao podstojana sastojina raste jasen koji se ona nema ravan habitus kao kanadska topola, ali ona je naša i ne u Njemačkoj pojavljuje kao kržljavo drvo. Ja sam fotografije o stradava od saperde i ostalih insekata. Zato predlažem da se osnuje uzgoju kanadske topole u Njemačkoj uramio, ali kako mi Strineka šumski vrt za uzgoj ključica naše obične topole i vrbe, jer i ova reče prigodom selidbe u Brodsku imovnu općinu te su slike nestale. druga na dobrom tlu daje dobro drvo i visinu. Ima u Velikom Dolu Prvo je bilo pitanje tamošnjeg revirfeštera. Kako mi stojimo sa Lipovljanske uprave po Mađarima posađena vrbova sastojina danas saperdom jer kod njega tog kalamiteta nema. visoka 20—25 m. U početku smo imali šumski vrt za uzgoj ključica kanadske U Sitinac bari u početku je sve bilo u redu, a danas je propala topole samo u Lipovljanima, odakle su ključice slane po cijeloj sastojina zbog saperde. Kraj tih napadnutih stabala na rubu stoji Direkciji. Mislili smo posaditi cijele Zibove i druge osušene bare. naša trepetljika, zdrava bez mane, samo što joj nije deblo ravno. Tako je osnovan vrt u Vrbanji. Ja mislim da je preblaga klima i prebujan uzrast razlogom da Po uzoru Sitinac bare podsađeno je u Zibovima nekih 10 jutara. se saperda širi. Već druge godine izrasle su ključice na 1,5 do 2 m visine, ali ih Pišite u Lipovljane u Novsku neka vam jave kako te kulture je iste te godine napala u tolikoj mjeri saperda da ih je jedno jače nevrijeme na čvorovima isprekidalo. Izbojci su bili toliko napadnuti tamo napreduju. Mene bi to također interesiralo. saperdom, da smo sve preorali i tlo prepustili kukuruzu, a jedan Jedino što zasigurno znamo da se kanadska topola kao i naša dio podsadili johom. U Zibovima su sađene ključice kao u Sitinac mora odmah od početka saditi na razmak od 8 m a između njih bari kukuruzom. Razmak redova 2 m. Poslije sam ja svaki drugi jasen, hrast i sve ostale vrste drva, jer topole koje sam vidio u red posjekao. Njemačkoj daju prekrasnu sliku. Prirast iznaša i do 2 godišnje. Taj isti razmak od 8 m mora imati naš hrast, kako bi napredovao, pa Drugi pokus. u tom cilju i vršimo naše prorede. Obavljena je temeljita kanalizacija bara u Goricama na rubu do Kad malo zahladi otići ću u lipovljanske šume, posebno u Jama- Virova, a potom su sve te bare podsađene kanadskom topolom. ričko brdo, da vidim tamošnje branjevine u kojima je sađen žir u Od nebrojeno mnogo posađenih ključica tek su se na nekima razvili bukovim oplodnim sječama. U moje vrijeme hrast je spašavan dok izbojci visoki maks. 60 cm. Sve ostale ključice izbile su oko 20-30 nije počeo sa svojim prirastom od 50—60 cm godišnje sam sebe cm, a mnoge od njih ni toliko, (10 cm). Čim se izbojak počeo spašavati od graba i bukve. razvijati, već je cijelom dužinom napadnut saperdom. Tako sam se evo malo pozabavio sa šumarstvom pa Vas pozdrav Moglo se vidjeti da na jednom izbojku ima 10 čvorova na dužini ljam. od 10 cm. Druge godine izbili su iz žile novi izbojci koji su također napadnuti tako jako da smo sadnju kanadske topole morali napustiti, Crnadak ZAPISNIK 2. sjednice UPRAVNO G ODBOR A inž., Josip Dundović, dipl. inž., Ivan Godišnjem obračunu za 1993. godiHrvatskoga šumarskog društva, održaMaričević, dipl. inž. i Vlatka Antonić. nu: ne 10. ožujka 1994. godine u Zagrebu. Nazočni: Mr. Darko Beuk, dr. Joso Gračan, Tomica Lešković, dipl. inž., Božidar Longin, dipl. inž., prof. dr. Slavko Matić, predsjednik, pozdravlja nazočne i predlaže Dnevni red, koji se prihvaća. a) Izvješću Inventurne komisije b) Obračunu prihoda i rashodamjestima troškova c) Izvješću Nadzornog odbora po Slavko Matić, Adam Pavlović, dipl. DNEVN I RE D Razmatranje i donošenje odluke o inž., mr. Ivan Pentek, prof. dr. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl. inž., Tomislav Starčević, dipl. inž., Nadan Sirotić, dipl. inž., mr. Ivan Wolf, prof, dr. Joso Vukelić, Slavko Šarčević, dipl. 1. Prihvaćanje ZAPISNIKA 1. sjednice Upravnog odbora Hrvatskoga Šumarskog društva. 2. Razmatranje i donošenje odluka o Financijskom planu za 1994. godinu. Razmatranje i prihvaćanje prijedloga o prioritetnim poslovima i zadacima: a) Održavanje zgrade Šumarskog doma, 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 61 <-- 61 --> PDF |
b) Tiskanju Šumarskog lista c) Priprema za obilježavanje 150. obljetnice od osnivanja HŠD-a i 120. godina izlaženja Šmarskog lista i 5. Ostala pitanja. Ad. 1. Slavko Matić, otvara raspravu o prvoj točki dnevnog reda. Na Zapisnik nije bilo primjedbi, pa je u predloženom sadržaju i obliku prihvaćen. Ad. 2. Nakon što je predsjednik Slavko Matić utvrdio da su svi članovi U.O. primili odgovarajuće materijale i izvješće s obrazloženjem prije početka rada ove sjednice, te kratkog osvrta poslovnog tajnika Ivana Maričevića i suradnice Vlatke Antonić , podnesenog Izvješća Nadzornog odbora, koje je pročitao Slavko Šarčević, kao i datih odgovora na nekoliko pitanja, prihvaćen je Godišnji obračun za 1993. godinu s predloženom raspodjelom i dokumentacijom kako slijedi: IZVJEŠĆE O POSLOVANJU HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZA 1993. GODINU U priloženom Izvješću u obavljanju popisu sredstava izvora sredstava sa stanjem na dan 31. prosinca 1993. godine, kao i priloženom Obračunu prihoda i rashoda po mjestima troškova sadržani su osnovni pokazatelji o izvršenju financijskog plana za 1993. godinu. S Izvješćem Nadzornog odbora biti ćete upoznati tijekom sjednice. U 1993. godini ostvaren je ukupni prihod s indeksom 309,20, a ukupni rashod s indeksom 302,74. Prihodi po pojedinim stavkama ostvareni su s velikim razlikama zbog objektivnih teškoća u fazi planiranja. Prihodi od Ostale djelatnosti — tiskanica ostvareni su s indeksom 53,27 što je posljedica sve manjih potreba naših šumarskih organizacija za unificiranim tiskanicama, koje smo mi u proteklom razdoblju nabavljali i otpremali na temelju narudžbenica za veći broj šumarskih organizacija — institucija i drugih korisnika. Prema dogovoru s predstavnicima direkcije Javnog poduzeća »Hrvatske šume« poslove iz te djelatnosti ne planiramo za slijedeće razdoblje. Prihodi od pretplate i prodaje »Šumar skog lista« ostvareni su s indeksom 213,05. Visina ostvarenih sredstava nije bila dovoljna za pokriće redovnih i drugih troškova Šumarskog lista, što je vidljivo iz priloženog pregleda obračuna. Prihodi od zakupnina ostvareni su s indeksom 250,29. Oni nisu ni približno ostvareni u iznosima koji bi osigurali intenzivno održavanje Šumarskog doma, a da ne govorimo o potrebi ulaganja za prenamjenu prostora. Napominjemo da su pod stavkom Ostali prihodi ostvareni s osjetno povećanim indeksom zahvaljujući racionalnim gospodarenjem financijskim sredstvima. Ostvareni rashodi kretali su se s indeksima 30,52 do 444,45. Indeksi niži od 100 odnose se uglavnom na stavke koje nemaju veći utjecaj na rezultate poslovanja pa ih zbog toga posebno ne objašnjavamo. Stavka 7. koja se odnosi na troškove investicijskog održavanja — ostvarena je s indeksom 444,45 i što je bitno utjecalo na ukupni rezultat i prosječno ostvareni indeks 302,74. Stavka 9. troškovi tiskanja Šumarskog lista ostvareni su s indeksom 185,97 što je uz ostale troškove utjecalo na negativni rezultat (vidi obračun prihoda i rashoda po mjestima troškova). Osobni rashodi pod stavkom 18 (plaće i ostale naknade) ostvareni su s indeksom 225,12, a pod stavkom 19 (porezi i doprinosi na plaće i dobit) s indeksom 492,23, a pod stavkom 20 (pomoći i dotacije) s indeksom 297,76. U 1993. godini na sjednicama Upravnog odbora razmatrana su i ostvarenja na održavanju »Šumarskog doma« i planovi za izradu dokumentacije u cilju prenamjena poslovnog prostora prizemlja i podruma. Obavljeni su poslovi: 1. Na zaštiti i uređenju vanjskih prozora i vratiju na II. katu; 2. Radovi na krovu objekta s dvorišne zgrade Perkovčeve ulice i Trga Mažuranića — ukupne površine 430 m2; 3. Sanacija podrumskih prostorija — do Trga Mažuranića ukupne površine 202 m2. Na svim temeljnim zidovima izvršeno je injektiranje s određenim zaštitnim sredstvima, kao i zaštita podne površine. Time je obavljena vertikalna i horizontalna izolacija — što znači dugoročna zaštita objekta. Korisniku preostalog dijela podrumskog prostora, Javnom poduzeću »Hrvatske šume« Upravni odbor je dao suglasnost za izradu odgovarajuće dokumentacije na temelju koje bi se pristupilo uređenju cjelokupnog podrumskog prostora. Prema Pregledu izvršenih radova u 1993. godini na objektu »Šumarskog doma« i planiranju za 1994. godinu — pristupilo bi se uređenju pročelja objekta dvorišnih strana, čišćenju dvorišta i drugih prostora predviđenih ranije usvojenom koncepcijom na Upravnom odboru. Za rekonstrukciju i prenamjenu prostora u objektu »Šumarskog doma«, potrebno bi bilo osigurati vlastita sredstva kao i sredstva iz drugih izvora za izvršenje što većeg opsega planiranih radova, već i zbog toga što su u tijeku pripreme za obilježavanje 150. obljetnice Hrvatskoga Šumarskog društva (1846-1996.) i 120. obljetnice »Šumarskog lista«. HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Trg Mažuranića U 41000 ZAGREB Zagreb, 13. siječnja 1994. Komisija za popis sredstava i izvora sredstava Predmet: Izvješće o obavljenom popisu sa stanjem na dan 31. prosinca 1993. godine. Upravnom odboru Izvješćujemo da je komisija u sastavu: 1. Nadan Sirotić, dipl. inž. predsjednik 2. Pavle vojt, dipl. inž. — član 3. Đurđa Belić — član obavila popis sa stanjem na dan 31. prosinca 1993. godine. O obavljenim poslovima i utvrđenom stanju podnosimo slijedeće izvješće: 1. Popis je obavljen od 20. prosinca do 31. prosinca 1993. godine. 2. Popisano je slijedeće: — osnovna sredstva — sitan inventar u upotrebi — novac u blagajni — potraživanja iz obveza — izvori sredstava i izvanbilančna evidencija 3. Stvarno stanje osnovnih sredstava odgovora knjižnom stanju. 4. Stanje na Žiro računu iznosi 97.470.759.- HRD. 5. Stanje u blagajni iznosi 454.794.— HRD. 6. Nenaplaćena potraživanja od kupaca iznose 91.008.526.- HRD. 7. Sumnjiva i sporna potraživanja iznose 3.894.170.- HRD. Komisija predlaže da se nenaplaćena potraživanja od kupaca u iznosu od 781.446.- HRD otpišu na teret prihoda za 1993. godinu, a koja se odnose na potraživanja za Šumarski list. Iznos 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 62 <-- 62 --> PDF |
od 61.626.594.— HRD prenosi na sumdovni postupak za naplatu preko Suda. prema koeficijentima za revalorizaciju. njiva i sporna potraživanja (Fakultet Amortizacija osnovnih sredstava Komisija u sastavu: kemijskog inzenjerstva i tehnologije obračunava se po propisima iz Nomen 1. Predsjednik Nadan Sirotić, dipl. inž. 47.458.875.- HRD, »ART CLUB« klature sredstava za amortizaciju. 14.167.719 HRD). Za sumnjiva i 2. Član Pavle Vojt, dipl. inž. sporna potraživanja pokrenut je reRevalorizacija sredstava vrši se 3. Član Đurđa Belić OBRAČUN PRIHODA I RASHODA PO MJESTIMA TROŠKOVA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZA 1993. GODINU Red. OPIS broj PRIHODI 1. Preneseni višak prihoda iz prošle god. 2. Prihodi od prodaje Šumarskog lista, oglasa, separata 3. Prihodi od vlastite djelatnosti 4. Prihodi od zakupnina 5. Dotacije od Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike 6. Ostali prihodi Ukupno prihodi RASHODI 1. Kancelarijski materijal, obrasci i stručna literatura 2. Materijal za održavanje čistoće 3. Sitan inventar 4. Ostale usluge 5. Utrošena energija (plin, struja) 6. Poštansko-telefonski i teleg. troškovi 7. Transportne usluge 8. Troškovi tekućeg održavanja opreme i zgrade 9. Komunalne usluge (čistoća, voda, dimnj.) 10. Tiskanje Šumarskog lista, sep. i prijev. 11. Izdaci za reprezentaciju 12. Amortizacija 13. Ostali materijalni troškovi 14. Naknade za usluge platnog prometa 15. Premija osiguranja 16. Dnevnice i putni troškovi 17. Autorski honorari 18. Porezi i doprinosi 19. Ostale naknade iz prihoda 20. Plaće i ostale naknade 21. Ostale pomoći Ukupno rashodi REKAPITULACIJA PRIHODI RASHODI VIŠAK PRIHODA Ukupno 4.307.427 24.612.767 4.794.534, 325.376.047. 12.400.000 147.533.067 519.023.842. Ukupno 6.371.508.3.936.395. 1.403.522. 4.423.518. 5.548.497. 6.196.071. 151.100. 257.382.380.6.968.180. 40.570.360. 4.147.393. 11.699.019. 10.941.749. 518.882. 5.558.146. 6.697.016. 5.759.830. 32.267.907.3.965.524. 92.473.841. 1.200.000. 508.180.838. 519.023.842. 508.180.838. 10.843.004. Stručne službe 4.307.427. 325.376.047. 147.533.067. 477.216.541. Stručne službe45% 2.867.179.1.771.378. 1.403.522. 4.423.518. 2.496.824. 2.801.499. - 257.382.380.6.968.180. - 1.866.326.11.699.019. 10.941.749. 518.882. 5.558.146. 6.101.036. - 14.520.558.1.784.486. 49.138.424. 1.200.000. 383.443.106. 477.216.541. 383.443.106. 93.773.435. Šumarski list 24.612.767. 12.400.000. 37.012.767. Šumarski list 50% 3.185.754. 1.968.197.- - 2.774.248.3.127.077. 133.500. _ - 40.570.360.2.073.697. - --- 595.980.5.759.830. 16.133.954. 1.982.762. 39.395.834. - 117.701.193. 37.012.767. 117.701.193. 80.688.426. Vlastita djelatnost 4.794.534. 4.794.534. Vlastita djelatnost 5% 318.575 .196.820 - - 277.425. 267.495 17.600 — -- 207.370. - - ---- 1.613.395. 198.276. 3.939.583. - 7.036.539. 4.794.534. 7. 036.539. 2. 242.005. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 63 <-- 63 --> PDF |
DUŽNICI PER. 31. 12. 1993. 1. Dužnici pretplatnici na Š. L. za 1992. god. 56.902. HRD 2. Dužnici pojedinci na Š. L. za 1993. god. 7.853.478. HRD 3. Pretplata na Š. L. inozemstvo 715.044. HRD — Erdeszeti es f aipari Hungary 80 USA $ — Institut badawczy lesnictwa Poland 80 USA $ — Koroško gozdarstvo podjetje Slovenija 80 USA $ — PNS ustredni expedice Češka 80 USA $ — St Paul serials univ. of Minesota USA 80 USA $ — University of Washington USA 80 USA $ 4. TIP »A. G. Matoš« Samobor 1.173.467. HRD 5. »AER CLUB« Zagreb 14.167.719. HRD 6. Državni hidrometeorološki zavod Zagreb 9.500. HRD 7. »Exportdrvo« Zagreb 4.221.878. HRD 8. Fakultet kem. inž. i tehnologije Zagreb 47.458.875. HRD 9. Fotolab. Zdenko Sorić Zagreb 1.318.761. HRD 10. »Hrvatske šume« direkcija Zagreb 1.235.102. HRD 11. Institut za razvoj i međunarodne odnose Zagreb 12.797.800. HRD 91.008.526. HRD Od toga za otpis 781.446. HRD Prijenos na sporno i sumnjiv. potr. 61.626.594. HRD 28.600.486.- HRD IZVJEŠĆE stava, novca, izvora sredstava i 9. U 1993. godini ulaganja u zaštitu NADZORNOG ODBORA ostala potraživanja i ostale obveze; »Šumarskog doma« osjetno su po HRVATSKOGA ŠUMARSKOG većana u odnosu na prethodne go 5. Inventurne liste se nalaze u prilogu DRUŠTVA dine. Za sve te troškove postoji Izvješća komisije, a kojega je pri tehnička dokumentacija, Ugovori o hvatio Nadzorni odbor; izvođenju i ostala financijska doku 5. Inventurne liste se nalaze u prilogu Dana 10. ožujka 1994. godine Nadmentacija, kao i Odluke Upravnog zorni odbor u sastavu: odbora; Izvješća komisije, a kojega je prihvatio Nadzorni odbor; predsjednik: Slavko Šarčević, dipl. inž. 10. Ukupni troškovi za »Šumarski član: Valerija Vukelić, dipl. inž. 6. Nenaplaćena potraživanja od kulist « u 1993. godini veći su od član: Vladimir Špoljarić, dipl. inž. paca u iznosu od 781.446.— HRD prihoda pa je zbog toga nastao pregledali su materijalno-financijsku treba otpisati na teret rashoda za negativni rezultat u iznosu od dokumentaciju za razdoblje od 1. siječ1993. godinu, te da se i dalje vodi 80.688.426.- HRD. Ta razlika ponja do 31. prosinca 1993. godine i usračuna o naplati tih dugovanja; krivena je iz drugih prihoda; tanovili da se: 7. Problem spornih i sumnjivih po11. Ukupni prihodi i rashodi od vlastite 1. Blagajnički dnevnik vodi uredno na traživanja je i dalje prisutan. Na djelatnosti (tiskanice) nisu bitno temelju postojećih dokumenata, te sumnjivim i spornim potraživanjiutjecali na poslovanje, jer je ta akda se blagajnički maksimum ne ma vodi se nenaplaćena zakupnitivnost praktično unazad više goprekoračuje; na od Fakulteta kemijskog inže-dina smanjena, a posebno u 1993. njerstva i tehnologije u iznosu od godini, u kojoj je nastao negativni 2. Za sve ulazne i izlazne račune po51.353.045.- HRD i »Art Cluba« rezultat u iznosu od stoji propisana dokumentacija; u iznosu od 14.167.719.- HRD; 2.242.005.- HRD. 3. U tijeku godine slale su se Opo8. Za ta dugovanja se i dalje poduziNadzorni odbor zaključuje da je primene za nenaplaćene račune; maju mjere naplate preko suda jedlog Godišnjeg obračuna izrađen u 4. Inventurna komisija je obavila na (preko našeg odvjetnika Jasne Dre-skladu sadržaja pregledane dokumentakraju godine popis osnovnih sredzge); cije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 64 <-- 64 --> PDF |
PRIHODI I RASHODI ZA 1993. GODINU PRIHODI Preneseni višak prihoda iz protekle godine Prihodi od Ministarstva znanosti Prihodi od vlastite djelatnosti Ostali prihodi Ukupni prihodi RASHODI Materijalni troškovi i amortizacija Osobni rashodi Ukupni rashodi UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI VIŠAK PRIHODA PRIJEDLOG ZA RASPODJELU VIŠKAZa prijenos u iduću godinu 4.307.427.- HRD 12.400.000.- HRD 354.783.348.- HRD 147.533.067.- HRD 519.023.842.- HRD 378.273.566.- HRD 129.907.272.- HRD 508.180.838.- HRD 519.023.842.- HRD 508.180.838.- HRD 10.843.004.- HRD PRIHODA 10.843.004.- HRD Nadzorni odbor dostavlja Izvješće Upravnom odboru Hrvatskog Šumarskog društva s prijedlogom da ga u cijelosti prihvati. Ad. 3. Vlatka Antonić, podsjeća nazočne da su na 2. sjednici Upravnog odbora dobili nacrt Financijskog plana za 1994. g., koji je sada djelomično, (kod nekoliko stavaka prihoda i rashoda) izmijenjen. U nastavku čita važnije pokazatelje iz predloženog plana. U raspravi su sudjelovali: 1. Joso Gračan, smatra da bi bilo dobro raspraviti o mogućem rješenju da svaki šumarski stručnjak prima šumarski list — besplatno. 2. Josip Dundović, smatra da je i u ovim uvjetima moguće povećati naknadu Šumarskog lista. »Hrvatske šume « predviđaju povećanje pretplate za određene organizacijske jedinice koje do sada nisu bile planski obuhvaćene. Prijedlog Financijskog plana za 1994. g. prihvaćen je u cijelosti. (Vidi prilog) Ad. 4. a) Slavko Matić, ukratko se osvrnuo na ukupnu problematiku koja se odnosi na održavanje i prenamjenu poslovnog prostora u Šumarskom domu, Predsjednik: Član: Član: zatim je pročitao Izvješće, u kojem su sadržani pregledi poslova koji su obavljeni, zadaci u tijeku izvršavanja (izvođenja radova) i prijedlozi za 1994. godinu. Nakon kraće rasprave i objašnjenja (Prpić, Vukelić, Maričević...) prihvaćeno je izvješće, a posebno zadaci koji se odnose na dovršenje projektne dokumentacije za uređenje podrumskih prostora za potrebe J. P. »Hrvatske šume«, a prema odlukama Upravnog odbora HŠD-a, ugovoru i međusobnim dogovorima. Posebno je prihvaćeno obrazloženje da se prema raspoloživim financijskim sredstvima nastave radovi na uređenju — zaštiti podrumskog prostora do Trga Mažuranića (200 m2) prema troškovniku i ugovoru s izvođačem, te nužnim radovima, koji se nisu mogli predvidjeti. Također se daje suglasnost za uređenje dvorišta, na temelju već ranije izrađene i prihvaćene dokumentacije. Prihvaćen je prijedlog da se poslovne prostorije HŠD-a (Dvorane, kancelarije i dr.) funkcionalno bolje namjeste suvremenim namještajem i opremom (zaduženi su Vukelić, Matić, Dundović). Potreban je dogovor s J. P. »Hrvatske Slavko Šarčević, dipl. inž. Valerija Vukelić, dipl. inž. Vladimir Špoljarić, dipl. inž. šume« o zajedničkom projektu za prenamjenu i rekonstrukciju poslovnog prostora u Šumarskom domu, uvažavajući zajedničke i posebne interese HŠDa utvrđene odgovarajućim odlukama i programima rada. b) Branimir Prpić, upoznao je nazočne o određenim promjenama koje se odnose na uređivanje Šumarskog lista. U raspravi su sudjelovali (Adam Pavlović, Slavko Šarčević, Joso Gračan, Matić, Vukelić, Maričević, Prpić...) u kojoj je postavljeno više pitanja i utvrđeno zajedničkih stavova i rješenja. Prihvaćeni su prijedlozi: 1. Uređivački savjet sačinjavaju: Mr. Darko Beuk, prof. dr. Mladen Figurić, dr. Joso Gračan, Tomica Lešković, dipl. inž., Božidar Longin, dipl. inž., prof. dr. Slavko Matić, Adam Pavlović, dipl. inž., mr. Ivan Pentek, Željko Perković, dipl. inž., prof. dr. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl. inž. Tomislav Starčević, dipl. inž. Nadan Sirotić, dipl. inž., mr. Ivan Wolf, dr. Joso Vukelić. |